Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Velj 2019

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Milan Deskar Škrbić  

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivnost. U drugom dijelu pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike.

U prvom tekstu bilo je najviše riječi o učincima na trgovinu, investicije i produktivnost, u drugom je naglasak na fiskalnu i ukupnu ekonomsku politiku.

Učinci članstva na prihode i rashode proračuna

Prema Cuculić, Faulend i Šošić (2004), fiskalni učinci se odnose na direktan učinak na prihode proračuna, indirektan učinak na postojeće i nove prihode proračuna, izmjene postojećih rashoda proračuna te na nove rashode proračuna. Kako bi se bolje razumjelo učinak pridruživanja EU na hrvatske javne financije, potrebno je ukratko objasniti način financiranja proračuna EU.

Proračun EU se financira tradicionalnim vlastitim sredstvima (eng. traditional own resources TOR) i uplatama zemalja članica u ovisnosti o njihovoj ekonomskoj snazi, uz određene prilagodbe (Europska komisija, 2018):

Tablica 1: Izvori financiranja proračuna EU po zemlji članici

Ukupan doprinos zemlje članice
Vlastiti prihodi na temelju PDV-a
Vlastiti prihodi na temelju BND-a
Korekcija za UK
Redukcija za Dansku, Nizozemsku, Austriju i Švedsku
Prilagodbe za Dansku, Irsku i UK
Tradicionalna vlastita sredstva (TOR) (75%)
Pristrojbe za poljoprivredu (100%)
Pristrojbe na šećer (100%)
Carine (100%)
Minus 25% troškovi prikupljanja TOR
Izvor: autor prema EU Budget

Vlastiti prihodi koji se temelje na porezu na dodanu vrijednos propisuju se po jedinstvenoj stopi od 0,3%, koja se primjenjuje na usklađenu osnovicu PDV-a svake države članice. Gornja granica oporezive osnovice PDV-a je 50 % bruto nacionalnog dohotka (BND). Vlastita sredstva koja ovise o BND-u predstavljaju standardni postotak koji se primjenjuje na BND svake države članice za rashode koji nisu pokriveni drugim vlastitim sredstvima.

Tradicionalna vlastita sredstva predstavljaju carinske pristojbe i pristojbe na poljoprivredne proizvode te pristojbe za šećer. Svrha prilagodba je uravnotežiti ili ispraviti proračunske neravnoteže nekih država članica. Svaka država članica koja snosi proračunski teret koji je pretjeran u odnosu na njezino relativno blagostanje, može imati koristi od prilagodbi u prikladno vrijeme.

Dakle, ulaskom u EU zemlja članica se direktno odriče nekih prihoda poput carina koje se automatski transferiraju u proračun EU, ali postoje i drugi indirektni učinci.

Prema podacima Ministarstva financija (2013), glavne promjene na prihodnoj strani proračuna zbog ulaska u EU bile su:

1. siječnja 2013. godine stupila je na snagu izmjena Zakona o PDV-u kojom je ovaj porezni oblik usklađen sa sustavom oporezivanja u EU, a podrazumijevao je potpuno ukidanje nulte stope poreza na dodanu vrijednost te njenu zamjenu stopom od 5% kao najnižom mogućom koju propisuje zakonodavstvo EU
došlo je do jednokratnog gubitka oko 1,6 milijardi kuna prihoda od PDV-a i to zbog pomaka u naplati budući da se ulaskom u EU sva roba iz zemalja članica koja se prije 1. srpnja 2013. oporezivala pri uvozu od ulaska u EU oporezuje kao i kod domaćih poduzetnika, odnosno tek nakon puštanja robe u potrošnju
trošarine na energente bile su ispod minimalne razine koju propisuje EU pa je bilo potrebno u nekoliko navrata podizati trošarinu na benzinska i dizelska goriva
radi usklađivanja sa zakonodavstvom EU uvela se i trošarina na prirodni plin i električnu energiju, uz zadržavanje obveznih oslobođenja od plaćanja trošarine definiranih Zakonom o trošarinama te uvođenjem oslobođenja koja su u EU trošarinskim propisima predviđena kao opcionalna
došlo je do povećanja trošarina na duhanske proizvode
došlo je do izmjena u sustavu posebnih poreza na automobile
došlo je do pada prihoda od carina budući da se na robu iz EU ne naplaćuje carina
došlo je do rasta prihoda od međunarodnih pomoći zbog priljeva sredstava iz EU
Na strani rashoda u 2013. godini došlo je do:

povećanja uplate doprinosa proračunu Europske unije u iznosu od 1,8 milijardi kuna, što se odnosi na uplatu temeljnog kapitala Europske investicijske banke (EIB), uplatu u Istraživački fond za ugljen i čelik te ranije objašnjene doprinose za proračun EU. Uplate u EIB i Istraživački fond za ugljen i čelik su propisane do 2018. godine
smanjenja subvencija zbog potrebe usklađenja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, posebice u domeni izravnih plaćanja u poljoprivredi, a zbog zabrane vertikalnih subvencija dugoročno su smanjene i pomoći različitim trgovačkim društvima
Kako bi se bolje razumio dugoročniji fiskalni položaj Hrvatske u odnosu na EU potrebno je analizirati prihode i rashode proračuna EU za Hrvatsku, na temelju podataka sa Slike 1.

Slika 1: Doprinosi proračunu i rashodi proračuna EU za Hrvatsku 2013.-2017. (milijuni eura)

Izvor: autor prema EU budget.
Slika pokazuje kako je Hrvatska od 2013. do 2017. godine u proračun EU ukupno uplatila 1,9 milijardi eura, dok je istovremeno primila oko 3 milijarde eura iz proračuna EU, kroz različite programe. Dakle, od ulaska u EU do kraja 2017. godine, a to je razdoblje za koje se smatra da je obilježeno nedovoljno efikasnim povlačenjem EU sredstava, neto primici su iznosili oko 1,1 milijardu eura ili 3% BND-a. Pritom je najviše sredstava iz proračuna EU povučeno 2016. godine, 921 milijun eura.

Radi boljeg razumijevanja ovih tijekova, u nastavku su prikazani detaljni prihodi i rashodi iz proračuna EU za Hrvatsku za razdoblje od 2014. godine, budući da je Hrvatska u EU ušla u drugoj polovici 2013. i budući da je novo proračunsko razdoblje, s novim projektima i ciljevima EU započelo 2014. godine (proračunski ciklus 2014. – 2020.).

Tablica 2: Doprinosi Hrvatske proračunu EU 2014.-2017.

2014 2015 2016 2017 Ukupno
Ukupan doprinos zemlje članice 387 357 404 359 1,507
Vlastiti prihodi na temelju PDV-a 63 61 66 74 265
Vlastiti prihodi na temelju BND-a 295 269 286 257 1,107
Korekcija za UK 29 26 35 27 117
Redukcija za Dansku, Nizozemsku, Austriju i Švedsku 0 0 3 0 3
Prilagodbe za Dansku, Irsku i UK 0 0 0 -2 -2
Tradicionalni vlastiti resursi (75%) 43 40 47 46 175
Pristrojbe za poljoprivredu (100%) 0 0 0 0 0
Pristrojbe na šećer (100%) 2 2 2 5 12
Carine (100%) 54 52 56 52 215
Minus 25% troškovi prikupljanja TOR -14 -14 -12 -11 -52
UKUPNI DOPRINOSI 430 397 451 405 1,683
Izvor: autor prema EU budget

U strukturi ukupnih doprinosa proračunu EU dominiraju vlastiti prihodi na temelju BND-a i vlastiti prihodi na temelju PDV-a koji čine preko 80% ukupnih doprinosa Hrvatske proračunu EU.

Tablica 3: Rashodi proračuna EU za Hrvatsku

2014 2015 2016 2017 Ukupno
Pametan i inkluzivan rast 337 255 536 316 1445
Konkurentnost za rast i zapošljavanje 24 32 39 43 138
Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija 314 223 497 272 1306
Održivi rast: prirodni resursi 97 258 306 313 974
Sigurnost i građanstvo 85 19 20 12 136
Globalna Europa 26 46 51 14 137
Administracija 9 9 0 0 18
Naknade 29 0 9 9 46
Negativne rezerve 0 0 0 0 0
Posebni instrumenti 0 18 0 0 18
UKUPNI RASHODI 584 605 921 663 2773
Izvor: autor prema EU budget.

U promatranom razdoblju Hrvatska je najviše sredstava iz priračuna EU povukla u kategoriji ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije (1,3 milijarde eura) te održivog rasta (974 milijuna eura). Pritom je važno napomenuti da su rashodi iz proračuna EU za neku zemlju rezultat vlastitih napora zemalja članica u povlačenju sredstava. Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba.

Međutim, potrebno je naglasiti kako se dio sredstava koji je raspoloživ u tekućem proračunskom razdoblju može koristiti i 3 godine nakon njegovog završetka pa će se detaljni podaci o stvarnoj iskorištenosti sredstava moći vidjeti tek nakon 2023.

Ova teza se može potvrditi i podacima o apsorpciji fondova iz proračunskog razdoblja 2006.-2013. u kojem je Hrvatska sudjelovala kroz pred pristupne fondove. Podaci o korištenju sredstava Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj te Europskog socijalnog fonda pokazuju kako se stopa apsorpcije u razdoblju 2014.-2016. značajno povećala te je u 2016. iznosila preko 80%.

Slika 2: Stopa apsorpcije pretpristupnih fondova

Izvor: EU Open Data Portal
Učinci članstva na kreiranje (ekonomske i) fiskalne politike

Osim prikazanih kvantitativnih učinaka, ulazak u EU značajno je utjecao na formiranje ekonomske i fiskalne politike u Hrvatskoj budući da je svaka članica EU dužna sudjelovati u tzv. Europskom semestru.

Prema Dalić (2013), Europski semestar je okvir za koordinaciju ekonomskih politika između država članica, ali i okvir za osiguranje konzistentnosti između različitih sastavnica nacionalne ekonomske politike. Oblikovanje Europskog semestra počelo je 2010. godine i definirano je tzv. sixpackuredbama koje su usvojene sredinom 2011. godine.

Tri su temeljna stupa na kojima počiva Europski semestar:

Integrirane smjernice za provođenje strategije Europa 2020 kojima se definiraju strukturni ciljevi EU-a do kraja desetljeća.
Pakt o stabilnosti i rastu, revidiran i osnažen paketom six-pack uredaba kojima su prošireni razlozi zbog kojih se može pokrenuti procedura prekomjernog deficita, ali i uvedene financijske kazne za članice eurozone u slučaju opetovanog nepoštivanja utvrđenih preporuka. Osim visine deficita, razlog za pokretanje procedure prekomjernog deficita proširen je i na javni dug veći od 60 posto BDP-a koji se ne smanjuje zadovoljavajućim tempom, ali i odstupanje od srednjoročnih fiskalnih ciljeva (eng. mid term objective, MTO) koje su si postavile same države članice. Ovaj okvir je dodatno osnažen Fiskalnim ugovorom – međunarodnim ugovorom koji su prihvatile sve zemlje članice osim Češke i U.K, te u najvećem dijelu Hrvatske budući da Hrvatska ostvaruje pravo da se odredbe Fiskalnog ugovora (primjerice utvrđivanje pravila o strukturnom proračunskom saldu koji nadzire neovisna institucija) iz Ugovora na nju ne primjenjuju sve do pristupanja euro području
Sprječavanje i korekcija prekomjernih makroekonomskih neravnoteža je mehanizam praćenja i nadzora makroekonomskog stanja u državama članicama, čiji je cilj rano otkrivanje makroekonomskih neravnoteža i poticanje država članica na poduzimanje korektivnih mjera ekonomske politike. Zasniva se na sustavu ranog upozorenja koji se sastoji od 14 makroekonomskih pokazatelja koji se koriste u dubinskoj analizi koju, temeljem rezultata sustava ranog upozorenja, provodi Europska komisija
Hrvatska je prvi put sudjelovala u ciklusu Europskog semestra 2013. godine na dobrovoljnoj i neformalnoj osnovi, pri čemu Vijeće EU nije donijelo specifične preporuke za Hrvatsku.

S obzirom na ulazak u punopravno članstvo u EU u srpnju 2013. godine, Hrvatska je bila obvezna do kraja 2013. godine transponirati odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU kao dijela six packa u nacionalno zakonodavstvo te time postići usklađenost s proračunskom disciplinom prema zahtjevima Ugovora o funkcioniranju EU.

Jednim dijelom, odredbe Direktive prenesene su i u Zakon o fiskalnoj odgovornosti, kojima se definiraju standardi fiskalnog planiranja u dokumentima koji se odnose na izradu državnog proračuna, kao i projekcija koje donosi Vlada, odnosno koje Vlada predlaže na donošenje Hrvatskom saboru. Na ovaj način ojačana je fiskalna transparentnost kroz javnu raspoloživost makroekonomskih i proračunskih projekcija, ali i pretpostavki i relevantnih parametara na kojima se te projekcije temelje.

Međutim, prema mišljenju Europske komisije, proračunski okvir u Hrvatskoj je i dalje nerazvijen. Transparentnost fiskalne politike ugrožena je nesustavnom primjenom analiza osjetljivosti u proračunskom planiranju i nedostatkom metodoloških publikacija i ex-post ocjena službenih prognoza. Također, Komisija ističe kako su numerička fiskalna pravila i dalje manjkava jer nisu utvrđene posljedice za nepoštovanje pravila. Nacionalni srednjoročni proračunski okvir samo je indikativan za godišnje fiskalno planiranje te je uloga Povjerenstva za fiskalnu politiku i dalje slaba.

Od 2014. godine Hrvatska redovito sudjeluje u Europskom semestru. Pritom je važno istaknuti kako je članstvo u EU značajno utjecalo na kreiranje ekonomske i fiskalne politike gotovo od samoga ulaska, budući da je Vijeće EU u siječnju 2014. godine pokrenulo korektivnu Proceduru prekomjernog proračunskog manjka (eng. Excessive Deficit Procedure, EDP), dok je Europska komisija (EK) u ožujku 2014. utvrdila postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Ovo su bile važne činjenice koje su nositelji ekonomske i fiskalne politike u Hrvatskoj morali uzeti u obzir i uključiti u najvažnije policy dokumente u okviru Europskog semestra:

Program konvergencije i
Nacionalni program reformi
Nacionalni program reformi daje širi pregled strukturnih reformi usmjerenih na uklanjanje makroekonomskih neravnoteža i ostvarivanje makroekonomskih ciljeva dok Program konvergencije daje detaljan uvid u sadržaj i karakter fiskalne politike.

O važnosti Europskog semestra za vođenje fiskalne politike u Hrvatskoj najbolje govori činjenica kako se već u prvom Programu konvergencije 2014.-2017.ističe da Procedura prekomjernog proračunskog manjka u potpunosti određuje okvir fiskalne politike u srednjem roku.

Hrvatska je u Proceduri prekomjernog proračunskog manjka boravila od siječnja 2014. godine do lipnja 2017. godine. U tom je razdoblju provedena značajna fiskalna konsolidacija, koja je prvenstveno bila potaknuta korektivnim mehanizmom Pakta o stabilnosti i rastu.

Na Slici je prikazano kretanje strukturnog proračunskog salda u Hrvatskoj od 2013.-2017. godine, koji prikazuje značajnu konsolidaciju. Detaljna analiza konsolidacijskih mjera je dana u Deskar-Škrbić i Raos (2018), gdje autori zaključuju kako je fiskalna konsolidacija u najvećoj mjeri rezultat promjena na prihodnoj strani proračuna te rezanja kapitalnih investicija.

Slika 3: Ukupni i strukturni saldo opće države u Hrvatskoj (% potencijalnog BDP-a)

Izvor: AMECO
Zaključak

U dva nastavka su prikazani ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Analizirana su makroekonomska i fiskalna kretanja u petogodišnjem razdoblju nakon ulaska Hrvatske u EU.

Analiza statičkih učinaka pridruživanja pokazala je kako je u Hrvatskoj bio prisutan učinak stvaranja trgovine, što se očituje kroz pad cijena i rast uvoza iz zemalja EU, te učinak skretanja trgovine koji se očituje kroz pad prihoda od carina zbog preusmjeravanja uvoza iz ostalih zemalja prema zemljama EU. Osim toga, Hrvatska se snažnije integrirala na jedinstveno tržište i putem izvoza prema zemljama EU, koji od 2013. godine bilježi značajan porast. Ubrzanje izvoza jednim je dijelom pomoglo Hrvatskoj i na putu do izlaska iz recesije, ali je u cijelom promatranom razdoblju uvoz porastao više od izvoza.

Dinamički učinci pridruživanja su promatrani kroz kretanje investicija, inozemnih vlasničkih ulaganja, ukupne (totalne) produktivnosti faktora i mobilnosti radne snage. Analiza je pokazala kako je u Hrvatskoj došlo do oporavka investicijske aktivnosti tek nakon 2015. godine, te da je nakon ulaska u EU izostao značajniji priljev inozemnih vlasničkih ulaganja i rast produktivnosti. S druge strane, sredstva EU postala su značajniji izvor financiranja investicija, iako njihova struktura prema djelatnostima nije najpovoljnija. Podaci o migracijama pokazali su da je od 2013. godine značajno povećana mobilnost radne snage, pri čemu je broj odseljenih u zemlje EU značajno veći od broja doseljenih iz zemalja EU u Hrvatsku.

Fiskalni učinci pridruživanja očitovali su se kroz značajne izmjene fiskalnog sustava u procesu usklađivanja s pravnim okvirom EU, što je dovelo do izmjena u sustavu PDV-a, carina, posebnih poreza te jednokratnih gubitaka od PDV-a u prvoj godini ulaska te gubitaka od carina i pristojbi. S druge strane, došlo je do rasta prihoda po osnovi međunarodnih pomoći iz proračuna EU. Na rashodnoj strani došlo je do novih rashoda proizašlih iz uplata u EU proračun, kapital EIB-a i Istraživačkog fonda za ugljen i čelik, ali i smanjenja rashoda za subvencije. Najvažnija promjena u fiskalnoj politici nakon ulaska u EU je promjena institucionalnog okvira kroz obavezu sudjelovanja u Europskom semestru, koji je doveo do razboritije fiskalne politike i transparentnijeg sustava fiskalnog planiranja i izrade projekcija. Međutim, u ovom sustavu još uvijek postoji veliki prostor za napredak.


Komentari članka

Vezani članci

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna

22.10.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za dva posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS)

Hrvatske tvrtke lani isplatile 100 milijuna kuna više za otpremnine

22.10.2019.

Hrvatske su tvrtke lani za otpremnine isplatile gotovo 763,3 milijuna kuna. To je gotovo 100 milijuna kuna ili 14,7 posto više nego prethodne godine, pokazuju podaci Fine.

Za poslodavca je rizik velik jer su kazne do 100.000 kuna

21.10.2019.

Poslodavac koji zapošljava radnika dužan je s njim sklopiti pisani ugovor o radu čiji je minimalni sadržaj propisan Zakonom o radu

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

09.10.2019.

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodar

Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 5,8 posto, uvoz 5,9 posto

09.10.2019.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 74,1 milijardu kuna, što je 5,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 123,5 milijardi kuna ili 5,9 posto više

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 973 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 573 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija