Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2010

Franšize donose novac

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Magdalena Družijanić  

Franšize donose novac

Hrvatsko se tržište tek otvara za sustav franšize i franšiznog poslovanja, koncept je prepoznat, ali još se presporo razvija. Za oblik poslovanja u kojem davatelj franšize primatelju daje pravo korištenja svoga branda i provjerenog sustava poslovanja, a zauzvrat se kupac franšize obvezuje platiti franšiznu pristojbu, godišnja prodaja u svijetu broji se u milijardama, dok kod nas, slaže se i Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, nema ni konkretnijih službenih podataka.

Nema potpore institucija i banaka
− U Hrvatskoj je trenutno prisutno oko 170 franšiznih brandova, od kojih 20-ak domaćih, redom hrvatskih kompanija. Zajedno zapošljavaju oko 17.000 zaposlenih, s prosječnim rastom od 10 do 15 posto godišnje − kaže Ljiljana Kukec. Na promociji franšizinga u Hrvatskoj treba još puno raditi jer, nažalost, ne postoji potpora kruga institucija i banaka. Iako u Hrvatskoj još uvijek dominiraju strane franšize, već dulje vrijeme uspješno posluju i neke domaće tvrtke koje su razvile vlastite franšize, primjerice Body Creator, Bio&Bio, AH Servis ili Torte i to, napominje Kukec.

− Nema potpore ni u obliku nekog nacionalnog plana promocije, zbirnih podataka što se potražuje, a koji bi pomogao u pogledu domaćih franšiza. Ulaskom u Europsku uniju stvari mogu, zbog konkurencije i njihova lakšeg ulaska na domaće tržište, biti još gore, a mi nespremni – objašnjava.

U Centru, kaže, svakodnevno zaprime desetke poziva kojima se građani žele informirati, te potražuju zbirne podatke o tome koje franšize nedostaju ili barem da ih se savjetuje gdje i kako što mogu napraviti. No, na pozivu Centru najčešće i ostaju, jer država preko institucije još uvijek nema nikakav konkretan plan za takvo poslovanje. I kriza je djelomično, kao i u svim drugim industrijama, udarila po franšizama, objašnjava Kukec, i to posljednjih godinu dana, kako u svijetu, tako i u nas za desetak posto. Da je recesija ostavila traga na franšiznom poslovanju, no ipak u manjem postotku nego u drugim oblicima poslovanja, slaže se i Splićanin Robert Bilić, koji se prvi put upoznao s franšiznim sustavom 1997. godine, kad je postao prvi hrvatski McDonald’s franšizer, a koji temu franšiza obrađuje i na svojem internetskom blogu.

− Razlika između običnog i franšiznog poslovanja leži u tome što lansiranjem nekog svog proizvoda ili usluge više riskirate i zapravo ne znate kako će ljudi na tržištu reagirati na određeni proizvod, osim toga, uči se na vlastitim pogreškama, a kod franšiznog proizvoda kupujete brand koji je na tržištu već uhodan. Usporedbe radi, u 75 posto slučajeva otvaranje vlastite samostalne kompanije i takvo poslovanje propadne nakon pete godine, dok u 85 posto slučajeva franšizno poslovanje uspješno radi i nakon pete godine − kaže Bilić, koji je prije godinu dana uzeo prava za master franšizu tvrtke Signarama te sada vodi grafički centar Signarama u Splitu.

Prije master franšize Signarama, Bilić je deset godina držao franšizu splitskog McDonald’sa, sve do zatvaranja restorana 2007. godine u centru Splita. On se za otvaranje restorana McDonald’s obučavao deset mjeseci, no to mu do posljednjeg trenutka nije osiguralo siguran posao i dobivanje franšize. Bilić kaže da je McDonald’s globalno prije nekoliko godina napravio zaokret u strategiji u dosta zemalja, uključujući i Hrvatsku, te su počeli preuzimati franšizne restorane natrag u korporaciju. Prije mjesec dana, 16 restorana McDonald’sa u Hrvatskoj preuzeo je Georg Gavrilović mlađi, u partnerstvu s Robertom Kujundžićem.

Unosni poslovi
Na pitanje što eventualno može savjetovati budućim zainteresiranim kandidatima za različite vrste franšize, Bilić ove godine predlaže okretanje prema franšizama prodaje sendviča, krafni, čišćenja i održavanja prostora, diskontnih frizerskih salona, hotelima s povoljnijim cijenama usluga, a nikako ne one vezane uz spa, wellnesse i solarije.


Komentari članka

Vezani članci

Ovo se zove ‘razrađene demografske mjere’! Evo što sve Tim Kabel plaća svojim zaposlenicima

05.09.2019.

Demografske mjere hrvatskih poslodavaca izazvale su veliko zanimanje javnosti, a ovoga puta predstavljamo Tim Kabel iz Zagreba, koja je izniman ne samo po potpori za novorođenčad nego ima cijeli niz mjera kojima potiče natalitet svojih zaposlenika i pruža

Startup TDA prva je investicijska 'meta' Fil Rougea

03.09.2019.

Financijska injekcija u online platformu koja spaja poduzeća i digitalne agencije vrijedna je 8 milijuna kuna

Školica komuniciranja: Porast savjetnika – ili kako blokirate komunikaciju, a da to ne znate

09.08.2019.

Nevjerojatno je da o najvažnijim stvarima u životu kao što su sreća, intima, komunikacija ili odgoj zapravo najmanje učimo.

Restrukturiranje Agrokora osvojilo prestižnu međunarodnu nagradu

02.08.2019.

Financijsko restrukturiranje Agrokora tijekom postupka izvanredne uprave, koje je rezultiralo nagodbom vjerovnika i njezinom uspješnom implementacijom, ocijenjeno je u SAD-u kao najznačajniji takav međunarodni postupak u svijetu.

Sami su otkrili: Evo koliko hrvatski influenceri traže za jednu objavu

17.07.2019.

Najviše influencera je na Instagramu, čak 83 posto njih, a po popularnosti slijede Facebook s 27 posto i YouTube s deset posto. Nepopularne mreže su Twitter, LinkedIn i Pinterest, a 15 posto influencera ima svoju web stranicu ili blog. Najviše pratitelja

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija