Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2017

Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga

Na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je, prema izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna, ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.

Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se, navodi europski statistički ured u izvješću objavljenom u utorak, našla na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije (EU).

Slijede Slovačka, s padom udjela duga u BDP-u na kvartalnoj razini za 1,6 postotnih bodova, a potom Malta, s padom za 1,4 postotna boda.

U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, hrvatski javni dug bio je nominalno veći za 1,6 milijardi kuna, dok je njegov udjel u BDP-u pao za 2,2 postotna boda.

Pad udjela javnog duga u BDP-u zahvaljuje se rastu hrvatskog gospodarstva u prvoj polovici godine za gotovo 2,7 posto na godišnjoj razini, nakon lanjskog rasta za 3 posto.

Takav pad javnog duga je očekivan, s obzirom na dinamiku vladinog zaduženja i refinanciranja starih obveza, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

Naime, u prvom tromjesečju javni je dug porastao na 300 milijardi kuna jer je u ožujku država izdala obveznicu na inozemnom tržištu od 1,25 milijardi eura kako bi refinancirala obveznicu od 1,5 milijardi dolara, koja je na naplatu dospjela u travnju.

Očekuje se daljnji pad duga

“Smanjenje javnog duga posljedica je trenutno povoljne situacije, prije svega relativno dinamičnog gospodarskog rasta, uz istovremeno niske kamatne stope, odnosno povoljne uvjete refinanciranja i zaduživanja države”, kaže Šantić.

Osvrnuvši se na najavljeno predstavljanje strategije o pristupanju Hrvatske eurozoni, Šantić kaže da je upravo visina javnog duga najznačajnija barijera za zadovoljavanje maastrichtskih kriterija te ocjenjuje da će stoga biti izuzetno zanimljivo pratiti kako će se javni dug kretati u budućnosti.

“Ako želimo zadovoljiti te kriterije, javni dug može i dalje biti iznad 60 posto BDP-a, no mora imati tendenciju održivog smanjenja. Stoga možemo reći da će proces pristupanja eurozoni sigurno doprinijeti i većoj fiskalnoj disciplini u nadolazećim godinama”, kaže Šantić.

Ipak, ističe da postoje i rizici za domaće javne financije, a kao najznačajniji izdvaja mirovinski i zdravstveni sustav, koji bi se, pod teretom negativnih demografskih trendova, mogli suočiti s dodatnim rizicima u idućem razdoblju.

Kaže, također, da se postavlja pitanje što ako u razdoblju do ulaska u eurozonu Hrvatska ponovno zapadne u negativni gospodarski ciklus.

“Postavlja se pitanje postoji li dovoljno prostora u javnim financijama da se izbjegne scenarij iz 2009. godine, kada je zabilježen snažan rast proračunskog manjka i eksplozija javnog duga”, kaže Šantić.

Šantić očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga do kraja ove godine jer bi se proračunski manjak mogao zadržati na niskim lanjskim razinama od oko 1 posto.

“Zbog toga do kraja godine očekujem smanjivanje udjela javnog duga na otprilike 80 posto BDP-a”, zaključuje Šantić.


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

19.02.2018.

Izlazak Velike Britanije iz EU-a u budžetu je ostavio značajnu rupu od 12 milijardi eura godišnje koja bi se trebala popuniti povećanjem uplata ostalih 27 članica, od kojih će, naravno, Njemačka dati najviše novca

Japanski BDP porastao osmi kvartal zaredom, prvi put od 1980-ih

14.02.2018.

Premda je rast usporio, to je već osmo tromjesečje zaredom kako japanski BDP raste, što nije zabilježeno još od razdoblja između 1986. i 1989. godine.

Kraj geoblokiranja za hrvatske kupce

07.02.2018.

Napominje kako se ukidanje barijera odnosi samo na fizičke proizvode, a servisi za čitanje e-knjiga ili streaming glazbe možda će biti uključeni u zakon kroz iduće dvije godine

Umjesto PDV-a bolje je smanjiti druga dva poreza

25.01.2018.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a, te je 2014. od tog poreza ubrala čak 12,5% BDP-a, najviše od država članica EU koje u prosjeku prikupe PDV-a u protuvrijednosti 7,8% BDP-a

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 6.190 kuna

25.01.2018.

Na mjesečnoj razini to je nominalni rast za 3,7 posto ili za 300 kuna, dok je na godišnjoj razini prosječna bruto plaća bila veća za 422 kune ili nominalno za 5,3 posto.

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1752 članka imaju tag turizam
  3. 1481 članka imaju tag financije
  4. 1142 članka imaju tag izvoz
  5. 734 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 884 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 737 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 823 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 741 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 297 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 342 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 221 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 298 članka imaju tag agrokor
  32. 274 članka imaju tag osijek
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 357 članka imaju tag vlada
  36. 283 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 281 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 175 članka imaju tag edukacija