Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Stu 2017

Električna vozila će u sljedećih 12 godina osvojiti pola svijeta

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Električna vozila će u sljedećih 12 godina osvojiti pola svijeta

TOČKA preokreta za električna vozila je na obzoru, a riječ je o kombinaciji hibridnih i u cijelosti električnih vozila koja će do 2030. godine preuzeti polovicu globalnog tržišta od vozila s unutarnjim izgaranjem. Vozila s unutarnjim izgaranjem i dalje će igrati važnu ulogu u industriji, jer će i velik dio električnih vozila i dalje biti s hibridnim pogonom, stoji u najnovijem istraživanju The Boston Consulting Group.

Tri faze transformacije

Tri će faktora - tehnologija, regulatorni zahtjevi i troškovi vlasništva - oblikovati ovu transformaciju, za koju BCG očekuje da će se odigrati u tri faze kroz sljedećih dvanaest godina. Motor s unutarnjim izgaranjem nastavit će biti glavni pogon tijekom sljedećih nekoliko godina, do 2020., zbog relativno visoke cijene električnih vozila čak i uz poticaje, a period povrata ulaganja u kupovinu električnog vozila za potrošače će tijekom tih nekoliko godina ostati predug da bi im bio privlačan. Dodatno, proizvođači zbog napretka tehnologije vozila s unutarnjim izgaranjem nemaju problema sa zadovoljavanjem zahtjeva regulatora o količini ispušnih plinova.

Kako industrija ulazi u sljedeću fazu koja će trajati otprilike od 2020. do 2025., električna vozila, koja su miks tzv. potpunih hibrida, djelomičnih ili 48-voltnih hibrida, plug-in hibrida i automobila na baterijski pogon, povećat će svoj tržišni udjel zbog postroženja standarda učinkovitosti i emisija ispušnih plinova, prije svega kroz poticanje prodaje.

Kako će tranzicija odmicati, udjel klasičnih vozila s unutarnjim izgaranjem će opasti s današnjih 96 posto globalnog tržišta na oko polovice svih vozila do 2030. godine.

"Točan vremenski tijek prelaska na električna vozila već je dugo predmet rasprava. Tranzicijski period u kojem će udjel hibridnih i baterijskih vozila rasti na štetu vozila s unutarnjim izgaranjem započinje", rekao je Xavier Mosquet, stariji partner U BCG-u i vodeći autor studije.

Tehnološki napredak

Tri tipa tehnoloških skokova oblikovat će budućnost pogonskih motora. Tijekom 2020., tehnološki napredak kod vozila s unutarnjim izgaranjem bit će dovoljan da industrija zadovolji regulatorne zahtjeve o dopuštenim količinama ispušnih plinova na najvećim tržištima. Najveća će se promjena dogoditi u Europi gdje će dizel motori, koji su 2016. godine držali 48 posto tržišta, pasti na 36 posto u 2020., zbog sve većih troškova zadovoljavanja standarda za emisije ugljičnog monoksida te potrošačkih trendova koji idu u smjeru čišćih tehnologija i potiču kupovinu jeftinijih električnih vozila.

U isto vrijeme trošak baterija, koji je najveći pojedinačni pokretač troška vlasništva za baterijska i plug-in hibridna vozila, pada više i brže nego što se očekivalo pred tek nekoliko godina. BCG procjenjuje, na temelju više izvora, kako će cijena troška baterija po kilovat satu pasti između 80 i 105 dolara do 2025. i na između 70 i 90 dolara do 2030.

Treći tehnološki zaokret odnosi se na generiranje električne energije. Dok su god fosilna goriva glavna u proizvodnji električne energije u najvećim ekonomijama poput SAD-a i Kine, utjecaj električnih vozila na klimatske promjene ostat će minoran kad se u obzir uzme energija potrebna za proizvodnju i reciklažu baterija. Tek kad ''alternativni'' izvori energije, poput nuklearne, vjetra i solarne postanu ključni faktori u stvaranju električne energije, tad će električna vozila imati osjetan utjecaj na smanjivanje razine stakleničkih plinova u atmosferi.

Regionalna tržišta

Krivulja usvajanja električnih vozila donekle varira na različitim tržištima ovisno o trošku vlasništva koji odražava faktore kao što su cijena vozila, kilometraža i cijene goriva i električne energije. U Kini, koja je vodeće tržište za električna vozila, velika kilometraža, niska cijena električne energije i visoke cijene goriva čine trošak vlasništva električnih vozila relativno nižim u odnosu na osobna i gospodarska vozila koja imaju motor s unutarnjim izgaranjem. Državni poticaji za baterijska vozila smanjili su trošak vlasništva do točke da je povrat ulaganja u baterijska vozila smanjen na pet godina u odnosu na povrat ulaganja za vozila s unutarnjim izgaranjem, prema podacima iz 2015. godine.

U Europi, uz visoku cijenu električne energije, relativno nizak broj kilometara koje pojedinačni vozač odveze (u usporedbi s Kinom i SAD-om) činit će i dalje vozila s unutarnjim izgaranjem jeftinijima do 2025. godine. Razvoj tržišta u Europi bit će ujednačen za različite tipove električnih vozila, gdje će baterijska vozila do 2030. godine doseći 17 posto tržišta, a svi hibridi zajedno oko 33 posto.

Niska cijena goriva će u SAD-u dovesti do sličnih rezultata. Najveći će rast broja električnih vozila biti u segmentima manjih vozila: do 2030., vozila u C segmentu bit će gotovo u cijelosti električna, dok će vozila s unutarnjim izgaranjem ostati glavna za srednja gospodarska vozila i tzv. pick-up vozila. Hibridi će dominirati japanskim tržištem, gdje će do 2030. doseći 55 posto.

Rast modela dijeljenja automobila koji se događa s pojavom autonomnih, samovozećih vozila, imat će značajan utjecaj na usvajanje hibridnih i električnih vozila. Kako taksiji i druga dijeljena vozila godišnje prijeđu daleko više kilometara nego osobna vozila, povrat za ulaganja u njihovo vlasništvo bit će daleko brži.

"Proizvođači automobila i njihovi dobavljači trebali bi obratiti pažnju na dva različita smjera kretanja tržišta", objašnjava Mosquet. "Prvi je rast udjela električnih vozila s oko tri posto danas na oko 50 posto do 2030., a drugi je rast udjela od današnjih ispod jedan posto na oko 14 posto globalnog tržišta 2030. godine. Varijacije dinamike usvajanja će postojati, ovisno o regulatornim potezima, usvajanju autonomnih vozila i modela dijeljenja vozila od strane potrošača, kao i o cjenovnim varijacijama različitih izvora goriva. Kompanije će se morati posvetiti razvoju strateških i proizvodnih opcija kojima će doći do cilja koji je izvjestan na neizvjesnom putu", zaključuje Mosquet.


Komentari članka

Vezani članci

Rimac: Ili ćemo postati veliki, ili ćemo propasti

10.12.2018.

Potpredsjednik Europske investicijske banke EIB Dario Scannapieco i Mate Rimac potpisali su ugovor o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji.

Jedan od vodećih proizvođača automobila u svijetu razmatra mogućnost pokretanja proizvodnje u Hrvatskoj

05.12.2018.

Južnokorejski automobilski div pokazuje interes za ulaganjima u našu zemlju i analizira mogućnost investiranja. Razgovori o tome, kažu upućeni, vode se već dva mjeseca

Audi ulaže 14 milijardi eura u samovozeće i električne aute

05.12.2018.

Audi, premium brend u posjedu Volkswagena (VW), planira tako povećati potrošnju na razvoj električnih vozila i digitalizaciju. Spomenuta cifra od 14 milijardi eura planira se investirati između 2019. i 2023. godine. Plan predviđa kupnju zemljišta, izgradn

Hrvati su ludi za dizelašima, evo zašto to ne znači ništa loše

27.11.2018.

Rabljeni iz uvoza ne umanjuju prosječnu starost domaćeg voznog parka.

U Hrvatskoj se proizvode jedna od najboljih vatrogasnih vozila na svijetu

20.11.2018.

Na dvije lokacije, u Zagrebu i odnedavno u Kutini, njemačka kompanija Ziegler proizvodi vatrogasna vozila koja se isporučuju na sve strane svijeta - Kinu, Njemačku, Tursku, Rumunjsku, Pakistan, Vijetnam, UAE i još mnoge zemlje.

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast