Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Svi 2018

Europa čvrsto ukopava odluku o obrani europskih poduzetnika od Trumpovih sankcija Iranu

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Europa čvrsto ukopava odluku o obrani europskih poduzetnika od Trumpovih sankcija Iranu

Europska unija započela je krajem prošlog tjedna proces kojim bi trebala aktivirati regulativu iz sredine devedesetih kako bi zaštitila europske poduzetnike od posljedica povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma s Iranom. Američki predsjednik Donald Trump najavio je prije desetak dana da će se SAD povući iz sporazuma koji su velike svjetske sile potpisale s Iranom sredinom 2015., kojim je bilo predviđeno ukidanje ekonomskih sankcija Iranu u zamjenu za gotovo potpuno ukidanje iranskog programa obogaćivanja urana.

Povlačenje SAD-a iz sporazuma i reaktiviranje američkih sankcija prema Iranu mogli bi ostaviti i ozbiljne posljedice na velike europske tvrtke jer su američke vlasti najavile i sankcije prema onim kompanijama koje nastave poslovati s Iranom. Neke među njima, poput osiguravateljskog diva Allianza, francuske naftne kompanije Total i danskog brodara Moller-Maersk, već su najavile povlačenje iz Irana, a pod upitnikom je i dogovoreni veliki posao proizvođača aviona Airbusa s iranskom nacionalnom aviokompanijom.

Neposredno nakon što je Trump najavio povlačenje SAD-a iz sporazuma europski politički vrh reagirao je izjavama kako povlačenje SAD-a ne znači i kraj samog sporazuma te izrazio spremnost da, dok god se Iran drži dogovorenih uvjeta iz sporazuma, dotle će on i vrijediti. Predsjednik Vijeća Europe Donald Tusk prošlog tjedna na sastanku šefova EU-a izjavio je da su se 'jednoglasno složili da će EU ostati u sporazumu dok god ga i Iran u potpunosti poštuje. Uz to, (Europska, op.a.) komisija je dobila zeleno svjetlo da bude spremna reagirati kad god su ugroženi europski interesi'.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da je 'dužnost EU-a da zaštiti europske poduzetnike, a to se posebno odnosi na manje i srednje kompanije' te je najavio i reaktivaciju spomenute regulative. U pitanju je zakon iz 1996. godine koji tvrtkama i sudovima Europske unije zabranjuje poštivanje stranih zakona o sankcijama i propisuje da niti jedna odluka inozemnog suda koja se bazira na spornim zakonima ne važi u EU.

Zakon je prvotno napisan kako bi se spriječile negativne posljedice ekonomskog embarga koji je SAD uveo protiv Kube te sankcija povezanih s Iranom i Libijom. No zakon nikada nije stupio na snagu jer je poslužio više za stvaranje političkog pritiska zahvaljujući kojem su problemi tada i riješeni. U sadašnjoj verziji zakon bi štitio europske kompanije koje posluju s Iranom od najavljenih američkih sankcija (najavljeno povlačenje SAD-a iz sporazuma tek treba stupiti na snagu idućih mjeseci) na način da bi im zabranjivao poštivanje američkih sankcija. Sudske odluke američkih sudova kojima bi se europskim kompanijama nametale kazne također bi bile nevažeće prema europskom zakonu.

Prije nego što spomenuti zakon stupi na snagu trebalo bi ga ažurirati kako bi uključivao i sankcije koje SAD namjerava ponovo uvesti Iranu, što je proces koji će sigurno ponešto potrajati, a kako se zakon nikada zapravo nije ni primjenjivao, nepoznato je kakve bi točno posljedice mogao imati. Odredbe zasad predviđaju da bi svaka pojedina članica trebala odrediti točno kakvu kaznu bi snosile kompanije koje bi se ogriješile o odredbe samog zakona, a nagađa se da bi tvrtke koje izdašno posluju sa SAD-om mogle od svojih vlada tražiti izuzeće od primjene samog zakona.

Uz već spomenute velike međunarodne kompanije sa sjedištem u Europskoj uniji, koje su pod američkom prijetnjom najavile povlačenje iz Irana, u opasnosti od potencijalnih američkih sankcija i kazni su i europske banke koje financiraju korporacije što posluju s Iranom. Predsjednik EK Jean-Claude Juncker stoga je najavio da će Europska investicijska banka moći preuzeti financiranje tih kompanija.

Najavljeno američko povlačenje iz tzv. iranskog sporazuma samo je posljednji iz niza jednostranih poteza Donalda Trumpa kojima se američki predsjednik nada ojačati američku poziciju u globalnim političko-ekonomskim tokovima. Kao i hrpa negativnih reakcija na prijašnje odluke kojima je, primjerice, najavljivano uvođenje carina za proizvode koje SAD uvozi iz Kine ili EU-a, i ova najnovija Trumpova odluka je dočekana na nož. Procjenjuje se da će odluka američkih vlasti biti kontraproduktivna jer će u Iranu poslužiti kao argument za dodatnu radikalizaciju umjesto da utječe na promjenu vlasti koja bi bila više po ukusu Zapada.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da nije sigurna u kojoj će mjeri EU moći zaštititi svoje kompanije od posljedica američkih odluka. No očito je da su se briselski šefovi našli u nezavidnoj poziciji u kojoj moraju braniti interese europskih kompanija, kao i političku stabilnost koju je donio sporazum s Iranom, dok dugogodišnji pouzdani partner s druge strane Atlantika istovremeno povlači poteze koji to sve više otežavaju.

Tagovi

EU · iran · sad · svijet

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Zanima vas kako u šest sati prikupiti 57 milijardi dolara? Pročitajte ovo

20.06.2018.

Investicijska banka JPMorgan u šest sati prikupila je 57 milijardi dolara kako bi njemački kemijski konglomerat Bayer mogao dovršiti transakciju preuzimanja američkog konkurenta Monsanta

Kako su uspjeli: Kanada - od poljoprivredne zemlje do bogatog diva

18.06.2018.

Od Drugog svjetskog rata impresivan rast sektora proizvodnje, rudarstva i usluga transformirao je zemlju - odmaknuli su se od poljoprivredne i postali moderna ekonomija bazirana na industriji i uslugama.

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Euro pao u odnosu na dolar, u fokusu tržišta carine u SAD-u i Kini

18.06.2018.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je uvećan 0,2 posto, na 94,966 bodova, nadomak najviših razina u posljednjih sedam mjeseci

Škoda profitabilnija od Audija, a potražnja je veća od proizvodnje

15.06.2018.

Dolaskom SUV modela Kodiaq i Karoq tvrtka više nije u mogućnosti zadovoljiti apetite tržišta. Škodini kapaciteti su 1,2 milijuna vozila godišnje, a već sada je potražnja veća. Očekuje se da će do 2025. godine prijeći dva milijuna vozila.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija