Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lis 2015

FOTO: Zasadite paulovniju i zaradite preko 400.000 kuna

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: STANISLAV SOLDO  

FOTO: Zasadite paulovniju i zaradite preko 400.000 kuna

Ako žele dobru i brzu zaradu, Dalmatinci bi umjesto maslina i loze trebali saditi paulovniju - stablo podrijetlom iz Kine. Neobrađena dalmatinska kraška polja idealna su za ovo, kako ga često nazivaju, “drvo budućnosti“. Paulovnija može rasti i u kamenjaru, zapravo na svim podlogama osim u močvari, jer ne podnosi vodu.
Riječ je o brzorastućem drvu za još bržu zaradu, koje je za sječu i eksploataciju spremno svakih osam godina. Na svijetu nema niti jedne biljne vrste koja multiplicira tako veliku dobit, jer današnja cijena drva paulovnije na svjetskim burzama iznosi oko tisuću američkih dolara za kubični metar. Tako jedno stablo, koje zahtijeva dvadesetak kuna početnih ulaganja, nakon pet do osam godina vlasniku donosi čak 400 puta veću dobit. Jedno stablo paulovnije može dati kubik drva odnosno drvne građe

. Na tisuću metara kvadratnih prostora može se zasaditi šezdesetak sadnica. Početno ulaganje za ovu površinu je oko 1200 kuna uzimajući u obzir da je cijena sadnice 20 kuna. Sadašnja cijena drva na svjetskim burzama iznosi oko 1100 američkih dolara za metar kubični, što znači da bi zarada nakon osam godina bila oko 66 tisuća dolara, odnosno oko 449 tisuća kuna!

Paulovnija ima visoku energetsku vrijednost te se koristi za izradu peleta i bioetenola, a također svoju primjenu pronalazi u industriji i obrtništvu gdje se koristi za izradu montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, namještaja kao i drugih predmeta od drva.

Paulovnija zaslužuje naziv “drvo feniks” jer nakon sječe iz panja potjera nova mladica, koja se iznova može eksploatirati te se bez sumnje može kazati da se radi o najisplativijem stablu na zemljskoj kugli.

- Vrijedi napomenuti da se paulovnija može iskoristiti i u poljoprivrednom sektoru kao stočna hrana te kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog humusa, a i u farmaceutskoj te prehrambenoj industriji. Upravo zbog svoje mnogostruke iskoristivosti, nema sumnje da će potražnja za tim drvom biti velika i u budućnosti - ističe Vedran Huđek iz tvrtke “HR paulovnija” iz okolice Varaždina.

Uzgoj paulovnije na području Dalmacije još uvijek je u povojima te postoji nekoliko testnih polja na kojima se razmatra uzgoj pod mogućim utjecajem bure i soli. Kako bi se smanjila šteta nastala utjecajem jakih vjetrova, potrebno je uz mlade sadnice staviti potporanj da je vjetar ne bi polomio. Kasnijim rastom i brzim napredovanjem vjerojatnost od mogućih šteta zbog udara vjetra sve je manja.

- Sada na tržištu u Hrvatskoj postoji nekoliko sorti paulovnije, koje su prilagođene za rast na našem podneblju. Neke sorte paulovnije, zbog mogućnosti nekontroliranog širenja, čak su i zabranjene - pojašnjava Huđek.
Zemljište na kojem paulovnija raste mora biti propusno. Voda se ne smije duže zadržavati u nasadima, pa su pjeskovita i ocjedita tla svakako pogodna za podizanje nasada.

Glinena tla i lapor nisu pogodna za uzgoj paulovnije, što je slučaj u kontinentalnim krajevima, te na takvom tlu paulovnija ima nešto sporiji rast. Podzemne vode ne smiju biti bliži od 1,5 metara površini zemlje. A najpovoljnija su zemljišta ona koja su okrenuta na jug zbog toga što paulovnija izuzetno voli sunčanu stranu.

Sjeme s ‘papirima’

Sadnja paulovnije iz sjemena je praktičan i jednostavan način da se započne isplativa investicija bez velikih početnih troškova. Važno je da sjeme naručite iz provjerenog izvora jer se na internetu mogu pronaći razni oglasi sa sjemenom upitne kvalitete bez popratnih dokumenata, a u većini slučajeva sjeme koje je zabranjeno.

- Najbolje bi bilo kupiti sadnice od nekoliko tvrtki u Hrvatskoj koje posjeduju sve dokumente i dozvole vezane za uzgoje paulovnije - savjetuje Huđek.

Uglavnom, samo 150 kuna, koliko bi primjerice trebalo investirati u sjeme, uz malo rada, sreće i dobre volje, može donijeti čitavo bogatstvo. Za razliku od razvijenih europskih zemalja, u nas je uzgoj paulovnije još u povojima te postoji nekoliko manjih plantaža. Isto tako, postoji i nekoliko tvrki koje otkuplju paulovniju za proizvodnju bimoase (siječke, pelete...), ali još uvijek nitko u Hrvatskoj ne otkupljuje paulovniju kao drvnu građu jer takva ponuda sada ne postoji. Zanimljivo je da plantaže paulovnije niču u istočnoj Hercegovini u okolici Berkovića. A stručnjaci tvrde da su za njen uzgoj idealna područja Sinjskog i Imotskog polja te okolica Knina, odnosno Ličko, Gacko i Krbavsko polje. Eto, možda, dobre prilike za gospodarski razvoj i ostanku ljudi u ovim pustim krajevima.

Naraste za dotu, a služi i za lijes

Paulovnija je drvo staro nekoliko tisuća godina, a stiglo je iz Kine gdje su ga prema običajima sadili kada bi dobili žensko dijete. Kad bi djevojka postala spremna za udaju i drvo se moglo posjeći, a količina sirovina iz jednog drveta bila je dovoljna za izradu namještaja koji bi služio za dotu. U zemljama poput Njemačke, Rumunjske, Srbije, gdje vladaju slični klimatski uvjeti kao i u Hrvatskoj, proizvodnja paulovnije se već proširila i izuzetno je isplativa. Ovo drvo kupuju Mađari za izradu lijesova.

Za sadnice treba do šest kvadrata

Za uzgoj i do tisuću sadnica pulovnije potrebno je 3 do 6 metara kvadratnih prostora, posude, zemlja, vlaga, svjetlost te, naravno, sjeme koje mora biti provjereno i izuzetne kvalitete. Stručnjaci posebno naglašavaju da kod sadnje paulovnije treba obratiti pažnju na razmak. Ukoliko je namjena sadnje za proizvodnju biomase, tada je razmak između sadnica 2,5 x 3 metra, a kada je namjena sadnje za drvnu građu potreban razmak sanje sadnica iznosi oko 3 x 3,5 metra ili čak 4 x 4 metra, ovisno o veličini parecele. Vrijeme potrebno za eksploataciju drva paulovnije, čija je namjena za uzgoj biomase, je četiri do pet godina, dok za drvnu građu treba pričekati osam do 10 godina.


Komentari članka

Vezani članci

Istraživanjem došli do izrade "supervrata"

25.09.2018.

"Istraživanje u poduzeću Spačva d.d. u svrhu razvoja inovativnih masivnih vrata od slavonske hrastovine", naziv je projekta koji najveći hrvatski drvoprerađivač, vinkovačka Spačva, sljedeće četiri godine provodi u suradnji sa Šumarskim fakultetom u Zagreb

Novi natječaj za dodjelu bespovratnih potpora

17.05.2018.

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni natječaj za dodjelu bespovratnih potpora za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja u 2018. godini u ukupnoj vrijednosti od 79,5 milijuna kuna.

Škoti u gradnju najveće slovenske pilane ulažu 40 milijuna eura

17.05.2018.

BSW planira upotrijebiti dodatne količine drva iz šuma u vlasništvu privatnih osoba, koje sada nisu dovoljno iskorištene

Gotovini se rizik isplatio: Udvostručio prihode i podebljao zaradu

15.05.2018.

Iz godine u godinu biznis Ante Gotovine s uzgojem tune bilježi sve veće brojke. Njegova tvrtka Pelagos net farma prošle godine udvostručila je prihode na 51,6 milijuna kuna. Nakon plaćanja poreza ostala mu je čista zarada od 6,9 milijuna kuna, što je skor

Direktor naše velike tvornice stolica: Kad bi plaće kasnile 15 dana, od srama bih podnio ostavku

29.03.2018.

Drvnoprerađivačka industrija, kao i mnoge naše gospodarske grane, muku muči s radnom snagom. Tvrtka Drvna industrija Klana, jedan od najvećih proizvođača stolica ne samo u Hrvatskoj, već u Europi, tom problemu pokušava doskočiti stipendiranjem većeg broja

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1502 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP