Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Svi 2013

Dublja recesija u eurozoni, veći rizici za Hrvatsku

Izvor: www.business.hr · Autor: I.K./H  

Dublja recesija u eurozoni, veći rizici za Hrvatsku

Gospodarstvo eurozone vjerojatno je palo i u prvom tromjesečju ove godine, pa bi aktualna recesija mogla biti najduža od kada je uveden euro, što povećava rizike i za hrvatsko gospodarstvo.

Eurostat će danas objaviti podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) 17-člane eurozone u prvom tromjesečju, a u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je gospodarstvo palo za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal. U četvrtom lanjskom tromjesečju BDP je pao 0,6 posto. Bio bi to već šesti kvartal zaredom kako gospodarstvo eurozone slabi, pa bi ovo mogla biti dulja recesija od one 15-mjesečne za vrijeme financijske krize 2008. i 2009. godine, najdulje recesije od uvođenja eura 1999. godine. Produbljivanje recesije u eurozoni ponajviše je posljedica dužničke krize, koja traje već četvrtu godinu i koja je mnoge članice tog bloka navela na uvođenje strogih mjera proračunske štednje. „Eurozona je na kritičnoj točki. Nužno je da se što prije pronađe ravnotežu između mjera štednje i mjera za poticanje rasta gospodarstva“, kaže Nick Matthews, ekonomist u tvrtki Nomura International u Londonu. Na ozbiljnost krize upozorila je nedavno i Europska komisija procjenom da će u ovoj godini gospodarstvo eurozone oslabiti daljnjih 0,4 posto, nakon lanjskog pada za 0,6 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla dosegnuti rekordnih 12,2 posto. "S obzirom na produljenu recesiju, moramo učiniti sve što možemo kako bi prevladali krizu nezaposlenosti. Politika EU-a usmjerena je na održivi rast i stvaranje radnih mjesta. Fiskalna konsolidacija se nastavlja, ali sporijim ritmom. Istodobno, moraju se intenzivirati strukturne reforme kako bi se pokrenuo rast", poručio je tada Olli Rehn. Povjerenik Komisije za ekonomska i monetarna pitanja očekuje da će se gospodarske aktivnosti u prvom kvartalu stabilizirati, sredinom godine napraviti zaokret prema rastu, koji bi se sljedeće godine trebao ubrzati. Za osam od 17 zemalja eurozone Komisija u ovoj godini očekuje nastavak recesije, među ostalim u Francuskoj i Italiji, dok bi njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, moglo stagnirati. Zbog slabost potražnje u tom bloku, Europska središnja banka pokušava potaknuti kreditiranje kompanija i građana, a time potrošnju, pa je nedavno smanjila ključnu kamatnu stopu za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 0,50 posto. Najavila je i daljnje mjere, ako se gospodarska situacija ne poboljša.

Hrvatska nije otok
Kako se produbljuje recesija u eurozoni, tako rastu i rizici za hrvatsko gospodarstvo. Zbog toga je Europska komisija nedavno povećala procjenu pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 0,4 na 1 posto. Pritom je istaknula da u kratkoročnom razdoblju Hrvatska neće ostvariti rast. "Iako se može očekivati da ulazak Hrvatske u EU osigura potporu gospodarstvu, u kratkoročnom razdoblju pritisci koji sada muče gospodarstvo ostat će glavnim razlogom kočenja rasta", poručila je Komisija, dodavši da hrvatske tvrtke mogu očekivati pojačani pritisak ulaskom u EU, dok izlazak iz CEFTA-e može utjecati na trgovačku razmjenu s partnerima u regiji. Zbog recesije u eurozoni, našem najvećem trgovačkom partneru, slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što loše utječe na hrvatski izvoz. U prva tri mjeseca ove godine izvoz Hrvatske pao je 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Što se tiče naših najvećih trgovinskih partnera, izvoz u Njemačku porastao je u prvom tromjesečju za 2,8, a u Sloveniju za 3,9 posto, dok je izvoz u Italiju potonuo za 14,4 posto. „Na ove tri zemlje odnosi se 36 posto ukupnog izvoza, dok je izvoz na tržišta CEFTA-e, koja čine 19 posto ukupnog izvoza, smanjen za 15,7 posto. S obzirom na to da analitičari ne očekuju nastavak rasta industrijske proizvodnje u Njemačkoj u idućem kvartalu, da Slovenija priprema opsežne protukrizne mjere te da procjene govore da će Italija i ove godine zabilježiti pad BDP-a, očekujemo daljnji pad, odnosno usporavanje hrvatskog izvoza na ova tržišta. U drugoj polovini godine izlazak iz CEFTA-e predstavljat će dodatan udarac izvozu“, navode analitičari Privredne banke Zagreb u osvrtu na nedavno objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku. „Recesija u Europi se nastavlja, a Hrvatska ne može ostati izvan toga jer nije otok. Kako su korigirane stope rasta na razini EU-a, a posebno u zemljama koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, korigirane su i stope za Hrvatsku", kazao je nedavno potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije (EU) Branko Grčić, osvrnuvši se na smanjenje prognoza Europske komisije. U ožujku je stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula rekordnih 12,1 posto, pri čemu je bez posla bilo 19 milijuna građana tog bloka.

S porastom nezaposlenosti i straha od gubitka radnog mjesta, Europljani manje troše, što bi se moglo odraziti i na hrvatski turizam. Tim više što se ove godine ne očekuje poboljšanje gospodarske situacije u zemljama iz kojih dolaze najviše turista. U Njemačkoj se očekuje stagnacija, a u Sloveniji i Italiji pad gospodarstva za više od 1 posto. Zasad su podaci DZS-a ohrabrujući. U prva tri mjeseca broj ukupnih turističkih dolazaka porastao je za 7,3, a noćenja za 9,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je broj dolazaka iz Njemačke porastao oko 34, a iz Slovenije otprilike 6 posto. No, iz Italije je došlo 0,7 posto manje turista.


Komentari članka

Vezani članci

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

11.05.2020.

Iz Europske komisije stižu procjene da će se gospodarstva Hrvatske i još četiri članice EU-a do kraja iduće godine uspjeti vratiti na razinu iz doba prije korone. Hrvatski stručnjaci ne dijele taj optimizam.

Uvođenje eura: Hrvatska spremna za iduću fazu

08.05.2020.

Sljedeći koraci su slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera. Pismo će obuhvatiti i zahtjev za formalnu ocjenu provedbe tih mjera od strane euroskupine. Slijedit će formalna predaja zahtjeva za ulazak u ERM2 a potom i odluka o ulasku u ERM2 - re

Američka nezaposlenost približava se brojkama iz Velike depresije

08.05.2020.

Očekivan gubitak 22 milijuna radnih mjesta u Sjedinjenim Državama u travnju vjerojatno će biti najstrmiji pad od Velike depresije i najjasniji pokazatelj kako pandemija koronavirusa pogađa najveće svjetsko gospodarstvo, pišu agencije u petak kada se očeku

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija