Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Sij 2019

Gdje je nestalo 2 milijarde kuna koje su tvrtke uplatile HZZO-u za zaštitu zdravlja na radu?

Izvor: lider.media · Autor: Edis Felić  

Gdje je nestalo 2 milijarde kuna koje su tvrtke uplatile HZZO-u za zaštitu zdravlja na radu?

Ukidanjem dvaju doprinosa – zaštite zdravlja na radu i za nezaposlene – vlada je, čini se, željela skrenuti pozornost javnosti s činjenice da su i dosadašnje uplate za zaštitu na radu bile smokvin list za krpanje rupa HZZO-a u dijelu obaveznog zdravstvenog osiguranja.

O ovome opširno pišemo u novom broju Lidera, i valja prije svega naglasiti da su prema našim procjenama od 2011. do kraja prošle godine tvrtke i obrti uplatili dvije milijarde kuna više nego što je potrošeno. Činjenica je da nam u HZZO-u nisu htjeli dati podatak koliko je svih ovih godina uplaćivano iz doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, tih podataka nema ni u godišnjim izvješćima (samo ukupni godišnji prihod HZZO-a), a nije ustanovljen ni posebni poslovni fond u koji bi se uplaćivala ta sredstva, iako je HZZO to bio dužan prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (čl. 83.) i svome Statutu (čl. 61.). Zanimljivo je pri tom da su iz HZZO-a na pitanje zašto nije ustanovljen poslovni fond za uplatu doprinosa za zaštitu zdravlja na radu naveli: ‘Nismo u mogućnosti odgovoriti.’

Kud je otišlo dvije milijarde kuna, nema službenog podatka, no vjerujemo da je taj novac samo proslijeđen za troškove obaveznog zdravstvenog osiguranja, a moguće i za dopunskog zdravstvenog osiguranja ili, tko zna, i za još što šta.

Podatke o prihodima iz tog doprinosa, ali samo od 2011. do 2015. pronašli smo u znanstvenom radu Doprinos za zaštitu zdravlja na radu dr.sci. Marijane Bađun s Instituta za javne financije koja je također u njemu navela da je do podataka teško doći s obzirom na njihovu neusklađenost između HZZO-a, DZS-a i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U radu se navodi, primjerice, da je u 2015. prihod od spomenutog doprinosa iznosio 579,6 milijuna kuna. Rashodi su pak iznosili 247 milijuna kuna, što znači da je u 2015. višak novca od uplaćenog doprinosa za zdravlje radnika iznosio 332 milijuna kuna, odnosno čak 57,4 posto novca nije potrošeno za svoju namjenu. Slični su iznosi od 2011., pa se iz ovog rada može vidjeti da su u pet godina tvrtke uplatile HZZO-u čak 1,5 milijardi kuna više nego što je bilo potrebno. U slijedećih tri godine, vjerujemo, taj je iznos dosegao dvije milijarde kuna.

Neke su tvrtke navele da će uštedjeti bez obzira što je doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje uvećan za 1,5 posto, tj. na 16,5 posto jer je doprinos za zaštitu na rad (0,5 posto) i za nezaposlene (1,7 posto) ukinut. No nije vladi bila cilj ušteda. Naime, kako se ionako do sada doprinos za zaštitu na radu tretirao kao pomoćni fond za punjenje obaveznog doprinosa i da nitko o tome nije želio transparentno izvještavati, ukidanjem i doprinosa za nezaposlene kao da je vlada željela kupiti šutnju poslovne zajednice.


Komentari članka

Vezani članci

Bolovanja u 2018. poslodavce stajala pet milijardi kuna, dvostruko smo bolesniji od EU

05.02.2019.

Najveći problem je što u tom porastu udio bolovanja na račun poslodavaca čini 95%, odnosno da broj dana bolovanja na račun poslodavaca u dvije godine raste 40%, a onih na račun HZZO-a samo 0,8%. To će rezultirati s novih 100 milijuna eura direktnih i bare

Ovo su iznosi mjesečnih doprinosa za obrtnike u 2019.

15.01.2019.

Jako je važno napomenuti i to da nove mjesečne doprinose obrtnici plaćaju do 15. veljače, dakle temeljem obračuna za mjesec siječanj. Jednostavno rečeno – doprinosi za jedan mjesec uvijek se uplaćuju do 15. u idućem mjesecu

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

HUP: Želimo povećati plaće, ali tražimo i rasterećenje

24.08.2018.

Podizanje osnovice doprinosa za zdravstvo ima smisla, ako je prati i reforma zdravstva, u suprotnom poslodavcima nije prihvatljivo izolirano dizanje izdvajanja za zdravstvo

Najniže doprinose plaćaju svećenici i OPG-ovi, najviše obrtnici i sportaši

23.08.2018.

Porezni savjetnici priznaju kako članovi uprava koriste brojne rupe u propisima pa tako po njihovu savjetu, primjerice, osnuju fiktivni OPG kod kojeg osnovica za doprinose iznosi tek 0,38 prosječnih plaća, iako svi rade kao članovi uprava svojih tvrtki.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija