Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Velj 2017

Europski novac za hrvatsku STEM revoluciju: Krenuo je pilot projekt ‘e-Škola’

Izvor: lider.media · Autor: Mladen Volarić  

Europski novac za hrvatsku STEM revoluciju: Krenuo je pilot projekt ‘e-Škola’

Učionica budućnosti naziv je 30 tisuća dolara vrijedne donacije Microsoft Hrvatske kojim je u suradnji s CARNET-om i tvrtkom Storm u karlovačkoj Gimnaziji u funkciju danas puštena učionica opremljena s 30 HP-ovih tableta s tipkovnicama umreženih s Multi Touch pametnom digitalnom pločom. Međutim, diljem Hrvatske u tijeku je provedba pilot-projekta “e-Škola” u kojem je po pozivu uključeno 150 osnovnih i srednjih škola, a bit će to ujedno i svojevrsna kvalifikacija za povlačenje već osiguranih 85 posto EU novca iz strukturnih fondova u sklopu investicije od 140 milijuna eura za projekt “e-Škola” za 700 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.

Pun paket
Pogledajte što se događa – dronovi, 3D printeri, roboti, a dok vi iziđete na tržište rada, probajte zamisliti čime ćete se baviti: neki će se od vas možda tada baviti prevencijom hakiranja misli, ili ćete dizajnirati nove puteve leta ptica, ili možda dizajnirati nove organe, takve stvari možda budućnost donosi, kaže Ivan Vidaković.
Svaka od 150 škola iz “pilot projekta”, kaže Zvonimir Stanić, vršitelj dužnosti ravnatelja CARNeta, stječe paket koji obuhvaća bežičnu mrežu za potpuno pokriće čitave škole wifi signalom, tablet, laptop ili hibridno računalo za svakog nastavnika, jedan razred s 30 tableta i pametnim ekranom, jedan razred samo s pametnim ekranom, korištenje klasičnog menadžment sustava za objedinjavanje tih uređaja u jedan sustav, više od 30 edukacija za nastavnike, digitalno obrazovni sadržaj iz matematike, fizike, biologije i kemije za sedmi i osmi razred osnovne škole i prva dva razreda srednje škole, 240 scenarija učenja kao pomoć nastavnicima iz STEM predmeta za korištenje te tehnologije u nastavi, sustav za praćenje poslovnih procesa škole za tajništvo i računovodstvo, istraživanje o utjecaju tehnologije uspjeh i kompetencije učenika, okvir digitalne zrelosti koji treba izmjeriti radi utvrđenja stupnja napretka škole, okvir digitalne kompetencije koji definira što nastavnik mora znati da bi bio digitalno kompetentan i da može koristiti sve te tehnologije u nastavi.

Zvonimir Stanić, foto: Mladen Volarić

Projekt će se dovršiti tijekom 2018. godine, nakon čega slijedi evaluacija za koju je Stanić već po sadašnjim pokazateljima uvjeren da će biti na razini čitavog obrazovnog sustava povoljna. U tom slučaju pokrenut će se 2019. godine velik projekt za 700 škola i povući osiguran EU novac, dok će ostatak investicije od 15 posto (od ukupno 140 milijuna eura) ići na teret državnog proračuna, a projekt treba biti završen do kraja 2022. godine.

Treba reći zbogom arhaičnom kurikulumu

Ivan Vidaković, direktor za digitalnu transformaciju Microsoft Hrvatske, izrazio je zadovoljstvo najavom resornog Ministarstva o nužnom unapređenju razine nastave informatike koja se uči po udžbenicima iz 1994. godine s arhaičnom terminologijom s jedne strane, te suvišnim znanjima za korištenje suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i sustava.

– Vi ste u gimnaziji i za nekoliko godina bit ćete na tržištu rada i nema teorije da uz ovakav tehnološki razvoj može sa sigurnošću znati čime ćete se baviti 2020. godine. Niti ja ne znam što će biti. Pogledajte što se događa -dronovi, 3D printeri, roboti, a dok vi iziđete na tržište rada, probajte zamisliti čime ćete se baviti: neki će se od vas možda tada baviti prevencijom hakiranja misli, ili ćete dizajnirati nove puteve leta ptica, ili možda dizajnirati nove organe, takve stvari možda budućnost donosi. Vidjeli ste koliko je važna uloga i što donose mikrobit i lego mind roboti, koliko je to bitno da uči djecu da postaju kreativni pojedinci, da nauče razmišljati o činjenicama, analizirati i onda razviti sposobnost sinteze u novo znanje i inovativnost, a u tome će vam jako pomoći IT, robotika i nove tehnologije koje se na bazi njih razvijaju, i stoga ćemo i dalje jako podržavati STEM programe. Zato zastupam tezu da IT treba u osnovnim školama od prvog razreda, i u skladu s time škole trebamo opskrbiti računalima odmah, jer to je generacija koja će raditi poslove za koje mi još ne znamo da će nastati. Mi sada gubimo vrijeme na zastarjelom sustavu obrazovanja koji se bazira na učenju napamet kao u 19. stoljeću, a ne na bazi kritičkog razmišljanja, analize i sinteze, a to vodi u inovativnost i kreativnost. Tako treba poticati i poduzetnost kod djece i da se ne boje neuspjelih pokušaja. Isto tako, filantropska kvalitetna inicijativa, kao što je ona Bakićeva, također može puno toga pomaknuti s mrtve točke, nakon čega se i Ministarstvo očitovalo o nužnosti promjena, samo, bitno je da se to i provede, a ne da ostane deklarativnoj razini.


Komentari članka

Vezani članci

FER na pragu stvaranja hrvatske robotičke industrije

26.09.2017.

Autonomni tramvaj koji bi na ulice mogao 2018. i e-auto primjeri moguće suradnje znanstvenika i poduzetnika

Kakva to mikroračunala od 100 kuna stižu u sve hrvatske škole?

07.09.2017.

Kako je objasnio Nenad Bakić, suosnivač IRIM-a, računalo će moći koristiti svi nastavnici kako bi se informatička pismenost razvijala interdisciplinarno, kroz sve predmete

Svi će se učenici u Hrvatskoj moći školovati od kuće

24.08.2017.

Našim je učenicima zasad osigurano provođenje nastave u kući, na daljinu ili u zdravstvenoj ustanovi samo u slučaju kroničnih bolesti

Više od 6 000 mjesta u srednjim strukovnim školama nepopunjeno

22.08.2017.

Trebali bismo graditi jednu kulturu u kojoj se rad nalazi visoko na ljestvici vrijednosti, a nije nešto što bi trebali izbjegavati, dodaje.

Tko se ne prilagodi i ne počne učiti, postaje višak na tržištu rada

18.08.2017.

Hrvatska bi svoju “nišu” mogla pronaći u granama koje nose visoku razinu dodane vrijednosti. Naša zemlja ima šanse u sektorima proizvodnje hrane, ekoloških proizvoda, u medicini..., no ne smije se štedjeti na obrazovanju

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 612 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 692 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 279 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja