EU uvodi sustavan novčarski nadzor na europskoj razini

Novčarsko poslovanje u Europskoj uniji izložit će se daleko sustavnijem nadzoru, koji bi trebao onemogućiti izbijanje kriza poput sadašnje, usvoje li zemlje članice zakonodavni paket što ga je u srijedu predložila Europska komisija.

On obuhvaća uspostavu dvaju novih tijela na europskoj razini: Europskoga odbora za sustavne opasnosti (ESRB) te Europskoga sustava novčarskih nadzornika (ESFS). ESRB bi činili predsjednik Europske središnje banke, čelnici nacionalnih središnjih banaka, Europskih nadzornih vlasti i nacionalnih nadzornih vlasti. Motrio bi i procjenjivao na makro razini opasnosti po postojanost novčarskoga sustava kao cjeline, pružao rana upozorenja na nakupljanje sustavnih opasnosti te, po potrebi, predlagao mjere za suočavanje s njima.

ESFS koji bi objedinio mrežu nacionalnih nadzornika s europskima, bavio bi se, pak, mikro razinom: motrio bi pojedine novčarske ustanove. Preporuke i upozorenja koje bi ta nova tijela izdavala ne bi imale pravno obvezujuću narav. No, ako ih zemlja članica odbije provesti, morala bi Vijeću EU za gospodarstvo i novčarstvo potanko obrazložiti zašto.

Nova će nadzorna tijela također provjeravati agencije za kreditni rejting, koje su do sada radile bez ikakvog vanjskoga nadzora, a često su bile u vlasništvu tvrtki čiji su rejting procjenjivale. Uz to predlagat će nove tehničke standarde, olakšavati razmjenu obavijesti među nacionalnim tijelima, osiguravati da se zajednička novčarska pravila jednako i točno provode na čitavome prostoru EU te usklađivati odlučivanje u kriznim stanjima.

Usvajanje ovoga paketa očekuje se na listopadskom sastanku šefova država ili vlada EU 27, a u sklopu pregovaračkoga poglavlja Novčarski nadzor morala bi ga potom usvojiti i Hrvatska.