Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Svi 2018

Europa čvrsto ukopava odluku o obrani europskih poduzetnika od Trumpovih sankcija Iranu

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Europa čvrsto ukopava odluku o obrani europskih poduzetnika od Trumpovih sankcija Iranu

Europska unija započela je krajem prošlog tjedna proces kojim bi trebala aktivirati regulativu iz sredine devedesetih kako bi zaštitila europske poduzetnike od posljedica povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma s Iranom. Američki predsjednik Donald Trump najavio je prije desetak dana da će se SAD povući iz sporazuma koji su velike svjetske sile potpisale s Iranom sredinom 2015., kojim je bilo predviđeno ukidanje ekonomskih sankcija Iranu u zamjenu za gotovo potpuno ukidanje iranskog programa obogaćivanja urana.

Povlačenje SAD-a iz sporazuma i reaktiviranje američkih sankcija prema Iranu mogli bi ostaviti i ozbiljne posljedice na velike europske tvrtke jer su američke vlasti najavile i sankcije prema onim kompanijama koje nastave poslovati s Iranom. Neke među njima, poput osiguravateljskog diva Allianza, francuske naftne kompanije Total i danskog brodara Moller-Maersk, već su najavile povlačenje iz Irana, a pod upitnikom je i dogovoreni veliki posao proizvođača aviona Airbusa s iranskom nacionalnom aviokompanijom.

Neposredno nakon što je Trump najavio povlačenje SAD-a iz sporazuma europski politički vrh reagirao je izjavama kako povlačenje SAD-a ne znači i kraj samog sporazuma te izrazio spremnost da, dok god se Iran drži dogovorenih uvjeta iz sporazuma, dotle će on i vrijediti. Predsjednik Vijeća Europe Donald Tusk prošlog tjedna na sastanku šefova EU-a izjavio je da su se 'jednoglasno složili da će EU ostati u sporazumu dok god ga i Iran u potpunosti poštuje. Uz to, (Europska, op.a.) komisija je dobila zeleno svjetlo da bude spremna reagirati kad god su ugroženi europski interesi'.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da je 'dužnost EU-a da zaštiti europske poduzetnike, a to se posebno odnosi na manje i srednje kompanije' te je najavio i reaktivaciju spomenute regulative. U pitanju je zakon iz 1996. godine koji tvrtkama i sudovima Europske unije zabranjuje poštivanje stranih zakona o sankcijama i propisuje da niti jedna odluka inozemnog suda koja se bazira na spornim zakonima ne važi u EU.

Zakon je prvotno napisan kako bi se spriječile negativne posljedice ekonomskog embarga koji je SAD uveo protiv Kube te sankcija povezanih s Iranom i Libijom. No zakon nikada nije stupio na snagu jer je poslužio više za stvaranje političkog pritiska zahvaljujući kojem su problemi tada i riješeni. U sadašnjoj verziji zakon bi štitio europske kompanije koje posluju s Iranom od najavljenih američkih sankcija (najavljeno povlačenje SAD-a iz sporazuma tek treba stupiti na snagu idućih mjeseci) na način da bi im zabranjivao poštivanje američkih sankcija. Sudske odluke američkih sudova kojima bi se europskim kompanijama nametale kazne također bi bile nevažeće prema europskom zakonu.

Prije nego što spomenuti zakon stupi na snagu trebalo bi ga ažurirati kako bi uključivao i sankcije koje SAD namjerava ponovo uvesti Iranu, što je proces koji će sigurno ponešto potrajati, a kako se zakon nikada zapravo nije ni primjenjivao, nepoznato je kakve bi točno posljedice mogao imati. Odredbe zasad predviđaju da bi svaka pojedina članica trebala odrediti točno kakvu kaznu bi snosile kompanije koje bi se ogriješile o odredbe samog zakona, a nagađa se da bi tvrtke koje izdašno posluju sa SAD-om mogle od svojih vlada tražiti izuzeće od primjene samog zakona.

Uz već spomenute velike međunarodne kompanije sa sjedištem u Europskoj uniji, koje su pod američkom prijetnjom najavile povlačenje iz Irana, u opasnosti od potencijalnih američkih sankcija i kazni su i europske banke koje financiraju korporacije što posluju s Iranom. Predsjednik EK Jean-Claude Juncker stoga je najavio da će Europska investicijska banka moći preuzeti financiranje tih kompanija.

Najavljeno američko povlačenje iz tzv. iranskog sporazuma samo je posljednji iz niza jednostranih poteza Donalda Trumpa kojima se američki predsjednik nada ojačati američku poziciju u globalnim političko-ekonomskim tokovima. Kao i hrpa negativnih reakcija na prijašnje odluke kojima je, primjerice, najavljivano uvođenje carina za proizvode koje SAD uvozi iz Kine ili EU-a, i ova najnovija Trumpova odluka je dočekana na nož. Procjenjuje se da će odluka američkih vlasti biti kontraproduktivna jer će u Iranu poslužiti kao argument za dodatnu radikalizaciju umjesto da utječe na promjenu vlasti koja bi bila više po ukusu Zapada.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da nije sigurna u kojoj će mjeri EU moći zaštititi svoje kompanije od posljedica američkih odluka. No očito je da su se briselski šefovi našli u nezavidnoj poziciji u kojoj moraju braniti interese europskih kompanija, kao i političku stabilnost koju je donio sporazum s Iranom, dok dugogodišnji pouzdani partner s druge strane Atlantika istovremeno povlači poteze koji to sve više otežavaju.

Tagovi

EU · iran · sad · svijet

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Lufthansa postala najveći europski zrakoplovni prijevoznik

16.01.2019.

Njemačka Lufthansa postala je prošle godine najveći europski zrakoplovni prijevoznik, svrgnuvši s vodeće pozicije nakon 14 godina Air France-KLM.

Britanski parlament odbio sporazum o Brexitu

16.01.2019.

Britanski parlament u utorak navečer odbio je podržati sporazum o Brexitu premijerke Therese May s 432 glasa protiv. Za sporazum bila su 202 zastupnika.

Lani je zabilježen prvi pad prodaje pametnih telefona

14.01.2019.

Međutim, mogao bi nastaviti rasti udjel kineskih proizvođača pametnih telefona kao što su Xiaomi i Oppo. Te kompanije, kao i Huawei, padom Applea i Samsunga, osvojile su veći dio tržišta u 2018.

Kina priprema mjere za jačanje domaće potrošnje

10.01.2019.

U prvom tromjesečju 2019. agencija će krenuti u realizaciju velikih projekata koji će se financirati iz inozemnih izvora, a mogao bi obuhvatiti nove energetske projekte vrijedne i nekoliko milijardi dolara po projektu

400 najboljih besplatnih online tečajeva prestižnih američkih sveučilišta

08.01.2019.

Sudeći prema svjetskim trendovima, obrazovni sustav sve više nudi opciju online tečajeva, jer to olakšava posao profesoru koji onda ne mora više puta održati isto predavanje, nego ga studenti mogu pogledati u obliku videa i kasnije sa profesorom odraditi

Tag cloud

  1. 1843 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1511 članka imaju tag financije
  4. 1190 članka imaju tag izvoz
  5. 794 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 927 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 802 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 846 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 339 članka imaju tag poticaji
  22. 406 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 297 članka imaju tag hgk
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast