Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Pro 2017

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Z. K./Hina  

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u 2018. godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, pri čemu se njihove procjene kreću od 2,3 do 3 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka (HUB) objavljena u utorak

Anketa pokazuje i da će gospodarski rast u 2017., kada budu objavljeni konačni podaci, vjerojatno biti iznad 3 posto.

Za svoje najnovije procjene za 2018. godinu, nešto niže nego za 2017., ekonomisti u anketi uglavnom navode dva razloga. Prvo, konačna rješenja u Agrokoru značit će restrukturiranje operativnog poslovanja u i oko Agrokora, što je dugoročno vrlo pozitivno, ali kratkoročno može značiti nešto više otpuštanja nego ove godine.

Drugo, kako se rast osobne potrošnje ove godine jednim dijelom može zahvaliti poreznoj reformi, čiji se inicijalni efekt iscrpio, i osobna će potrošnja sada nastaviti rasti normalnim, dugoročno održivim tempom, koji je sporiji od 3,5 posto na godinu. Ekonomisti, naime, procjenjuju da će u idućoj godini rast realne osobne potrošnje biti po stopi od 2,7 posto, dok će ove godine vrlo vjerojatno biti znatno iznad 3 posto.

Anketa je pokazala i da ekonomisti očekuju u 2018. znatan doprinos rastu BDP-a od rasta investicija, kojeg procjenjuju po stopi od 6 posto, ali i vrlo mali doprinos koji će doći od rasta državne potrošnje, od 1,6 posto. Procjenjuju i dalje znatan doprinos izvoza BDP-u, od 5,7 posto, no on će s druge strane poništiti brži oporavak uvoza, od 7 posto.

Unatoč tome, saldo tekućeg računa bilance plaćanja trebao bi i dalje ostati u suficitu i to u visini od 2,5 posto BDP-a.

Ekonomisti banaka očekuju i nešto veći deficit opće države od onog koji očekuje Vlada - njihov prosjek je 0,8 posto BDP-a, dok u Vladi planiraju da će biti 0,5 posto.

Javni dug će, kako se navodi, nastaviti padati, ali sporije nego zadnjih godina te se na kraju 2018. očekuje na razini od 77,9 posto BDP-a.

Nezaposlenost bi se, unatoč očekivanom rastu plaća, trebala smanjivati ispod 11 posto prema standardnoj metodologiji ankete radne snage, odnosno na 10,7 posto, a inflacija tek malo ubrzati u odnosu na ovu godinu - na 1,5 posto.

U 2018. apsolutna financijska stabilnost

U financijskom dijelu, očekivanja ekonomista mogla bi se opisati kao "apsolutna stabilnost". Kratkoročne i dugoročne kamatne stope, tečaj, sve ostaje više-manje kako je i ranije procjenjivano.

Prinos na ključnu desetogodišnju državnu obveznicu polovinom iduće godine se očekuje na razini koja je približno jednaka aktualnoj 2,5 posto, no krajem godine očekuje se malo viša razina prinosa, od 2,65 posto.

Spomenute promjene, kako se navodi, treba tumačiti kao odraz više ili manje eksplicitnog očekivanja promjene monetarne politike Europske središnje banke (ECB).

Iz HUB-a podsjećaju kako je ECB-ov program smanjenog otkupa vrijednosnica u iznosu od 30 milijardi eura na mjesec produljen do rujna 2018., uz napomenu bančina predsjednika Marija Draghija o mogućnosti njegova produljenja ako se pokaže potreba. Konsenzus tržišnih očekivanja u ovom trenutku ipak upućuje na zaoštravanje monetarne politike u euro području u drugoj polovici 2018.

Međutim, kada je riječ o domaćem tržištu, glavni ekonomisti ne očekuju bitne promjene u monetarnoj politici. Naprotiv, ističu nastavak nepromijenjenog ambijenta izdašne i lako dostupne likvidnosti što će pogodovati niskim kamatnim stopama.

Zapreke gospodarskom rastu

Također, anketa pokazuje, barem na prvi pogled, da ekonomisti ne smatraju da neriješeni strukturni problemi i politike mijenjaju očekivanja u smjeru sporijega rasta u idućoj godini. Naime, naglasak u njihovim procjenama je na posljedicama restrukturiranja Agrokora i iscrpljivanju inicijalnih učinaka porezne reforme.

"Međutim, ako se postavi pitanje zašto se porezna reforma ne nastavlja, odgovor je neriješena visina i struktura rashodne strane proračuna. U tom smislu, neriješeni strukturni problemi i politike doista limitiraju brži rast", kaže se u priopćenju HUB-a.

Ekonomisti su u anketi odgovorili i na pitanja o zaprekama rastu, odnosno razlozima relativnog zaostajanja za drugim državama članicama iz Nove Europe. Poruke iz ankete mogu se smatrati porukama o prioritetnim politikama koje bi trebalo poduzeti u cilju otklanjanja strukturnih ograničenja rasta i razvoja.

Ekonomisti su u prethodnoj anketi, čiji su rezultati objavljeni u srpnju, redom pobrojali - reforme institucija, restrukturiranje i privatizaciju državnih poduzeća, tržište rada i obrazovni sustav te slabu integriranost u gospodarstvo euro područja (osobito u industrijske lance vrijednosti) i nepovoljna visina i struktura izravnih stranih ulaganja.

U njihovim se ocjenama u međuvremenu u osnovi ništa nije promijenilo. Samo su u institucionalnom bloku dodatno pojašnjavali da misle na poslovnu i investicijsku klimu i otklanjanje barijera koje se odvija presporo te, naravno, na propise i pravosuđe čija nepredvidivost ometa poduzetnike, navodi se u najnovijoj objavi HUB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtke više nemaju izbora: Plaće povećavaju Atlantic, Valamar, Pevec, Spin Valis, Belupo...

21.10.2018.

Kvalificirani, nekvalificirani, mladi i stari... svi oni postaju poželjne mlade u zemlji u kojoj nedostaje radnika.

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

17.10.2018.

Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju

UNIDO-ISEC na forumu u Pekingu otvara vrata divovskim investicijama u Hrvatsku

16.10.2018.

Po prvi puta jedna je država, Hrvatska, dobila čast i priznanje da bude u fokusu investicijskog foruma u organizaciji UNIDO-a. Najvažniji događaj hrvatskog investicijskog foruma je dodjela granta za rekonstrukciju ratom razrušenih područja od strane čelni

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 849 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP