Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Srp 2020

Državni inspektorat: Zbog nepoštovanja mjera 50 tvrtki dobilo zabranu rada

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivana Solar  

Državni inspektorat: Zbog nepoštovanja mjera 50 tvrtki dobilo zabranu rada

Gotovo četiri mjeseca život i poslovanje u Hrvatskoj određuje Nacionalni stožer civilne zaštite koji je svojim preporukama i mjerama znatno promijenio način rada svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Među njima bilo je i onih koji se nisu prilagodili na vrijeme ili su to učinili na krivi način, na što su ih svakodnevno upozoravali inspektori Državnog inspektorata.

Stalni nadzori
Do sada je njih 50 zbog nepoštovanja mjera “zaradilo” i zabranu rada, a mnogi strahuju kako bi se ponovnim pooštravanjem mjera mogli naći u tome društvu. Naime, otkako je Stožer civilne zaštite RH donio odluku o nužnoj mjeri obaveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski, između ostaloga, u zdravstvu, trgovini i ugostiteljstvu, kontrole se provode još intenzivnije.

“Državni inspektorat je do 7. srpnja 2020. zaprimio ukupno 173 prijave koje su upućivale na kršenje mjera Stožera u prostorijama i na prostorima poslodavaca. U povodu svih zaprimljenih prijava inspektori rada za zaštitu na radu obavili su nadzore. Većinu utvrđenih nepravilnosti poslodavci su otklanjali odmah tijekom inspekcijskog nadzora, a kod 50 poslodavaca donesena su usmena rješenja o zabrani postupanja protivno mjerama Stožera. Odnosno, u skladu s odredbom članka 91. stavka 1. podstavka 2. Zakona o zaštiti na radu, zabranjeno je poslodavcima obavljanje radnih postupaka bez da osiguraju socijalnu distancu ili zaštitnu opremu, osiguraju održavanje higijene ruku te sprječavaju okupljanje više osoba. Ove zabrane stupale su na snagu odmah i trajale su do primjene odgovarajućih mjera”, izvještavaju iz Inspektorata. Dalje objašnjavaju kako je u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima. Također, mora osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost, te da te obveze poslodavac ostvaruje u skladu s procjenom rizika, koju je obvezan usklađivati sa znanstvenim i stručnim spoznajama, odnosno napretkom.

“Odluke Stožera koje se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke, u cilju smanjivanja rizika i sprječavanja obolijevanja radnika, poslodavci moraju primjenjivati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu kao posebna, odnosno priznata pravila zaštite na radu”, pojašnjavaju iz Inspektorata.

Da gospodarstvenicima nije lako kada je u pitanju poštovanje mjere potvrđuju iz Hrvatske gospodarske komore istaknuvši kako pojedine odluke Stožera kao i njihova primjena nisu uvijek posve jasni.

“Za većinu tvrtki odluke Stožera bile su relativno jasne, no bilo je pojedinih djelatnosti gdje su poteškoće pri razumijevanju odluka bile nešto izraženije, kao što su turizam, prijevoz i zdravstvo. HGK se zauzima da se uvjeti rada moraju jasno i nedvosmisleno komunicirati s gospodarstvenicima. Ključ je i u kontinuiranoj komunikaciji između gospodarstvenika određene grane s jedne strane i epidemiologa s druge kako bi se našlo najbolje rješenje koje će osigurati da ne moramo birati između zdravlja i gospodarstva”, kažu iz HGK-a te dodaju kako se među poteškoćama s kojima se poslovni subjekti susreću vezano uz mjere zaštite od COVID-a ističe dodatni trošak poslovanja koji nije zanemariv.

Primjerene mjere
“Prema analizama HGK-a većina tvrtki u krizi ima dodatni, redoviti mjesečni trošak u iznosu do pet tisuća kuna samo za maske, dezinficijense i rukavice. Trošak se penje u slučaju određenih djelatnosti, prije svega zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Slijede usluge pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, potom prerađivačka industrija”, izvještavaju iz Komore.

Sličnog su stava i u Obrtničkoj komori, iz koje se ističe da je neke mjere u određenim djelatnostima teško provoditi. “Najvažnije je da mjere vezane uz zaštitu od zaraze koronavirusom budu primjerene trenutnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji s obzirom na to da je u svakom trenutku najvažnije zaštititi zdravlje građana, radnika i obrtnika. Ipak, neke je mjere teže, a neke lakše provoditi, no smatramo da su već svi usvojili provođenje održavanja socijalne distance i higijene. Mjere ne smiju biti takve da onemogućuju ili smanjuju efikasnost pružanja usluge, kvalitetu proizvoda ili iziskuju znatna izdvajanja financijskih sredstava ionako već iscrpljenih obrtnika, a također ne smiju biti propisane na način da ih je zbog nedostupnosti sredstava za zaštitu nemoguće provesti. Zato je važno pri donošenju mjera konzultirati struku i obrtnike koji će ih na kraju i provoditi, kao što se to činilo pri relaksaciji mjera u svibnju. Obrtnici su odgovorno pristupili obavljanju tog zadatka, ponajprije misleći na očuvanje zdravlja svih uključenih u poslovne procese. Dokazali smo da smo vrijedan partner Stožeru civilne zaštite i Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo, tako da se nadamo da će se ista praksa nastaviti i u budućnosti”, poručuju iz Hrvatske obrtničke komore.


Komentari članka

Vezani članci

Radić: Veliki minus Hrvatske je potrošačka moć

22.09.2020.

Poljoprivreda je pokretač gospodarstva na svim razinama, to vidimo i u ovoj krizi. Počevši od digitalizacije, očuvanja okoliša, zdravlja, nacionalne sigurnosti, različitih inovacija i tehnologija. To je ono u kojem smjeru se sve više prepoznaje u kojem sm

Zašto se Njemačka tako brzo oporavlja?

21.09.2020.

Gospodarski pad će biti velik - to je jasno. Ali za razliku od Francuske ili Italije gdje se za 2020. očekuje recesija u dvoznamenkastim iznosima, Njemačka će vrlo vjerojatno imati pad manji od deset posto.

Novi formati selekcije - I intervjui za posao postali su hibridni

21.09.2020.

Komunikacija se ubrzala, makar tekla na više kanala, sudeći po provedbi selekcijskih postupaka. No neke tajne o kandidatima ni najbolji digitalni probir ne može dokučiti

Poslovni su im rezultati ove godine bolji nego lani, najviše izvoze u Sloveniju, Njemačku i Švicarsku

16.09.2020.

“Do ove godine ta su sredstva bila vrlo malo zastupljena u ukupnom volumenu prodaje. Glavni dio našega proizvodnog programa su sredstva za osobnu njegu i ona za pranje i čišćenje”, ističe Dujmović. Asortiman Swisscolora je u šest kategorija – higijenski p

Banke ukidaju mjere nastale zbog koronavirusa, nema više zamrzavanja dugova

16.09.2020.

Rok za otplatu dugovanja i visina dopuštenih prekoračenja ovisi o politici svake banke.

Tag cloud

  1. 2047 članka imaju tag hrvatska
  2. 2127 članka imaju tag turizam
  3. 1591 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1101 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1060 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 873 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 301 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici