Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2011

Dvjesto tisuća radnika nema ni minimalac

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Dvjesto tisuća radnika nema ni minimalac

Iako su prihodi proračuna u siječnju ove godine porasli za dva posto, a u strukturi prihoda su najznačajniji oni porezni, pa su primjerice socijalni doprinosi na godišnjoj razini rasli 2,1 posto, a od najizdašnijeg poreza PDV-a prikupilo se 300 milijuna kuna više na godišnjoj razini – teško je još uvijek govoriti o oporavku. Niti blagi rast trgovine na malo nije adut na koji treba igrati. Tim više jer pokazatelji o distribuciji plaća u zemlji zorno očitavaju socijalnu sliku zemlje.

Čak 18,2 posto radnika ili njih 206.729 u siječnju ove godine primilo je plaću za lanjski prosinac koja je u najboljem slučaju dosegnula iznos minimalca. Regos, je naime objavio podatke o distribuciji plaća u prošloj godini, a prema tim pokazateljima u prosincu su doprinosi plaćeni za 1.136.318 radnika ili njih 6.883 manje nego na početku godine. I taj podatak još začudnijim čini ovogodišnji siječanjski proračunski rast naplaćenih doprinosa na godišnjoj razini. Pao je broj osiguranika, povećao se broj radnika s ispodprosječnim plaćama, a proračunski prihodi od socijalnih doprinosa su porasli. Nešto je tu čudno. Primanja preko 206,7 tisuća radnika u zemlji u neto iznosu nisu viša od 2.190 kuna. S tim primanjima nije moguće pokriti niti minimalne troškove prehrane koji se prema potrošačkoj košarici kreću oko 2,4 tisuće kuna. Preciznije rečeno 18,2 posto radnika u Hrvatskoj prima plaću tri puta nižu od minimalnih mjesečnih troškova prosječne obitelji. I to je samo jedan segment socijalne slike zemlje. No, od ukupnog broja radnika s najnižim primanjima njih je 177.251 za prosinac primilo plaću koja je niža od minimalca. Jedino logično objašnjenje za to je manji broj radnih sati u prosincu koji je dio radnika na minimalnoj plaći ili plaćama koje su tek nešto iznad minimalca, povukao na samo socijalno dno. Minimalnu plaću, pak, tijekom godine primalo je od 29,4 do maksimalno 34,2 tisuće radnika koliko ih je evidentirano u kolovozu. Porast broja radnika, ali i rast isplaćenih minimalaca bilježe se od početka lanjske sezone do njenog kraja. Iz podataka Regosa je evidentno da prosječno 16 tisuća radnika redovito zaradi plaću koja je niža od minimalne. To znači da se unatoč zakonom propisanom minimalcu još uvijek radnicima doprinosi obračunavaju na osnovu najniže propisane osnovice za obračun obaveznih doprinosa. No, u listopadu i prosincu prošle godine došlo je do naglog porasta broja radnika s tim najnižim plaćama koje u netu ne prelaze iznos od 2.109 kuna. U listopadu je broj takvih radnika dosegnuo 190,3 tisuće, a prosincu 171,4 tisuće. Niti u jednom od tih mjeseci nije došlo do porasta zapošljavanja, štoviše zabilježen je pad osiguranika. S obzirom da je riječ tek o dva mjeseca između kojih se postavio studeni s posve drugačijom statistikom (ujednačenijom s ostatkom godine) nije moguće govoriti o trendu snažnog rasta zaposlenih koji zarađuju manje od minimalca ili minimalac. No, evidentno je iz godišnjih podataka da je do promjena došlo i da su značajnom broju radnika plaće smanjenje. Primjerice, u siječnju prošle godine bruto plaću u rasponu od minimalne do prosječne plaće, odnosno maksimalno 7.710 kuna, primalo je 746.602 radnika. U prosincu je broj radnika u toj grupi, u kojoj je smješteno 50 posto osiguranika, pao za 174 tisuće. Gledajući podatke o distribuciji, može se zaključiti da je većina tih radnika prešla u najniži platni razred. No, statistika bi mogla ukazivati i da je došlo do rasta sive ekonomije. Hoće li taj snažan porast radnika čije su plaće gotovo socijalna kategorija, što dovoljno govori o stanju domaćeg gospodarstva, postati trend moći će se tek vidjeti s podacima za prve mjesece ove godine. Distribucija plaća, slaže se i nekolicina naših sugovornika, nikako ne ukazuje da je oporavak na vidiku. S takvim plaćama teško se može govoriti o oporavku potrošnje građana, a unatoč neobjašnjivim podacima za listopad i prosinac, evidentno je da se dio radnika sa svojim primanjima preselilo prema minimalcu.

To znači da sve više zaposlenih ne može pokrivati niti osnovne mjesečne potrebe. Uostalom, to nije moguće ostvariti niti radnicima s prosječnom plaćom, pa je i pitanje tko bi to mogao svojom potrošnjom potaknuti gospodarstvo.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Konzum diže plaće svojim zaposlenicima. Svaki mjesec dobivat će lijep dodatak

27.02.2019.

Konzum je uz podršku Sindikata trgovine Hrvatske od 1. siječnja ove godine povećao primanja zaposlenicima u neto iznosu od 350 kuna. Povećanje primanja odnosi se na zaposlenike kojima se plaća obračunava temeljem koeficijenta, a isplaćivat će se trajno, k

Pevec povećao plaće: Trgovci će imati minimalno 5000 kuna

08.02.2019.

Gledamo dugoročno i svjesni smo da ciljeve možemo ostvariti jedino sa zadovoljnim djelatnicima, izjavio je Jurica Lovrinčević, predsjednik Uprave tvrtke Pevec

Ovo je novi način da zaposleniku date dodatnih 11.000 kuna godišnje – bez dodatnog troška

22.01.2019.

Poslodavac može mjesečno svome zaposleniku povećati plaću za 916,66 kuna. S time da zaposlenik fizički sada vidi 416,66 kuna, a ostalih 500 najranije s 55 godina života.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija