Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2011

Dvjesto tisuća radnika nema ni minimalac

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Dvjesto tisuća radnika nema ni minimalac

Iako su prihodi proračuna u siječnju ove godine porasli za dva posto, a u strukturi prihoda su najznačajniji oni porezni, pa su primjerice socijalni doprinosi na godišnjoj razini rasli 2,1 posto, a od najizdašnijeg poreza PDV-a prikupilo se 300 milijuna kuna više na godišnjoj razini – teško je još uvijek govoriti o oporavku. Niti blagi rast trgovine na malo nije adut na koji treba igrati. Tim više jer pokazatelji o distribuciji plaća u zemlji zorno očitavaju socijalnu sliku zemlje.

Čak 18,2 posto radnika ili njih 206.729 u siječnju ove godine primilo je plaću za lanjski prosinac koja je u najboljem slučaju dosegnula iznos minimalca. Regos, je naime objavio podatke o distribuciji plaća u prošloj godini, a prema tim pokazateljima u prosincu su doprinosi plaćeni za 1.136.318 radnika ili njih 6.883 manje nego na početku godine. I taj podatak još začudnijim čini ovogodišnji siječanjski proračunski rast naplaćenih doprinosa na godišnjoj razini. Pao je broj osiguranika, povećao se broj radnika s ispodprosječnim plaćama, a proračunski prihodi od socijalnih doprinosa su porasli. Nešto je tu čudno. Primanja preko 206,7 tisuća radnika u zemlji u neto iznosu nisu viša od 2.190 kuna. S tim primanjima nije moguće pokriti niti minimalne troškove prehrane koji se prema potrošačkoj košarici kreću oko 2,4 tisuće kuna. Preciznije rečeno 18,2 posto radnika u Hrvatskoj prima plaću tri puta nižu od minimalnih mjesečnih troškova prosječne obitelji. I to je samo jedan segment socijalne slike zemlje. No, od ukupnog broja radnika s najnižim primanjima njih je 177.251 za prosinac primilo plaću koja je niža od minimalca. Jedino logično objašnjenje za to je manji broj radnih sati u prosincu koji je dio radnika na minimalnoj plaći ili plaćama koje su tek nešto iznad minimalca, povukao na samo socijalno dno. Minimalnu plaću, pak, tijekom godine primalo je od 29,4 do maksimalno 34,2 tisuće radnika koliko ih je evidentirano u kolovozu. Porast broja radnika, ali i rast isplaćenih minimalaca bilježe se od početka lanjske sezone do njenog kraja. Iz podataka Regosa je evidentno da prosječno 16 tisuća radnika redovito zaradi plaću koja je niža od minimalne. To znači da se unatoč zakonom propisanom minimalcu još uvijek radnicima doprinosi obračunavaju na osnovu najniže propisane osnovice za obračun obaveznih doprinosa. No, u listopadu i prosincu prošle godine došlo je do naglog porasta broja radnika s tim najnižim plaćama koje u netu ne prelaze iznos od 2.109 kuna. U listopadu je broj takvih radnika dosegnuo 190,3 tisuće, a prosincu 171,4 tisuće. Niti u jednom od tih mjeseci nije došlo do porasta zapošljavanja, štoviše zabilježen je pad osiguranika. S obzirom da je riječ tek o dva mjeseca između kojih se postavio studeni s posve drugačijom statistikom (ujednačenijom s ostatkom godine) nije moguće govoriti o trendu snažnog rasta zaposlenih koji zarađuju manje od minimalca ili minimalac. No, evidentno je iz godišnjih podataka da je do promjena došlo i da su značajnom broju radnika plaće smanjenje. Primjerice, u siječnju prošle godine bruto plaću u rasponu od minimalne do prosječne plaće, odnosno maksimalno 7.710 kuna, primalo je 746.602 radnika. U prosincu je broj radnika u toj grupi, u kojoj je smješteno 50 posto osiguranika, pao za 174 tisuće. Gledajući podatke o distribuciji, može se zaključiti da je većina tih radnika prešla u najniži platni razred. No, statistika bi mogla ukazivati i da je došlo do rasta sive ekonomije. Hoće li taj snažan porast radnika čije su plaće gotovo socijalna kategorija, što dovoljno govori o stanju domaćeg gospodarstva, postati trend moći će se tek vidjeti s podacima za prve mjesece ove godine. Distribucija plaća, slaže se i nekolicina naših sugovornika, nikako ne ukazuje da je oporavak na vidiku. S takvim plaćama teško se može govoriti o oporavku potrošnje građana, a unatoč neobjašnjivim podacima za listopad i prosinac, evidentno je da se dio radnika sa svojim primanjima preselilo prema minimalcu.

To znači da sve više zaposlenih ne može pokrivati niti osnovne mjesečne potrebe. Uostalom, to nije moguće ostvariti niti radnicima s prosječnom plaćom, pa je i pitanje tko bi to mogao svojom potrošnjom potaknuti gospodarstvo.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

Problemi s pronalaskom radne snage: U Poreču zatražen rekordan broj radnih dozvola

08.05.2019.

Samo u prva tri mjeseca ove godine u Poreču je zaprimljeno 1150 zahtjeva za radne dozvole, dok je samo u travnju zaprimljeno 825 zahtjeva, što je ogroman rast u odnosu na lani. Znak je to da je i ove godine u Hrvatskoj, velik problem sezonska radna snaga

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

08.05.2019.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.

Ovo su plaće radnika u trgovačkim lancima: Lidl plaća najbolje, a jedan domaći lanac je debelo ispod prosjeka

07.05.2019.

Po plaćama u nespecijaliziranoj trgovačkoj prodaji odskaču još Kaufland Hrvatska s 2141 radnikom i prosječnom plaćom od 6704 kn, Fliba, odnosno Emmezeta s 588 zaposlenih i 6773 kn, Müller trgovina Zagreb s 1085 radnika i 5532 kuna te Bipa s 397 i 5246 kn.

Svim radnicima povećali plaće i stimulativne dodatke, a smiješi im se i ugodno iznenađenje krajem godine

01.05.2019.

Sindikati i Uprava crikveničkog Jadrana d.d. dogovorili novi kolektivni ugovor kojim se od 1. travnja 2019. godine radnicima jamče bolje plaće, više stimulacije, pokriveni svi troškovi prijevoza, te veće mogućnosti profesionalnog napredovanja.

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija