Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Kol 2009

Egzotični plodovi sa svih kontinenata iz Bistre

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Snježana Rajačić  

Egzotični plodovi sa svih kontinenata iz Bistre

Kwangoo i žuta lubenica, marakuja, jeju dinja, kiwano krastavac, peruanska jagoda i ino tropsko voće i povrće uspješno raste usred Bistre nedaleko od Zagreba. Podno Medvednice u bistranskom okrugu obitelj Ivana i Martine Šulog već se više od deset godina bavi uzgojem egzotičnog voća i povrća. Na 1800 četvornih metara plastenika raste tropska marakuja i pepino sočno povrće slično dinji, ali i višegodišnja rajčica-tamarilo. U sveopćem tropskom šarenilu dobro uspijevaju i čili papričice, kumquat naranča koja se jede s korom...

Poduzetni i kreativni supružnici, vlasnici tvrtke Exotic King, kažu kako je sve počelo kada je Ivan svojedobno od studentske ušteđevine kupio sjeme kiwano krastavca, vitaminske bombe, i počeo s uzgojem. Nije sve odmah išlo glatko, ali uporni Bistranin nije odustajao. Uzgoju i radu s egzotičnim voćem i povrćem učio se u hodu. Danas imaju oko 15 vrsta voća i povrća od čega potonje prednjači. Trebalo je volje i ustrajnosti da se sami pouče o uzgoju, skladištenju, pakiranju, kalibriranju i sortiranju proizvoda, ali i marketingu, brendiranju, propisima...

Tri im je godine sve propadalo, a tri su, pak, ljeta proizvodnju plasirali na naše tržište koje nije bilo zainteresirano za egzotične okuse. Zato su čak 80 posto proizvoda bacali, da bi danas 90 posto plodova svojega rada izvozili u Nizozemsku, Italiju, Englesku i Sloveniju. Prije šest godina ustrojili su četiri plastenika na svom imanju tik do unajmljene oranice od pola hektara na kojoj uzgajaju žute lubenice i druge egzotične kulture. U dijelu plastenika uzgajaju jeju dinje, tri sorte marakuje, fijoe, biljke bogate jodom... Oko 700 četvornih metara plastenika osigurano je za uzgoj mini rajčice koje mjesečno ubiru oko dvije tone.

»U plastenicima sam ljeti od pet ujutro do podneva ali i popodne«, kaže Šulog, diplomirani inženjer energetike i prometa, dodajući da posla uvijek ima, od plijevljenja, kopanja, obrezivanja biljaka... U poslu povremeno sudjeluje i supruga Martina, doktorica veterine koja ponajprije brine o njihovo četvero djece. Egzotične biljke ne traže specijalne uvjete, valja im samo prezimiti u kontroliranim uvjetima, a kod nas je to dva stupnja.

U plastenicima uzgaja i presadnice biljaka čija sadnja počinje kada prođe opasnost od mraza. Ni jedan uzgoj egzotičnog voća i povrća nije zahtjevan, a biljke ne špricaju jer nemaju (zasad) bolesti, kažu supružnici koji su u potrazi za znanjem bili u Japanu, Africi, Koreji, Obali Bjelokosti i drugim zemljama. Poslovne su kontakte ostvarili i u Berlinu, na glasovitom sajmu Fruits Logitica.

Sjeme pribavljaju diljem svijeta, iz Tajvana, Vijetnama, Južnoafričke Republike, Meksika, Sjeverne Amerike i drugih područja. Mjesečno, otkrivaju nam, iz malih plastenika ubiru dvije tone jeju dinje, a marakuje, kažu, imaju toliko da je gotovo ne mogu plasirati. Zadovoljni su i urodom višegodišnje rajčice (ulazi u kategoriju voća). Znatiželja i kreativnost Šuloge tjeraju u nove egzotične pohode, pa tako planiraju uzgoj babaka, planinske papaje, egzotičnog voća iz Južne Amerike.

Na uloženih 30.000 kuna vraćeno 120.000 kuna
Kada je riječ o uzgoju kiwana, divljega krastavca, za uloženih 30.000 kuna bruto dobit je oko 120.000. Vitaminom bogatu biljku sljubljenih okusa banane, marakuje, limete i dinje uzgajaju u Velikim Zdencima, gdje im je i glavnina proizvodnje. Sve uzgojene plodove, kažu, dostavljaju poštom i pouzećem, a ustrojili su i web stranicu www.exotic-king.com.

Stopostotna klijavost egzota
Klijavost egzota je stopostotna, a neke biljke plod nose već prve godine (kiwanoo, butter tikve, batat slatki krumpir, peruanska jagoda). Većina biljaka, pak, rađa druge godine (marakuja, babako, tamarilo), a treće fijoa i guava.

Bez EU kvota za egzotično voće i povrće
Kada se plodovi (p)oberu, biljke propadaju, a ciklus se opet ponavlja. Šulogi rade sadni materijal koji isporučuju njihovim kooperantima. Dobro je, kažu, što to voće i povrće nema ovdje prirodnih neprijatelja (štetnike) jer je novo. Proces proizvodnje obitelj obavlja ručno, a nisu, ponosno ističu, koristili ni kredite. Kažu kako bi bilo dobro kada bi se Hrvatska pozabavila takvom proizvodnjom jer Europska unija (još) nije uspostavila kvote za tu proizvodnju. Još je zahvalnije što se uzgoj može obavljati na malim površinama i sa zastarjelom tehnologijom.

Uzgajaju i plavi krumpir
Supružnici proizvode i nekoliko vrsta batata, slatkoga krumpira, i to crveni, ljubičasti i narančasti, od kojeg je, kažu, na uloženih 30.000 kuna dobit oko 90.000. Uzgajaju i plavi krumpir, ali i vitaminima bogate hokaido, futsu i butternut tikve. Ponosni su i na urod goji berija, zdravih antikancerogenih bobica biljke podrijetla s Himalaja.


Komentari članka

Vezani članci

Bojan Jerbić: Zašto je dramatično smanjen broj priznatih hrvatskih patenata

28.03.2019.

Broj patenata ipak ne odražava inovacijski učinak nekog društva. Međutim, moramo biti iskreni, Hrvatska nije razvojno i inovacijski orijentirana. Problemi leže u vrjednosnom sustavu skrivenom u zakonima, pravilnicima i drugim aktima koji uzrokuju negativn

Podravka ostvarila najbolji rezultat u povijesti, dosegnula dobit od 205,7 milijuna kuna

28.02.2019.

U prošloj je godini Grupa Podravka zabilježila rast prihoda od prodaje u svim regijama u kojima posluje, a najveći rast prihoda, za 71,5 milijuna kuna, zabilježen je u Adria regiji.

Najveći prihod ostvarili su poduzetnici privatnici

27.01.2019.

Najveća netodobit ostvarena je kod pedeset poduzetnika u državnom vlasništvu

Kod prerađivača i trgovaca najveća dobit

04.12.2018.

Najuspješniji poduzetnik lani u prerađivačkoj industriji je Ina s 4225 zaposlenih, kojima je prosječna plaća 9385 kn

Tvrtke iz sastava Žito grupe s najviše dobiti u 2017. godini

21.11.2018.

Zanimljivo je da je među 500 top-dobitaša 26 onih koji nemaju ni jednu zaposlenu osobu. Najveću dobit među tom skupinom bez radnika imala je tvrtka Vojtek oprema d.o.o. koja je u 2017. ostvarila netodobit od 1,89 milijuna kuna. Samo jednog zaposlenika u d

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija