Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Srp 2010

Franšiza - ključ u ruke za početnike

Izvor: www.vjesnik.com · Autor: Iva Kekez  

Franšiza - ključ u ruke za početnike

Franšiza, kupnja i korištenje prava na već provjereni model poslovanja, dobar je način za počinjanje posla za poduzetnike koji na svom području uoče priliku, odnosno nezadovoljenu potražnju za određenim proizvodima ili uslugama. »Kod tradicionalnog samostalnog započinjanja posla, poduzetnik sve odluke mora donijeti i provesti sam - pronaći dobavljače, kreirati proizvod, osmisliti marketing, izgraditi brend, pronaći odgovarajuću lokaciju, itd. Kupnjom franšize, poduzetnik kupuje poslovni model po principu ključ u ruke, što mu omogućuje najučinkovitije obavljati posao te na tržištu ponuditi proizvode i usluge odgovarajuće kvalitete i uz, za tu kvalitetu, najmanje troškove«, rekla je Vjesniku Mirela Alpeza, voditeljica Centra za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek.

Jedna od najjeftinijih i najrasprostranjenijih stranih franšiza na našem tržištu su Fornetti. Iako su Fornetti franšiza s najnižim početnim ulaganjima, primatelj franšize mora osigurati određena financijska sredstva. Kaucija za pećnicu od 8000 kuna, troškovi najma poslovnog prostora, nabavka smrznutih proizvoda, plaće djelatnicima - sve su to troškovi koje primatelj treba financirati iz svog džepa dok posao ne krene i ne počne sam podmirivati svoje troškove. Danas u Hrvatskoj svaka prodavaonica Fornetta ima drugog vlasnika. Alpeza navodi da su to sve franšizni partneri, koji se brinu da proizvodi budu ispečeni, odgovarajuće kvalitete, da osoblje bude ljubazno i uslužno, tj. da proizvod i usluga budu na razini kako to Fornetti očekuju. Fornetti pružaju podršku primateljima franšize opskrbom smrznutim proizvodima, razvojem novih proizvoda, unaprjeđenjem poslovanja, osnaživanjem brenda, uklanjanjem eventualnog kvara na pećnici u najkraćem roku...

Dobit u franšiznom poslovanju se dijeli na razne načine, a jedan je mjesečni postotak (tantijemi) od ukupnog prometa koji je najčešće između pet i sedam posto, koje primatelj franšize uplaćuje na tekući račun davatelja na kraju mjeseca. Drugi način je da je davatelj franšize isključivi dobavljač ključnih sirovina i proizvoda primatelju franšize. U Hrvatskoj ima između 120 i 150 stranih franšiza i tridesetak domaćih tvrtki koje su svoj poslovni model uspješno prodale. Jedna od tih tvrtki koja je svoj domaći poslovni model u Hrvatskoj prenijela dalje je trgovina zdrave prehrane Biovega, koja danas pod nazivom bio&bio ima sedam trgovina u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku. U Biovegi kažu da se poslovanje prodajom franšize pokazalo uspješnim, no da će ipak nastaviti otvarati svoje trgovine. »Sve je počelo otvaranjem male trgovine u Ilici u Zagrebu, a istodobno su se otvarale i manje trgovine sa zdravom prehranom, kojima je Biovega bila glavni dobavljač«, rekla je Vjesniku Žana Hinek, voditeljica bio&bio lanca trgovina ekoproizvoda.

Hinek je rekla da je stanje na tržištu pokrenulo širenje Bioveginog poslovanja, jer se našla u poziciji da će se ili brzo ugasiti distribucija u male trgovine ili će se dodatno proširiti i odoljeti sve jačoj konkurenciji novih, velikih marketa. Ona naglašava da se pri ulasku u franšizno poslovanje cjelokupno poslovanje tvrtke mora standardizirati do najsitnijih pojedinosti, kao npr. uređenje unutarnjeg prostora, vizualni identitet i slično. Objašnjavajući uvjete po kojima izabiru franšizne partnere, kaže da je najvažniji taj da budući primatelj franšize prepozna poslovanje njihovog lanca kao dio vlastite životne i poslovne filozofije. Nakon te prve, slijedi tehnička faza u kojoj primatelj franšize mora ponuditi lokaciju koju će preuzeti u suglasnosti s Biovegom te uložiti novac u pokretanje franšize. Uvjet kod svake franšize je plaćanje franšizne pristojbe nakon čega primatelj dobiva pravo na ime i znak.

Kad se ispune svi ti uvjeti, slijedi uređivanje trgovine, nabava inventara koji je standardiziran do najsitnijeg detalja, opskrba trgovine robom, aplikacija bio&bio znaka te cjelovita edukacija djelatnika koji će raditi u toj trgovini. Hinek naglašava da cjelokupna ulaganja u pokretanje projekta kao investicije dolaze od strane primatelja franšize, a oni daju ime, tehnička obilježja i edukaciju. Primatelj franšize financijski neovisno posluje, za svoj račun.

Kao kupac strane franšize, s Vjesnikom je razgovarao Nikola Oršanić, čija je tvrtka Dama-toneri franšizer talijanske marke Redac, a bavi se proizvodnjom obnovljenih tonera. »Franšiza omogućuje znatno lakši početak poslovanja, oslobađa puno vremena koje ostaje slobodno za širenje posla, nalaženje novih poslova i slično. Franšiza je i znatno sigurniji put za ulazak u poduzetništvo«, naglasio je. Govoreći o tome zašto nije sam počeo neki posao, već je ušao u franšizno poslovanje, Oršanić kaže da nije uspio smisliti nijedan projekt koji bi se u poslovnom planu i istraživanju tržišta pokazao potencijalno uspješnim. Kaže da je danas vrlo zadovoljan svojim poslovanjem, no naglašava da je prije ulaska u posao istražio tržište i našao »nišu« na kojoj danas zasniva poslovnu strategiju.

»Ugovorom sam se obvezao na master franšizu za Hrvatsku, a imam četiri podfranšize u Osijeku, Splitu, Rijeci i Opuzenu«, rekao je Oršanić. Iako je zadovoljan svojim poslovanjem, smatra da su limiti još daleko te da im još nije ni blizu. »Uvijek se posao može proširiti novim proizvodima i uslugama, a i tržište je još jako daleko od dobre pokrivenosti«, ističe Oršanić. No, nisu sve franšizne priče tako uspješne. Kao i u svakom poslovanju, i u franšiznom uvijek postoji rizik koji se uglavnom tiče uvjeta na tržištu. Jedan od tih primjera je i franšiza Subway sendviča, koja se u inozemstvu, a posebno u Americi dobro prodaje, no u Hrvatskoj je nakon nekoliko otvorenih podružnica taj brand doživio neuspjeh. »Sendviči su dosta skupi, a konkurencija jaka. Kod nas u Hrvatskoj nije baš puno ljudi čulo za Subway«, kaže Alpeza.

Navodi da je ta franšiza tipičan dokaz da nešto što dobro funkcionira u inozemstvu ne mora i kod nas. »Nisam sigurna da je cijena franšize visoka i u drugim zemljama, ali u Hrvatskoj, kad se sve zbrojilo, lokacija koju je Subway želio, određena kvaliteta sirovina i slično, očito je za naše uvjete to bilo preskupo«, rekla je. Ona smatra da je glavna zamka u tome što primatelji franšize olako prihvate i pretpostave da se poslovna koncepcija koja dobro funkcionira na nekom području može replicirati na hrvatskom i da će biti jednako uspješna. Kaže da svaka franšizna koncepcija, bez obzira koliko bila uspješna u drugoj državi ili gradu, nailazi na novu konkurenciju, novo potencijalno tržište, drukčiji standard i navike u ponašanju lokalnog stanovništa, a sve to utječe na uspješnu implementaciju kupljene franšizne koncepcije. Na web stranicama fransiza.hr, hrvatski poduzetnici mogu vidjeti koje se franšize u nas nude. Danas u svijetu, pa i u Hrvatskoj, mnoge tvrtke prodaju svoju franšizu, a hoće li poduzetnik odlučiti sam ući u posao ili će se odlučiti za neki već provjereni model, ovisi samo o njemu i njegovoj procjeni može li neka franšiza biti uspješna i na lokalnom tržištu.

Bolji uvjeti za uspjeh
Iako su franšize u početku skuplja opcija, nego samostalno pokretanje posla, dugoročno povećavaju izglede za poslovni uspjeh no, kao u svakom poduzetničkom poslu, ni taj oblik poslovanja nije pošteđen rizika. Franšiza predstavlja ključ u ruke, jer poduzetnik ne čini sve početničke pogreške koje je tvrtka davateljica franšize sigurno počinila ne bi li došla do recepta za uspješno poslovanje. Franšiza znači kupnju prava da se u vlastitom poslovanju primijeni cijeli poslovni model od načina poslovanja, nastupa na tržištu, vođenja knjiga, vizualnog izgleda do odnosa s dobavljačima...

Franšizni plusevi i minusi
Prednosti:
- dobiva se provjereni poslovni model;
- lakši početak poslovanja;
- know-how;
- manja mogućnost pogrešaka;
Nedostaci:
- skuplji početak poslovanja;
- rizik od neprihvaćenosti brenda;
- ograničeno samoodlučivanje.


Komentari članka

Vezani članci

Upravo štednja joj je na kraju omogućila da projekt postavi na noge

22.02.2021.

Voditi svoj mali ‘biznis’ bila joj je nepoznanica, ali skočiti na glavu, osvrće se Grgić, nije uvijek loša ideja.

Kako voditi društvene mreže: Korist društvenih mreža za vaše poslovanje i odakle krenuti

19.02.2021.

Neko vrijeme kružila je fora: „Ako se nešto nije objavilo na društvenim mrežama, je li se uopće dogodilo?“ Iako je to bilo više iz sfere privatnih korisnika, danas s pravom možemo reći da svaka tvrtka ili obrt treba imati profil na nekoj društvenoj mreži

Kreativna je industrija izgubila trećinu prihoda

07.02.2021.

Kao rezultat istraživanja i intervjua koje je proveo EY, a na temelju mišljenja stručnjaka, utvrđena su tri izazova kao prioriteti za oporavak kreativne ekonomije. Prvi su financije, što podrazumijeva osiguravanje javne financijske potpore i promicanje pr

U franšizni posao uz potpore HZZ-a za samozapošljavanje

26.01.2021.

Zanimljivo je pritom da franšize niču u raznim sektorima poslovanja, a ugostiteljstvo nije u nas onajzastupljenije, iako u svijetu 56 % svih franšiza čine upravo iz sektora ugostiteljstva. Kod nas su domaće franšize zastupljene u raznim sektorima poslovan

Uspješni projekti i zadovoljni klijenti obvezuju na još veću kreativnost i izvrsnost

31.12.2020.

Millenium promocija, utemeljena 1999. godine, jedna je od najdugovječnijih agencija u ovom dijelu Europe i jedna od najuspješnijih regionalnih agencija za integrirano komuniciranje.

Tag cloud

  1. 2092 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1367 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1163 članka imaju tag svijet
  6. 865 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1101 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1059 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1002 članka imaju tag ict
  11. 895 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 931 članka imaju tag industrija
  15. 807 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 398 članka imaju tag koronavirus
  18. 633 članka imaju tag maloprodaja
  19. 419 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 512 članka imaju tag krediti
  23. 370 članka imaju tag opg
  24. 385 članka imaju tag eu fondovi
  25. 301 članka imaju tag potpore
  26. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 427 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 451 članka imaju tag obrazovanje
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici