Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Pro 2010

Energetika bi mogla uzeti posao drvnoj industriji

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: M. Petković  

Energetika bi mogla uzeti posao drvnoj industriji

Iako je izvoz hrvatske drvne industrije u ovoj godini rastao u prvih devet mjeseci za 11 posto, rast je ostvaren u odnosu na prošlu vrlo lošu godinu, te je naš izvoz za 14 posto slabiji u odnosu na 2008., kazao je Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera na okruglom stolu o izvoznoj konkurentnosti drvne industrije.

Kavran je upozorio da se u javnosti stekao dojam da drvnoj i drvoprerađivačkoj industriji dobro ide. No zapravo je suprotno. Mnogi se u drvnoj industriji, koja je izgubila 8500 radnih mjesta u recesiji, guše u tečajnoj politici i skupim troškovima proizvodnje. Sreća u nesreći je da Hrvatska ima prirodne resurse, više od dva milijuna hektara pod šumama i šumskim zemljištem, kojima gospodare Hrvatske šume. No zabrinjava da je u krizi iplativije izvoziti trupce i piljenu građu, a ne finalni proizvod, te se izvoz trupaca povećao deset puta u dvije posljednje godine. Samo lani je izvezeno 434.000 piljene građe i 423.000 trupaca. Dalibor Hatanić iz HUP-a - Udruge poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pratećim djelatnostima kazao je da se nije dogodilo očekivano okrupnjavanje kompanija kojim bi se lakše konkuriralo na izvoznom tržištu te da postoji opasnost gašenja drvne industrije jer šumski resurs najviše koristi energetski sektor. S druge strane, nema visoke finalizacije proizvoda zbog ograničenog pristupa resursima. Na taj problem ukazao je i Stipe Markešić, član Uprave Exportdrva. Potvrdio je da imaju rast narudžbi za izvoz, ali nisu u stanju toliko proizvesti. Ivan Slamić, direktor virovitičkog Tvina koji zapošljava 1050 radnika i najveća je tvrtka u drvnoj industriji, rekao je da je u Hrvatskoj problem što 50 posto troškova otpada na materijal koji nabavljaju po europskim cijenama, i to je bolji dio troškova, a lošiji je onaj dio koji otpada na plaće, poreze, doprinose, električnu energiju i ostale državne namete. Hrvatski izvoznici namještaja, u prvom redu stolova i stolica, žale se da je konkurencija iz Poljske i Kine profitirala jer je u krizi devalvirala nacionalnu valutu. Damir Perić, direktor tvrtke Trokut, tvrdi da moraju otkazivati narudžbe jer su im u posljednjih pet godina za 50 posto rasli troškovi komunalija. Marijan Filipović, vlasnik Finvesta, kazao je da gašenjem drvne industrije u ruralnim područjima nema drugog načina zapošljavanja.

Vlasnik križevačkog TPS-Javora Mirko Jakovčić kazao je da cjelokupni proizvod plasiraju na izvozna tržišta, a požalio se da kao najveći izvoznik u Koprivničkoj županiji nema nikakav status. Jakovčić je kazao da kao direktor ima plaću 5000 kuna.
Drvoprerađivači se žale i na poticaje koji su ove godine iznosili 60 milijuna kuna, a pokrili su samo 10 posto investicije.


Komentari članka

Vezani članci

Istraživanje koje pokazuje zašto hrvatska ekonomija uvijek zaostaje

15.11.2017.

Gotovo 80 posto hrvatskih tvrtki nisu ni izvoznici, ni uvoznici, već su okrenuti poslovanju isključivo na domaćem tržištu. Zapanjujući je to podatak iz nove analize o funkcioniranju tržišta u Hrvatskoj i proizvodnosti hrvatskih poduzeća

Boris Mikšić gradi novu tvornicu i postaje broj 1 u Europi

14.11.2017.

Boris Mikšić, bivši kandidat za predsjednika Hrvatske i uspješni poduzetnik, najavio je investiciju u gradnju nove tvornice u Belom Manastiru, kojom će postati najveći proizvođač antikorozivnih folija u Europi

Dalekovod pred potpisom novog ugovora u Norveškoj vrijednog 50 milijuna eura

13.11.2017.

Renomirana norveška tvrtka za prijenos električne energije Statnett objavila je da Dalekovodu planira dodijeliti ugovor za izgradnju 420 kilovoltnog (kV) dalekovoda Sauda-Lyse

Izvoz u prvih osam mjeseci veći 14,6 posto, uvoz 11,3 posto

10.11.2017.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih osam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

10.11.2017.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja