Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Sij 2019

Gdje je nestalo 2 milijarde kuna koje su tvrtke uplatile HZZO-u za zaštitu zdravlja na radu?

Izvor: lider.media · Autor: Edis Felić  

Gdje je nestalo 2 milijarde kuna koje su tvrtke uplatile HZZO-u za zaštitu zdravlja na radu?

Ukidanjem dvaju doprinosa – zaštite zdravlja na radu i za nezaposlene – vlada je, čini se, željela skrenuti pozornost javnosti s činjenice da su i dosadašnje uplate za zaštitu na radu bile smokvin list za krpanje rupa HZZO-a u dijelu obaveznog zdravstvenog osiguranja.

O ovome opširno pišemo u novom broju Lidera, i valja prije svega naglasiti da su prema našim procjenama od 2011. do kraja prošle godine tvrtke i obrti uplatili dvije milijarde kuna više nego što je potrošeno. Činjenica je da nam u HZZO-u nisu htjeli dati podatak koliko je svih ovih godina uplaćivano iz doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, tih podataka nema ni u godišnjim izvješćima (samo ukupni godišnji prihod HZZO-a), a nije ustanovljen ni posebni poslovni fond u koji bi se uplaćivala ta sredstva, iako je HZZO to bio dužan prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (čl. 83.) i svome Statutu (čl. 61.). Zanimljivo je pri tom da su iz HZZO-a na pitanje zašto nije ustanovljen poslovni fond za uplatu doprinosa za zaštitu zdravlja na radu naveli: ‘Nismo u mogućnosti odgovoriti.’

Kud je otišlo dvije milijarde kuna, nema službenog podatka, no vjerujemo da je taj novac samo proslijeđen za troškove obaveznog zdravstvenog osiguranja, a moguće i za dopunskog zdravstvenog osiguranja ili, tko zna, i za još što šta.

Podatke o prihodima iz tog doprinosa, ali samo od 2011. do 2015. pronašli smo u znanstvenom radu Doprinos za zaštitu zdravlja na radu dr.sci. Marijane Bađun s Instituta za javne financije koja je također u njemu navela da je do podataka teško doći s obzirom na njihovu neusklađenost između HZZO-a, DZS-a i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U radu se navodi, primjerice, da je u 2015. prihod od spomenutog doprinosa iznosio 579,6 milijuna kuna. Rashodi su pak iznosili 247 milijuna kuna, što znači da je u 2015. višak novca od uplaćenog doprinosa za zdravlje radnika iznosio 332 milijuna kuna, odnosno čak 57,4 posto novca nije potrošeno za svoju namjenu. Slični su iznosi od 2011., pa se iz ovog rada može vidjeti da su u pet godina tvrtke uplatile HZZO-u čak 1,5 milijardi kuna više nego što je bilo potrebno. U slijedećih tri godine, vjerujemo, taj je iznos dosegao dvije milijarde kuna.

Neke su tvrtke navele da će uštedjeti bez obzira što je doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje uvećan za 1,5 posto, tj. na 16,5 posto jer je doprinos za zaštitu na rad (0,5 posto) i za nezaposlene (1,7 posto) ukinut. No nije vladi bila cilj ušteda. Naime, kako se ionako do sada doprinos za zaštitu na radu tretirao kao pomoćni fond za punjenje obaveznog doprinosa i da nitko o tome nije želio transparentno izvještavati, ukidanjem i doprinosa za nezaposlene kao da je vlada željela kupiti šutnju poslovne zajednice.


Komentari članka

Vezani članci

Ovo su iznosi mjesečnih doprinosa za obrtnike u 2019.

15.01.2019.

Jako je važno napomenuti i to da nove mjesečne doprinose obrtnici plaćaju do 15. veljače, dakle temeljem obračuna za mjesec siječanj. Jednostavno rečeno – doprinosi za jedan mjesec uvijek se uplaćuju do 15. u idućem mjesecu

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

HUP: Želimo povećati plaće, ali tražimo i rasterećenje

24.08.2018.

Podizanje osnovice doprinosa za zdravstvo ima smisla, ako je prati i reforma zdravstva, u suprotnom poslodavcima nije prihvatljivo izolirano dizanje izdvajanja za zdravstvo

Najniže doprinose plaćaju svećenici i OPG-ovi, najviše obrtnici i sportaši

23.08.2018.

Porezni savjetnici priznaju kako članovi uprava koriste brojne rupe u propisima pa tako po njihovu savjetu, primjerice, osnuju fiktivni OPG kod kojeg osnovica za doprinose iznosi tek 0,38 prosječnih plaća, iako svi rade kao članovi uprava svojih tvrtki.

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

21.08.2018.

Dizanje koeficijenta tumači se zloupotrebama, a Poreznoj ostaje da na kritike podastre konkretnije argumente.

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast