Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2010

Franšize donose novac

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Magdalena Družijanić  

Franšize donose novac

Hrvatsko se tržište tek otvara za sustav franšize i franšiznog poslovanja, koncept je prepoznat, ali još se presporo razvija. Za oblik poslovanja u kojem davatelj franšize primatelju daje pravo korištenja svoga branda i provjerenog sustava poslovanja, a zauzvrat se kupac franšize obvezuje platiti franšiznu pristojbu, godišnja prodaja u svijetu broji se u milijardama, dok kod nas, slaže se i Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, nema ni konkretnijih službenih podataka.

Nema potpore institucija i banaka
− U Hrvatskoj je trenutno prisutno oko 170 franšiznih brandova, od kojih 20-ak domaćih, redom hrvatskih kompanija. Zajedno zapošljavaju oko 17.000 zaposlenih, s prosječnim rastom od 10 do 15 posto godišnje − kaže Ljiljana Kukec. Na promociji franšizinga u Hrvatskoj treba još puno raditi jer, nažalost, ne postoji potpora kruga institucija i banaka. Iako u Hrvatskoj još uvijek dominiraju strane franšize, već dulje vrijeme uspješno posluju i neke domaće tvrtke koje su razvile vlastite franšize, primjerice Body Creator, Bio&Bio, AH Servis ili Torte i to, napominje Kukec.

− Nema potpore ni u obliku nekog nacionalnog plana promocije, zbirnih podataka što se potražuje, a koji bi pomogao u pogledu domaćih franšiza. Ulaskom u Europsku uniju stvari mogu, zbog konkurencije i njihova lakšeg ulaska na domaće tržište, biti još gore, a mi nespremni – objašnjava.

U Centru, kaže, svakodnevno zaprime desetke poziva kojima se građani žele informirati, te potražuju zbirne podatke o tome koje franšize nedostaju ili barem da ih se savjetuje gdje i kako što mogu napraviti. No, na pozivu Centru najčešće i ostaju, jer država preko institucije još uvijek nema nikakav konkretan plan za takvo poslovanje. I kriza je djelomično, kao i u svim drugim industrijama, udarila po franšizama, objašnjava Kukec, i to posljednjih godinu dana, kako u svijetu, tako i u nas za desetak posto. Da je recesija ostavila traga na franšiznom poslovanju, no ipak u manjem postotku nego u drugim oblicima poslovanja, slaže se i Splićanin Robert Bilić, koji se prvi put upoznao s franšiznim sustavom 1997. godine, kad je postao prvi hrvatski McDonald’s franšizer, a koji temu franšiza obrađuje i na svojem internetskom blogu.

− Razlika između običnog i franšiznog poslovanja leži u tome što lansiranjem nekog svog proizvoda ili usluge više riskirate i zapravo ne znate kako će ljudi na tržištu reagirati na određeni proizvod, osim toga, uči se na vlastitim pogreškama, a kod franšiznog proizvoda kupujete brand koji je na tržištu već uhodan. Usporedbe radi, u 75 posto slučajeva otvaranje vlastite samostalne kompanije i takvo poslovanje propadne nakon pete godine, dok u 85 posto slučajeva franšizno poslovanje uspješno radi i nakon pete godine − kaže Bilić, koji je prije godinu dana uzeo prava za master franšizu tvrtke Signarama te sada vodi grafički centar Signarama u Splitu.

Prije master franšize Signarama, Bilić je deset godina držao franšizu splitskog McDonald’sa, sve do zatvaranja restorana 2007. godine u centru Splita. On se za otvaranje restorana McDonald’s obučavao deset mjeseci, no to mu do posljednjeg trenutka nije osiguralo siguran posao i dobivanje franšize. Bilić kaže da je McDonald’s globalno prije nekoliko godina napravio zaokret u strategiji u dosta zemalja, uključujući i Hrvatsku, te su počeli preuzimati franšizne restorane natrag u korporaciju. Prije mjesec dana, 16 restorana McDonald’sa u Hrvatskoj preuzeo je Georg Gavrilović mlađi, u partnerstvu s Robertom Kujundžićem.

Unosni poslovi
Na pitanje što eventualno može savjetovati budućim zainteresiranim kandidatima za različite vrste franšize, Bilić ove godine predlaže okretanje prema franšizama prodaje sendviča, krafni, čišćenja i održavanja prostora, diskontnih frizerskih salona, hotelima s povoljnijim cijenama usluga, a nikako ne one vezane uz spa, wellnesse i solarije.


Komentari članka

Vezani članci

Svi su se smijali njegovoj ideji da će se Splićani zakačiti na japansku deliciju, a sada je Nikola Čelan splitski sushi-gazda bez kojeg više ne mogu ni studenti ni umirovljenici

04.08.2020.

Početkom devedesetih govorili su mu da nema šanse da će Hrvati slušati rap, pa je napravio TBF. Početkom nultih čudili su se njegovu konceptu pop-klape, pa su nastale klape Libar i Iskon. A prije nekoliko godina smijali su mu se na ideju da će se Splićani

Maštovitim darovima s hrvatskim potpisom ulaze u franšizni biznis

31.07.2020.

U skoroj budućnosti cilj nam je napraviti desetak identično uređenih trgovina po Hrvatskoj pod istim brendom i identičnim cijenama, poručuje Antonio Božić.

Komunikacijska ulaganja nisu smanjena, samo su usmjerena u digital

28.07.2020.

Dialog komunikacije su provele prvo istraživanje o promjenama u hrvatskoj komunikacijskoj industriji uslijed pandemije koronavirusa. Serija istraživanja #DialogKnows trebala bi pomoći svim akterima komunikacijske industrije kako bi se što bolje snašli u

Maštovitim darovima s hrvatskim potpisom ulaze u franšizni biznis

24.07.2020.

U skoroj budućnosti cilj nam je napraviti desetak identično uređenih trgovina po Hrvatskoj pod istim brendom i identičnim cijenama, poručuje Antonio Božić.

Tanja Pureta: U Hrvatskoj nedostaje znanja o provođenju promjena, ali i svijest o važnosti dobre pripreme

22.07.2020.

Upravljanje promjenom u doba korone postaje pitanje par excellance za svakog menadžera i kompaniju. O tome kako uspješno upravljati promjenama u ovom turbulentnom i izazovnom razdoblju za Lider govori Tanja Pureta, specijalistica industrijske i organizaci

Tag cloud

  1. 2028 članka imaju tag hrvatska
  2. 2097 članka imaju tag turizam
  3. 1578 članka imaju tag financije
  4. 1306 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1024 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 740 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 956 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 269 članka imaju tag koronavirus
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici