Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Velj 2017

Europski novac za hrvatsku STEM revoluciju: Krenuo je pilot projekt ‘e-Škola’

Izvor: lider.media · Autor: Mladen Volarić  

Europski novac za hrvatsku STEM revoluciju: Krenuo je pilot projekt ‘e-Škola’

Učionica budućnosti naziv je 30 tisuća dolara vrijedne donacije Microsoft Hrvatske kojim je u suradnji s CARNET-om i tvrtkom Storm u karlovačkoj Gimnaziji u funkciju danas puštena učionica opremljena s 30 HP-ovih tableta s tipkovnicama umreženih s Multi Touch pametnom digitalnom pločom. Međutim, diljem Hrvatske u tijeku je provedba pilot-projekta “e-Škola” u kojem je po pozivu uključeno 150 osnovnih i srednjih škola, a bit će to ujedno i svojevrsna kvalifikacija za povlačenje već osiguranih 85 posto EU novca iz strukturnih fondova u sklopu investicije od 140 milijuna eura za projekt “e-Škola” za 700 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.

Pun paket
Pogledajte što se događa – dronovi, 3D printeri, roboti, a dok vi iziđete na tržište rada, probajte zamisliti čime ćete se baviti: neki će se od vas možda tada baviti prevencijom hakiranja misli, ili ćete dizajnirati nove puteve leta ptica, ili možda dizajnirati nove organe, takve stvari možda budućnost donosi, kaže Ivan Vidaković.
Svaka od 150 škola iz “pilot projekta”, kaže Zvonimir Stanić, vršitelj dužnosti ravnatelja CARNeta, stječe paket koji obuhvaća bežičnu mrežu za potpuno pokriće čitave škole wifi signalom, tablet, laptop ili hibridno računalo za svakog nastavnika, jedan razred s 30 tableta i pametnim ekranom, jedan razred samo s pametnim ekranom, korištenje klasičnog menadžment sustava za objedinjavanje tih uređaja u jedan sustav, više od 30 edukacija za nastavnike, digitalno obrazovni sadržaj iz matematike, fizike, biologije i kemije za sedmi i osmi razred osnovne škole i prva dva razreda srednje škole, 240 scenarija učenja kao pomoć nastavnicima iz STEM predmeta za korištenje te tehnologije u nastavi, sustav za praćenje poslovnih procesa škole za tajništvo i računovodstvo, istraživanje o utjecaju tehnologije uspjeh i kompetencije učenika, okvir digitalne zrelosti koji treba izmjeriti radi utvrđenja stupnja napretka škole, okvir digitalne kompetencije koji definira što nastavnik mora znati da bi bio digitalno kompetentan i da može koristiti sve te tehnologije u nastavi.

Zvonimir Stanić, foto: Mladen Volarić

Projekt će se dovršiti tijekom 2018. godine, nakon čega slijedi evaluacija za koju je Stanić već po sadašnjim pokazateljima uvjeren da će biti na razini čitavog obrazovnog sustava povoljna. U tom slučaju pokrenut će se 2019. godine velik projekt za 700 škola i povući osiguran EU novac, dok će ostatak investicije od 15 posto (od ukupno 140 milijuna eura) ići na teret državnog proračuna, a projekt treba biti završen do kraja 2022. godine.

Treba reći zbogom arhaičnom kurikulumu

Ivan Vidaković, direktor za digitalnu transformaciju Microsoft Hrvatske, izrazio je zadovoljstvo najavom resornog Ministarstva o nužnom unapređenju razine nastave informatike koja se uči po udžbenicima iz 1994. godine s arhaičnom terminologijom s jedne strane, te suvišnim znanjima za korištenje suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i sustava.

– Vi ste u gimnaziji i za nekoliko godina bit ćete na tržištu rada i nema teorije da uz ovakav tehnološki razvoj može sa sigurnošću znati čime ćete se baviti 2020. godine. Niti ja ne znam što će biti. Pogledajte što se događa -dronovi, 3D printeri, roboti, a dok vi iziđete na tržište rada, probajte zamisliti čime ćete se baviti: neki će se od vas možda tada baviti prevencijom hakiranja misli, ili ćete dizajnirati nove puteve leta ptica, ili možda dizajnirati nove organe, takve stvari možda budućnost donosi. Vidjeli ste koliko je važna uloga i što donose mikrobit i lego mind roboti, koliko je to bitno da uči djecu da postaju kreativni pojedinci, da nauče razmišljati o činjenicama, analizirati i onda razviti sposobnost sinteze u novo znanje i inovativnost, a u tome će vam jako pomoći IT, robotika i nove tehnologije koje se na bazi njih razvijaju, i stoga ćemo i dalje jako podržavati STEM programe. Zato zastupam tezu da IT treba u osnovnim školama od prvog razreda, i u skladu s time škole trebamo opskrbiti računalima odmah, jer to je generacija koja će raditi poslove za koje mi još ne znamo da će nastati. Mi sada gubimo vrijeme na zastarjelom sustavu obrazovanja koji se bazira na učenju napamet kao u 19. stoljeću, a ne na bazi kritičkog razmišljanja, analize i sinteze, a to vodi u inovativnost i kreativnost. Tako treba poticati i poduzetnost kod djece i da se ne boje neuspjelih pokušaja. Isto tako, filantropska kvalitetna inicijativa, kao što je ona Bakićeva, također može puno toga pomaknuti s mrtve točke, nakon čega se i Ministarstvo očitovalo o nužnosti promjena, samo, bitno je da se to i provede, a ne da ostane deklarativnoj razini.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski srednjoškolci na matematičkoj olimpijadi osvojili četiri srebrne i jednu brončanu medalju

16.07.2018.

Međunarodna matematička olimpijada održana je od 3. do 14. srpnja u Cluju. Ove godine bilo je 59. izdanje tog najprestižnijeg svjetskog matematičkog natjecanja, na kojemu je, već tradicionalno, sudjelovala i ekipa Republike Hrvatske.

U Istri nitko neće u mesare, A MESARI SE TRAŽE NA SVE STRANE!

16.07.2018.

Interes obrtnika i gospodarstvenika koji trebaju mesare postoji, ljudi me svakodnevno zovu, kude i mole i raspituju se za radnike, pa i preko HGK se pokušalo urgirati, no učenika nema

U Hrvatskoj radi 85 tisuća studenata

20.06.2018.

Drakonska kazna od sto tisuća kuna za poslodavce, jaka je mjera generalne prevencije

Teorija i praksa na istom mjestu – studenti koji vode stvarna poduzeća za vrijeme studija

07.06.2018.

Studenti Visoke škole Nikola Šubić Zrinski već na prvoj godini studija osnivaju vlastita poduzeća koja vode do završetka studija, a potom ih bez naknade mogu preuzeti kao svoja

Čime se to bavi GitHub na kojeg je Microsoft bacio oko?

06.06.2018.

Tehnološki div iz Redmonda nedavno je navodno uspješno kupio poznato softversko online odredište GitHub

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 393 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP