Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Pro 2017

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Z. K./Hina  

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u 2018. godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, pri čemu se njihove procjene kreću od 2,3 do 3 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka (HUB) objavljena u utorak

Anketa pokazuje i da će gospodarski rast u 2017., kada budu objavljeni konačni podaci, vjerojatno biti iznad 3 posto.

Za svoje najnovije procjene za 2018. godinu, nešto niže nego za 2017., ekonomisti u anketi uglavnom navode dva razloga. Prvo, konačna rješenja u Agrokoru značit će restrukturiranje operativnog poslovanja u i oko Agrokora, što je dugoročno vrlo pozitivno, ali kratkoročno može značiti nešto više otpuštanja nego ove godine.

Drugo, kako se rast osobne potrošnje ove godine jednim dijelom može zahvaliti poreznoj reformi, čiji se inicijalni efekt iscrpio, i osobna će potrošnja sada nastaviti rasti normalnim, dugoročno održivim tempom, koji je sporiji od 3,5 posto na godinu. Ekonomisti, naime, procjenjuju da će u idućoj godini rast realne osobne potrošnje biti po stopi od 2,7 posto, dok će ove godine vrlo vjerojatno biti znatno iznad 3 posto.

Anketa je pokazala i da ekonomisti očekuju u 2018. znatan doprinos rastu BDP-a od rasta investicija, kojeg procjenjuju po stopi od 6 posto, ali i vrlo mali doprinos koji će doći od rasta državne potrošnje, od 1,6 posto. Procjenjuju i dalje znatan doprinos izvoza BDP-u, od 5,7 posto, no on će s druge strane poništiti brži oporavak uvoza, od 7 posto.

Unatoč tome, saldo tekućeg računa bilance plaćanja trebao bi i dalje ostati u suficitu i to u visini od 2,5 posto BDP-a.

Ekonomisti banaka očekuju i nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje Vlada - njihov prosjek je 0,8 posto BDP-a, dok u Vladi planiraju da će biti 0,5 posto.

Javni dug će, kako se navodi, nastaviti padati, ali sporije nego zadnjih godina te se na kraju 2018. očekuje na razini od 77,9 posto BDP-a.

Nezaposlenost bi se, unatoč očekivanom rastu plaća, trebala smanjivati ispod 11 posto prema standardnoj metodologiji ankete radne snage, odnosno na 10,7 posto, a inflacija tek malo ubrzati u odnosu na ovu godinu - na 1,5 posto.

U 2018. apsolutna financijska stabilnost

U financijskom dijelu, očekivanja ekonomista mogla bi se opisati kao "apsolutna stabilnost". Kratkoročne i dugoročne kamatne stope, tečaj, sve ostaje više-manje kako je i ranije procjenjivano.

Prinos na ključnu desetogodišnju državnu obveznicu polovinom iduće godine se očekuje na razini koja je približno jednaka aktualnoj 2,5 posto, no krajem godine očekuje se malo viša razina prinosa, od 2,65 posto.

Spomenute promjene, kako se navodi, treba tumačiti kao odraz više ili manje eksplicitnog očekivanja promjene monetarne politike Europske središnje banke (ECB).

Iz HUB-a podsjećaju kako je ECB-ov program smanjenog otkupa vrijednosnica u iznosu od 30 milijardi eura na mjesec produljen do rujna 2018., uz napomenu bančina predsjednika Marija Draghija o mogućnosti njegova produljenja ako se pokaže potreba. Konsenzus tržišnih očekivanja u ovom trenutku ipak upućuje na zaoštravanje monetarne politike u euro području u drugoj polovici 2018.

Međutim, kada je riječ o domaćem tržištu, glavni ekonomisti ne očekuju bitne promjene u monetarnoj politici. Naprotiv, ističu nastavak nepromijenjenog ambijenta izdašne i lako dostupne likvidnosti što će pogodovati niskim kamatnim stopama.

Zapreke gospodarskom rastu

Također, anketa pokazuje, barem na prvi pogled, da ekonomisti ne smatraju da neriješeni strukturni problemi i politike mijenjaju očekivanja u smjeru sporijega rasta u idućoj godini. Naime, naglasak u njihovim procjenama je na posljedicama restrukturiranja Agrokora i iscrpljivanju inicijalnih učinaka porezne reforme.

"Međutim, ako se postavi pitanje zašto se porezna reforma ne nastavlja, odgovor je neriješena visina i struktura rashodne strane proračuna. U tom smislu, neriješeni strukturni problemi i politike doista limitiraju brži rast", kaže se u priopćenju HUB-a.

Ekonomisti su u anketi odgovorili i na pitanja o zaprekama rastu, odnosno razlozima relativnog zaostajanja za drugim državama članicama iz Nove Europe. Poruke iz ankete mogu se smatrati porukama o prioritetnim politikama koje bi trebalo poduzeti u cilju otklanjanja strukturnih ograničenja rasta i razvoja.

Ekonomisti su u prethodnoj anketi, čiji su rezultati objavljeni u srpnju, redom pobrojali - reforme institucija, restrukturiranje i privatizaciju državnih poduzeća, tržište rada i obrazovni sustav te slabu integriranost u gospodarstvo euro područja (osobito u industrijske lance vrijednosti) i nepovoljna visina i struktura izravnih stranih ulaganja.

U njihovim se ocjenama u međuvremenu u osnovi ništa nije promijenilo. Samo su u institucionalnom bloku dodatno pojašnjavali da misle na poslovnu i investicijsku klimu i otklanjanje barijera koje se odvija presporo te, naravno, na propise i pravosuđe čija nepredvidivost ometa poduzetnike, navodi se u najnovijoj objavi HUB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Ova hrvatska IT firma prije šest godina imala je dva zaposlena. Danas ima 140

25.03.2019.

Od 2013. fokusirali smo se na inozemno tržište i na usluge razvoja softvera. Bavimo se isključivo razvojem softvera po zahtjevima klijenata i podrška smo našim klijentima u primjeni informacijskih tehnologija. To je core business firme

Maslinovo ulje iz Istre i Dalmacije preko Trsta u Kini i Japanu

18.03.2019.

Možemo konkurirati ostalima na hrvatskom i tržištu EU jer imamo jedinstvenu autohtonu sortu Oblica, kaže Ivica Miljak, direktor tvrtke Bilaja iz Marine kod Trogira. Koje još hrvatske tvrtke, u organizaciji HGK, nastupaju na Međunarodnom sajmu maslinovog u

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija