Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2019

Gdje ulažu Kinezi: Je li Hrvatska doista toliko važna na karti njihovih investicija?

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Iva Grubiša  

Gdje ulažu Kinezi: Je li Hrvatska doista toliko važna na karti njihovih investicija?

Kineske investicije u državama Europske unije u zadnjih su deset godina naglo porasle, a Europska komisija (EK) u nedavno je Kineze nazvala „sistemskim rivalom” i „strateškim konkurentom”, prenosi BBC.

Europska je unija uvela i novi mehanizam nadzora nad stranim investicijama, kako bi mogli reagirati procjene li da strane investicije mogu naštetiti sigurnosti zemljama članicama.

Prema izvještaju EK, trećina ukupne EU imovine u rukama je stranih kompanija, a 9,5 posto kompanija u Europi ima vlasnike sa sjedištem u Kini, Hong Kongu ili Makau. U usporedbi s 2007. godinom kada je taj udio iznosio tek 2,5 posto riječ je o značajnom rastu, iako je ukupno u kineskim rukama još uvijek razmjerno mali dio europskog biznisa. Usporedbe radi, na kraju 2016. godine, Amerikanci i Kanađani kontrolirali su 29 posto kompanija u EU.

Kineska su ulaganja u Europi svoj dosadašnji vrhunac dosegla 2016. godine kada su iznosila 37,2 milijarde eura, nakon čega je uslijedilo usporavanje.

- To je uglavnom rezultat strožih kontrola nad kapitalom koji dolazi iz Kine, ali i promjene u globalnoj političkoj atmosferi kada su u pitanju investicije Kineza - objasnila je za BBC Agatha Kratz iz Rhodium Grupe.

No, gdje Kinezi najviše investiraju? Iako su nedavni posjet velike kineske delegacije popratile i vijesti o bujanju kineskih ulaganja i ambicija u Lijepoj našoj, prema analizi Rhodium grupe, Hrvatska nije ni u prvih deset država u koje Kina najviše ulijeva svoj kapital. Od 2000. do 2018. godine najviše su uložili u najveće europske ekonomije poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Francuske. Na ljestvici top 10 našle su se i Nizozemska, Finska, Švedska, Portugal, Španjolska i Irska.

Pritom Kinezi, prema prošlogodišnjoj analizi Bloomberga, u svom vlasništvu drže, ili imaju vlasničke udjele, u četiri europske zračne luke, šest pomorskih luka te 13 nogometnih klubova.

Ipak, ne smije se zaboraviti ni novi veliki kineski program Put svile, poznat i kao Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” u sklopu kojega Kinezi planiraju velike investicije u europsku infrastrukturu kako bi se ojačale trgovinske veze između Kine i Europe. Na tom se putu našla i Hrvatska pa Kinezi tako ulažu u Luku Rijeka, nizinsku prugu Rijeka-Karlovac, spominju se ulaganja i u zračne luke, a nije zgorega podsjetiti ni da upravo Kinezi grade Pelješki most, iako se on doduše uglavnom financira iz fondova Europske unije.

Ulažu oni i u naše susjede, pa tako grade ceste i željeznice u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji. Dodatno, Crna Gora je, kako je Novac.hr izvijestio ranije ovog tjedna, kao garanciju za povrat kredita za izgradnju dijela autoceste Bar-Boljari kineskoj Exim banci dala dio svog državnog teritorija. Budući da Crna Gora ima sve manje mogućnosti za vraćanje tog kredita, nije nevjerojatna opcija da doista i ostanu bez dijela državnog teritorija pa se u tom kontekstu mogu shvaćati bojazni oko olakog ulaska u partnerstva s Kinezima. Naime, taj se primjer često navodi kao upozorenje europskim zemljama da budu iznimno oprezne pri sklapanju ekonomskih sporazuma s Kinom kako u konačnici ne bi pale u "dužničko ropstvo".

Trumpova je administracija puno zatvorenija prema kineskim ulagačkim aktivnostima u SAD-u, a i vlasti drugih neeuropskih država puno su opreznije u sklapanju takvih partnerstava, posebno kada je riječ o područjima telekomunikacija i obrane. Bilo kako bilo, Kina je zasigurno važan igrač u Europi.


Komentari članka

Vezani članci

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

Europska komisija predlaže 1850 milijardi eura ‘težak‘ paket pomoći gospodarstvu

28.05.2020.

Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ključni dio prijedloga je podizanje g

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

11.05.2020.

Iz Europske komisije stižu procjene da će se gospodarstva Hrvatske i još četiri članice EU-a do kraja iduće godine uspjeti vratiti na razinu iz doba prije korone. Hrvatski stručnjaci ne dijele taj optimizam.

Genijalna vijest za turizam: Raste interes za booking u EU, ali ima i loša vijest za RH

07.05.2020.

Od konkretnijih podataka može se iščitati da je potražnja za domicilnim lokacijama u Danskoj na 90 posto potražnje u ožujku 2019., a situacija je također poprilično dobra i u Nizozemskoj gdje je potražnja na 80 posto lanjske. Porast interesa za domaće des

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija