Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Sij 2013

Evo zašto se Hrvatska nalazi u skupini 'odbačenih'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Antonela Radić  

Evo zašto se Hrvatska nalazi u skupini 'odbačenih'

Hrvatska je među najmanje perspektivnim zemljama regije, pokazalo je novo izvješće EU 11 koje svakih šest mjeseci izrađuje Svjetska banka. Zapravo je problem u tome što smo među 11 zemalja novih članica s nekvalitetnom strukturom vanjskog duga, imamo pritisak na povećanje javnog duga, a u odnosu na konkurente predviđa nam se jako nizak rast. Cijela regija bit će u problemima tijekom 2013. u kojoj joj se predviđa rast od svega 1,3 posto, i to pod uvjetom da se ne dogodi nikakav potres na europskom financijskom tržištu. Unatoč usporavanju rasta, Baltičke zemlje imaju stopu rasta iznad 2,5 posto, što je tri puta više od rasta koji se očekuje za Hrvatsku.

Usporile su zemlje koje ne provode reforme, zaključila je autorica izvješća Gallina Vincelette, koja ističe da zemlje sa sporijim reformama više zaostaju za onima koje uvode novine. Tako je Slovenija, umjesto blagog rasta, jedina zemlja regije kojoj se najavljuje pad BDP-a, i to za 1,6 posto. Prognoza se od lipnja do siječnja pogoršala zato što su se banke pokazale nesposobnima izdržati pritisak nereformiranog gospodarstva koje je u kolapsu. Najveći izazov za novu Europu je nezaposlenost, a po brojkama, Hrvatska je trenutno u najgoroj poziciji u Europi. Stope nezaposlenosti kreću se oko 10 do 15 posto, s iznimkom Hrvatske koja ima oko 17,5 posto nezaposlenih. Usto što smo lider EU 11 po nezaposlenosti, izdvojeni smo s Bugarskom i Slovenijom u skupinu od svega tri zemlje kojima je nezaposlenost rasla od vrhunca krize, dok je kod ostalih osam zemalja ona padala. O strukturi nezaposlenih dovoljno je reći da Hrvatska ima 37 posto nezaposlenih koji ne mogu naći posao dulje od dvije godine, dok je takvih u Poljskoj svega osam posto, a u Rumunjskoj oko tri posto. Regionalni smo lideri i po nezaposlenosti mladih do 24 godine, što je potpuno različita situacija od brzorastuće Estonije u kojoj je nezaposlenost velika samo među starijima od 50 godina.

Uz visoku nezaposlenost i lošu prognozu rasta te visoki javni dug, Hrvatska je od perspektivne zemlje došla u 'skupinu odbačenih' zemalja s visokom premijom rizika. U ovom trenutku Mađarska, Slovenija i Hrvatska imaju premiju rizika oko 300 baznih bodova, što znači da država mora platiti tri posto veću kamatu od Njemačke, a onda građani još najmanje dva posto veću kamatu od države, dok se Rumunjska drži na oko 200 baznih poena, a ostale zemlje oko ili bitno manje od 100 baznih poena. Da bi se situacija okrenula, hitno treba početi provoditi strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju. Cijela regija u tom je dijelu problematična jer je prosječan deficit proračuna oko 3,2 posto. Najbolje stoje Bugarska, Rumunjska, Poljska i Češka, dok deficit veći od četiri posto BDP-a imamo samo mi i Slovaci. Ne ide nam u prilog ni činjenica da u odnosu na ostale nismo bitno smanjili deficit u proračunu za 2013. godinu. Mjere za fiskalnu konsolidaciju koje su provele ostale zemlje su zamrzavanje mirovina, smanjenje plaća u javnom sektoru te povećavanje direktnih poreza, a Hrvatska je u tom dijelu napravila samo na prihodovnoj strani proračuna: odnosno povećala je dio poreza. Jako smo nekonkurentni u odnosu na zemlje u okruženju.

Dok je prosječna konkurentnost po Doing Businessu za EU 11 oko 50. mjesta na ljestvici, Hrvatska ruši prosjek sa 84. mjestom među oko 140 zemalja svijeta. Nova Europa za razvijenim članicama kaska u području zaštite privatnog vlasništva, izdavanja građevinskih dozvola, plaćanja poreza i pristupa mreži električne energije.


Komentari članka

Vezani članci

Na listi 10 najštedljivijih zemalja samo su dvije iz Europe, a iznenadit ćete se kad vidite tko najviše špara

27.02.2019.

Svjetska banka početkom godine objavila je podatke o tome koje zemlje u svijetu najviše uštede. Štednja u ovom smislu ne smatra se samo razlikom između ukupnih primanja i troškova kućanstva, već se kroz omjer štednje prema cijelom BDP-u promatra i štednja

Nezaposlenost je rekordno niska. Zvuči dobro, ali razlog za to je najgori mogući

10.02.2019.

Podaci pokazuju da je 2008. godine u Hrvatskoj radilo 1,55 milijuna ljudi i od tada je krenuo pad broja zaposlenih. Pad broja zaposlenih trajao je sve do 2014. godine kada je zaustavljen na 1,34 milijuna zaposlenih, što znači da je u tih šest godina nesta

Objavljeno da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj niža od prosjeka EU

04.02.2019.

Nije, međutim, koliko je ljudi otišlo "trbuhom za kruhom"

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

U Njemačkoj je 2018. bilo zaposleno najviše građana od ponovnog ujedinjenja

03.01.2019.

Broj nezaposlenih smanjio se na dva milijuna a čelnik agencije za zapošljavanje procjenjuje da neće kliznuti ispod te razine u 2019. Po njegovim je riječima najveći rizik za njemačko tržište rada manjak kvalificirane radne snage.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija