Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Svi 2018

Europa čvrsto ukopava odluku o obrani europskih poduzetnika od Trumpovih sankcija Iranu

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Europa čvrsto ukopava odluku o obrani europskih poduzetnika od Trumpovih sankcija Iranu

Europska unija započela je krajem prošlog tjedna proces kojim bi trebala aktivirati regulativu iz sredine devedesetih kako bi zaštitila europske poduzetnike od posljedica povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma s Iranom. Američki predsjednik Donald Trump najavio je prije desetak dana da će se SAD povući iz sporazuma koji su velike svjetske sile potpisale s Iranom sredinom 2015., kojim je bilo predviđeno ukidanje ekonomskih sankcija Iranu u zamjenu za gotovo potpuno ukidanje iranskog programa obogaćivanja urana.

Povlačenje SAD-a iz sporazuma i reaktiviranje američkih sankcija prema Iranu mogli bi ostaviti i ozbiljne posljedice na velike europske tvrtke jer su američke vlasti najavile i sankcije prema onim kompanijama koje nastave poslovati s Iranom. Neke među njima, poput osiguravateljskog diva Allianza, francuske naftne kompanije Total i danskog brodara Moller-Maersk, već su najavile povlačenje iz Irana, a pod upitnikom je i dogovoreni veliki posao proizvođača aviona Airbusa s iranskom nacionalnom aviokompanijom.

Neposredno nakon što je Trump najavio povlačenje SAD-a iz sporazuma europski politički vrh reagirao je izjavama kako povlačenje SAD-a ne znači i kraj samog sporazuma te izrazio spremnost da, dok god se Iran drži dogovorenih uvjeta iz sporazuma, dotle će on i vrijediti. Predsjednik Vijeća Europe Donald Tusk prošlog tjedna na sastanku šefova EU-a izjavio je da su se 'jednoglasno složili da će EU ostati u sporazumu dok god ga i Iran u potpunosti poštuje. Uz to, (Europska, op.a.) komisija je dobila zeleno svjetlo da bude spremna reagirati kad god su ugroženi europski interesi'.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da je 'dužnost EU-a da zaštiti europske poduzetnike, a to se posebno odnosi na manje i srednje kompanije' te je najavio i reaktivaciju spomenute regulative. U pitanju je zakon iz 1996. godine koji tvrtkama i sudovima Europske unije zabranjuje poštivanje stranih zakona o sankcijama i propisuje da niti jedna odluka inozemnog suda koja se bazira na spornim zakonima ne važi u EU.

Zakon je prvotno napisan kako bi se spriječile negativne posljedice ekonomskog embarga koji je SAD uveo protiv Kube te sankcija povezanih s Iranom i Libijom. No zakon nikada nije stupio na snagu jer je poslužio više za stvaranje političkog pritiska zahvaljujući kojem su problemi tada i riješeni. U sadašnjoj verziji zakon bi štitio europske kompanije koje posluju s Iranom od najavljenih američkih sankcija (najavljeno povlačenje SAD-a iz sporazuma tek treba stupiti na snagu idućih mjeseci) na način da bi im zabranjivao poštivanje američkih sankcija. Sudske odluke američkih sudova kojima bi se europskim kompanijama nametale kazne također bi bile nevažeće prema europskom zakonu.

Prije nego što spomenuti zakon stupi na snagu trebalo bi ga ažurirati kako bi uključivao i sankcije koje SAD namjerava ponovo uvesti Iranu, što je proces koji će sigurno ponešto potrajati, a kako se zakon nikada zapravo nije ni primjenjivao, nepoznato je kakve bi točno posljedice mogao imati. Odredbe zasad predviđaju da bi svaka pojedina članica trebala odrediti točno kakvu kaznu bi snosile kompanije koje bi se ogriješile o odredbe samog zakona, a nagađa se da bi tvrtke koje izdašno posluju sa SAD-om mogle od svojih vlada tražiti izuzeće od primjene samog zakona.

Uz već spomenute velike međunarodne kompanije sa sjedištem u Europskoj uniji, koje su pod američkom prijetnjom najavile povlačenje iz Irana, u opasnosti od potencijalnih američkih sankcija i kazni su i europske banke koje financiraju korporacije što posluju s Iranom. Predsjednik EK Jean-Claude Juncker stoga je najavio da će Europska investicijska banka moći preuzeti financiranje tih kompanija.

Najavljeno američko povlačenje iz tzv. iranskog sporazuma samo je posljednji iz niza jednostranih poteza Donalda Trumpa kojima se američki predsjednik nada ojačati američku poziciju u globalnim političko-ekonomskim tokovima. Kao i hrpa negativnih reakcija na prijašnje odluke kojima je, primjerice, najavljivano uvođenje carina za proizvode koje SAD uvozi iz Kine ili EU-a, i ova najnovija Trumpova odluka je dočekana na nož. Procjenjuje se da će odluka američkih vlasti biti kontraproduktivna jer će u Iranu poslužiti kao argument za dodatnu radikalizaciju umjesto da utječe na promjenu vlasti koja bi bila više po ukusu Zapada.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da nije sigurna u kojoj će mjeri EU moći zaštititi svoje kompanije od posljedica američkih odluka. No očito je da su se briselski šefovi našli u nezavidnoj poziciji u kojoj moraju braniti interese europskih kompanija, kao i političku stabilnost koju je donio sporazum s Iranom, dok dugogodišnji pouzdani partner s druge strane Atlantika istovremeno povlači poteze koji to sve više otežavaju.

Tagovi

EU · iran · sad · svijet

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

U grupi smo zemalja s visokim blagostanjem: Hrvatska na 40. mjestu prema održivom ekonomskom razvoju

13.08.2018.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.

Njemačka i dalje lider EU u proizvodnji piva, gdje je Hrvatska?

10.08.2018.

Dvije trećine piva s alkoholom dolazi iz šest zemalja članica EU, a Njemačka je vodeći proizvođač s 20% ukupne proizvodnje - 8.1 milijardi litara.

Luksemburg - zemlja u kojoj je minimalna plaća 2000 eura

05.08.2018.

Do 60-ih godina osnova ekonomije Luksemburga bila je proizvodnja čelika. No posljednjih desetljeća napravljeni su veliki iskoraci kako bi se struktura ekonomije promijenila te je danas Luksemburg jedan od vodećih financijskih centara svijeta.

Rekordna potražnja za radnicima u Njemačkoj – najviše u ICT sektoru

01.08.2018.

Najveća potražnja za novim radnicima zabilježena je u sektoru informacijsko-komunikacijskom tehnologija. Sektori maloprodaje, industrijske proizvodnje i javne uprave također su zabilježili veliki godišnji porast slobodnih radnih mjesta.

Loši Samsungovi rezultati posljedica su rastućeg pritiska kineskih konkurenata

01.08.2018.

Za dobre ukupne rezultate zaslužno je poslovanje s čipovima koje je ‘pokrilo’ podbačaj mobitela. Iz kompanije su poručili da je pad posljedica jeftinijih kineskih mobitela, a analitičari ističu da je nakon gubljenja bitke s cijenom

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1817 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP