Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2017

Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga

Na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je, prema izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna, ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.

Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se, navodi europski statistički ured u izvješću objavljenom u utorak, našla na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije (EU).

Slijede Slovačka, s padom udjela duga u BDP-u na kvartalnoj razini za 1,6 postotnih bodova, a potom Malta, s padom za 1,4 postotna boda.

U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, hrvatski javni dug bio je nominalno veći za 1,6 milijardi kuna, dok je njegov udjel u BDP-u pao za 2,2 postotna boda.

Pad udjela javnog duga u BDP-u zahvaljuje se rastu hrvatskog gospodarstva u prvoj polovici godine za gotovo 2,7 posto na godišnjoj razini, nakon lanjskog rasta za 3 posto.

Takav pad javnog duga je očekivan, s obzirom na dinamiku vladinog zaduženja i refinanciranja starih obveza, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

Naime, u prvom tromjesečju javni je dug porastao na 300 milijardi kuna jer je u ožujku država izdala obveznicu na inozemnom tržištu od 1,25 milijardi eura kako bi refinancirala obveznicu od 1,5 milijardi dolara, koja je na naplatu dospjela u travnju.

Očekuje se daljnji pad duga

“Smanjenje javnog duga posljedica je trenutno povoljne situacije, prije svega relativno dinamičnog gospodarskog rasta, uz istovremeno niske kamatne stope, odnosno povoljne uvjete refinanciranja i zaduživanja države”, kaže Šantić.

Osvrnuvši se na najavljeno predstavljanje strategije o pristupanju Hrvatske eurozoni, Šantić kaže da je upravo visina javnog duga najznačajnija barijera za zadovoljavanje maastrichtskih kriterija te ocjenjuje da će stoga biti izuzetno zanimljivo pratiti kako će se javni dug kretati u budućnosti.

“Ako želimo zadovoljiti te kriterije, javni dug može i dalje biti iznad 60 posto BDP-a, no mora imati tendenciju održivog smanjenja. Stoga možemo reći da će proces pristupanja eurozoni sigurno doprinijeti i većoj fiskalnoj disciplini u nadolazećim godinama”, kaže Šantić.

Ipak, ističe da postoje i rizici za domaće javne financije, a kao najznačajniji izdvaja mirovinski i zdravstveni sustav, koji bi se, pod teretom negativnih demografskih trendova, mogli suočiti s dodatnim rizicima u idućem razdoblju.

Kaže, također, da se postavlja pitanje što ako u razdoblju do ulaska u eurozonu Hrvatska ponovno zapadne u negativni gospodarski ciklus.

“Postavlja se pitanje postoji li dovoljno prostora u javnim financijama da se izbjegne scenarij iz 2009. godine, kada je zabilježen snažan rast proračunskog manjka i eksplozija javnog duga”, kaže Šantić.

Šantić očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga do kraja ove godine jer bi se proračunski manjak mogao zadržati na niskim lanjskim razinama od oko 1 posto.

“Zbog toga do kraja godine očekujem smanjivanje udjela javnog duga na otprilike 80 posto BDP-a”, zaključuje Šantić.


Komentari članka

Vezani članci

Evo koliko hrvatski radnik dobije za sat rada

21.03.2019.

Rast plaća usporio je prema kraju godine, a najveće međugodišnje povećanje satnice u Hrvatskoj zabilježeno je u drugom kvartalu i to za deset posto.

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija