Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Stu 2017

Električna vozila će u sljedećih 12 godina osvojiti pola svijeta

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Električna vozila će u sljedećih 12 godina osvojiti pola svijeta

TOČKA preokreta za električna vozila je na obzoru, a riječ je o kombinaciji hibridnih i u cijelosti električnih vozila koja će do 2030. godine preuzeti polovicu globalnog tržišta od vozila s unutarnjim izgaranjem. Vozila s unutarnjim izgaranjem i dalje će igrati važnu ulogu u industriji, jer će i velik dio električnih vozila i dalje biti s hibridnim pogonom, stoji u najnovijem istraživanju The Boston Consulting Group.

Tri faze transformacije

Tri će faktora - tehnologija, regulatorni zahtjevi i troškovi vlasništva - oblikovati ovu transformaciju, za koju BCG očekuje da će se odigrati u tri faze kroz sljedećih dvanaest godina. Motor s unutarnjim izgaranjem nastavit će biti glavni pogon tijekom sljedećih nekoliko godina, do 2020., zbog relativno visoke cijene električnih vozila čak i uz poticaje, a period povrata ulaganja u kupovinu električnog vozila za potrošače će tijekom tih nekoliko godina ostati predug da bi im bio privlačan. Dodatno, proizvođači zbog napretka tehnologije vozila s unutarnjim izgaranjem nemaju problema sa zadovoljavanjem zahtjeva regulatora o količini ispušnih plinova.

Kako industrija ulazi u sljedeću fazu koja će trajati otprilike od 2020. do 2025., električna vozila, koja su miks tzv. potpunih hibrida, djelomičnih ili 48-voltnih hibrida, plug-in hibrida i automobila na baterijski pogon, povećat će svoj tržišni udjel zbog postroženja standarda učinkovitosti i emisija ispušnih plinova, prije svega kroz poticanje prodaje.

Kako će tranzicija odmicati, udjel klasičnih vozila s unutarnjim izgaranjem će opasti s današnjih 96 posto globalnog tržišta na oko polovice svih vozila do 2030. godine.

"Točan vremenski tijek prelaska na električna vozila već je dugo predmet rasprava. Tranzicijski period u kojem će udjel hibridnih i baterijskih vozila rasti na štetu vozila s unutarnjim izgaranjem započinje", rekao je Xavier Mosquet, stariji partner U BCG-u i vodeći autor studije.

Tehnološki napredak

Tri tipa tehnoloških skokova oblikovat će budućnost pogonskih motora. Tijekom 2020., tehnološki napredak kod vozila s unutarnjim izgaranjem bit će dovoljan da industrija zadovolji regulatorne zahtjeve o dopuštenim količinama ispušnih plinova na najvećim tržištima. Najveća će se promjena dogoditi u Europi gdje će dizel motori, koji su 2016. godine držali 48 posto tržišta, pasti na 36 posto u 2020., zbog sve većih troškova zadovoljavanja standarda za emisije ugljičnog monoksida te potrošačkih trendova koji idu u smjeru čišćih tehnologija i potiču kupovinu jeftinijih električnih vozila.

U isto vrijeme trošak baterija, koji je najveći pojedinačni pokretač troška vlasništva za baterijska i plug-in hibridna vozila, pada više i brže nego što se očekivalo pred tek nekoliko godina. BCG procjenjuje, na temelju više izvora, kako će cijena troška baterija po kilovat satu pasti između 80 i 105 dolara do 2025. i na između 70 i 90 dolara do 2030.

Treći tehnološki zaokret odnosi se na generiranje električne energije. Dok su god fosilna goriva glavna u proizvodnji električne energije u najvećim ekonomijama poput SAD-a i Kine, utjecaj električnih vozila na klimatske promjene ostat će minoran kad se u obzir uzme energija potrebna za proizvodnju i reciklažu baterija. Tek kad ''alternativni'' izvori energije, poput nuklearne, vjetra i solarne postanu ključni faktori u stvaranju električne energije, tad će električna vozila imati osjetan utjecaj na smanjivanje razine stakleničkih plinova u atmosferi.

Regionalna tržišta

Krivulja usvajanja električnih vozila donekle varira na različitim tržištima ovisno o trošku vlasništva koji odražava faktore kao što su cijena vozila, kilometraža i cijene goriva i električne energije. U Kini, koja je vodeće tržište za električna vozila, velika kilometraža, niska cijena električne energije i visoke cijene goriva čine trošak vlasništva električnih vozila relativno nižim u odnosu na osobna i gospodarska vozila koja imaju motor s unutarnjim izgaranjem. Državni poticaji za baterijska vozila smanjili su trošak vlasništva do točke da je povrat ulaganja u baterijska vozila smanjen na pet godina u odnosu na povrat ulaganja za vozila s unutarnjim izgaranjem, prema podacima iz 2015. godine.

U Europi, uz visoku cijenu električne energije, relativno nizak broj kilometara koje pojedinačni vozač odveze (u usporedbi s Kinom i SAD-om) činit će i dalje vozila s unutarnjim izgaranjem jeftinijima do 2025. godine. Razvoj tržišta u Europi bit će ujednačen za različite tipove električnih vozila, gdje će baterijska vozila do 2030. godine doseći 17 posto tržišta, a svi hibridi zajedno oko 33 posto.

Niska cijena goriva će u SAD-u dovesti do sličnih rezultata. Najveći će rast broja električnih vozila biti u segmentima manjih vozila: do 2030., vozila u C segmentu bit će gotovo u cijelosti električna, dok će vozila s unutarnjim izgaranjem ostati glavna za srednja gospodarska vozila i tzv. pick-up vozila. Hibridi će dominirati japanskim tržištem, gdje će do 2030. doseći 55 posto.

Rast modela dijeljenja automobila koji se događa s pojavom autonomnih, samovozećih vozila, imat će značajan utjecaj na usvajanje hibridnih i električnih vozila. Kako taksiji i druga dijeljena vozila godišnje prijeđu daleko više kilometara nego osobna vozila, povrat za ulaganja u njihovo vlasništvo bit će daleko brži.

"Proizvođači automobila i njihovi dobavljači trebali bi obratiti pažnju na dva različita smjera kretanja tržišta", objašnjava Mosquet. "Prvi je rast udjela električnih vozila s oko tri posto danas na oko 50 posto do 2030., a drugi je rast udjela od današnjih ispod jedan posto na oko 14 posto globalnog tržišta 2030. godine. Varijacije dinamike usvajanja će postojati, ovisno o regulatornim potezima, usvajanju autonomnih vozila i modela dijeljenja vozila od strane potrošača, kao i o cjenovnim varijacijama različitih izvora goriva. Kompanije će se morati posvetiti razvoju strateških i proizvodnih opcija kojima će doći do cilja koji je izvjestan na neizvjesnom putu", zaključuje Mosquet.


Komentari članka

Vezani članci

Nova navala u Mađarsku, Mercedes-Benz i BMW kreću s ulaganjem teškim dvije milijarde eura

24.09.2018.

Prošlog tjedna prilikom otvaranja Fordova servisnog centra u Budimpešti zbrojio je da je u 2017. godini vrijednost proizvodnje automobilske industrije u Mađarskoj dosegla 24,6 milijardi eura, a u prvih šest mjeseci ove godine već su premašili 13,8 milijar

Nijemci su trebali do 2020. imati milijun električnih auta na cestama. Ali neće

20.09.2018.

U NPE-u napominju da postoji više razloga za to, uključujući i visoku cijenu električnih vozila u odnosu na automobile na klasični pogon i u prošlosti manji broj dostupnih modela.

Investitori od VW-a traže 9,2 milijarde eura naknade

11.09.2018.

Dioničari zastupljeni u 1670 zahtjeva traže naknadu zbog pada cijena VW-ovih dionica nakon skandala s krivotvorenjem podataka o emisiji štetnih plinova iz dizelskih automobila

Toyota ulaže pola milijarde dolara u Uber

30.08.2018.

Iz japanske kompanije, jednog od najvećih svjetskih proizvođača vozila, priopćeno je da bi partnerstvo uključivalo „masovnu proizvodnju” autonomnih vozila koja će zatim biti razmještena u Uberovu mrežu automobila za dijeljenje vožnje

Tesla zapošljava u novoj tvornici Gigafactory

09.08.2018.

Izvršni direktor Elon Musk ovaj mjesec je izjavio kako će tvornica koštati 2 milijarde dolara te kako planiraju projekt financirati iz lokalnog duga.

Tag cloud

  1. 1802 članka imaju tag hrvatska
  2. 1836 članka imaju tag turizam
  3. 1497 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 911 članka imaju tag trgovina
  8. 650 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 838 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 554 članka imaju tag maloprodaja
  17. 521 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 422 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 312 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP