Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Srp 2017

Država zakonom želi OPG-ove pomladiti te ih učiniti profitabilnijima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Država zakonom želi OPG-ove pomladiti te ih učiniti profitabilnijima

Ovoga tjedna na Vladi RH naći će se Prijedlog Zakona o OPG-u u čiju su se važnost kao elementarne čestice, baze domaćeg agrara, ali i života sela uopće zaklinjale sve dosadašnje poljoprivredne politike.

No, dosad su OPG-ovi dizali glas da se počesto ide na ruku velikima, na štetu njih, malih, a da Europa u svojoj poljoprivredi promiče upravo njih, obiteljska gospodarstva. Njihova pitanja dosad su bila regulirana preko nekoliko propisa u kojima su tek djelomično obuhvaćena njihova prava i obveze. Stoga, zakon ih objedinjava na jednom mjestu. Njime se OPG-ovi žele pomladiti, učiniti proizvodnijima, profitabilnijima, snažnijima i u pitanju zemljišta i dr., pa OPG treba učiniti prepoznatljivijim poduzetničko-gospodarskim subjektom i organizacijskim oblikom što pojedine institucije, pogotovo banke, dosad nisu prepoznavale.

Osjetio je to i OPG-ovac Hrvoje Glavačević iz Strizivojne.

– Jedna od stranih banaka u nas imala je kreditni program za poljoprivrednike i raspitivao sam se u njoj za nj. No, kada su čuli da sam bio od prije blokiran, inzistirali su da nakon izlaska iz blokade mora proći bar šest mjeseci da bi uopće mogli razgovarati, a kamoli što drugo. Ako bi zakonom OPG-ovi dobili neku pravnu snagu, to bi bilo dobro - kaže Glavačević.

Jer sada OPG ne može stjecati prava i obveze te ne može biti stranka u postupku, već je to uvijek fizička osoba, njegov nositelj. Stoga je namjera zakonom sva ta pitanja na transparentan način obuhvatiti i time dati da i OPG ima temeljni propis kao što obrtnici imaju Zakon o obrtu, zadruge Zakon o zadrugama itd.

Za mlađe od 56

- Ciljana skupina zakona obuhvaća 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina koje je potrebno potaknuti i usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima da nastave svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade, te ih postupno privoditi profesionalizaciji i edukaciji - ističu u Ministarstvu poljoprivrede gdje ovim zakonom žele dobnu strukturu OPG-ova učiniti optimalnijom, perspektivnijom, poduzetnijom, ambicioznijom, a time pomladiti i domaću poljoprivredu uopće jer dosad je slovila za “staru djelatnost”, neatraktivnu za mlade.

- Zašto ta ciljana skupina? Jer pregledom podataka iz Upisnika krajem 2016., u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava upisano je ukupno 170.515 gospodarstava od čega je 165.167 OPG-ova. Prema korištenju poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav je upisano korištenje 1,112.733 ha poljoprivrednih površina, a po statističkim podacima DZS-a tih površina je 1.537.629 ha. Razlika upozorava da nisu upisane sve površine koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, da se korištenjem oko 425.000 ha proizvodi ono što narušava tržišne uvjete, tj. stvara izvore za sivo tržište i ostvarivanje dohotka koji se ne prikazuje u poslovnim knjigama. To onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, upotrebe pesticida, stanja i zaštite zemljišta od onečišćenja, otežava kontrolu zapuštenog i neobrađenog zemljišta - ističu u Ministarstvu. Znakovit je i podatak o korištenju tog zemljišta - od 149.441 PG-a, njih 89.157 koristi poljoprivredne površine manje od 3 ha, u prosjeku tek 1,22 ha. Dakle, čak 60% OPG-ova koristi površine manje od 3 ha, a 21.074 upisana gospodarstva, njih 12 %, uopće nema upisano korištenje poljoprivrednih površina, pa u Ministarstvu procjenjuju da 110.231 PG (89.157 + 21.074) upisan u Upisnik ima indikativni SO manji od 3000 eura, da se poljoprivredom bave u vrlo malom obuhvatu ili tek za osobne potrebe.

Dopredsjednik HPK Antun Vrakić kaže kako je donošenje Zakona o OPG-u važnošću tek na trećem mjestu – da su u ovom trenutku, u žetvi, važniji Pravilnik o otkupu žitarica i Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Jedna obitelj – jedan OPG

- Žetva je pri kraju, a iz Vlade RH i ministarstva šute o tome. Ona je pri kraju, a mi nismo imali sastanak s ministrom. Žetva ječma je gotova, a njegova cijena vezuje se uz pšenicu, no ne zna se. Kažu – Slavonija šuti, a ja kažem: Ne šuti ona, nego nitko za nju nema sluha - zaokupljeniji je žetvom nego Zakonom o OPG-ovima Vrakić.

Osim slabašnog opsega proizvodnje, indikativna je i dobna struktura OPG-ovaca, pa se zakonom želi popraviti i ta slika. - Prema tipologiji nositelja i članova OPG-a i pokazateljima dobne strukture i broja zaposlenih na poljoprivredi, od 165.167 OPG-a njih 103.877 ima nositelje starije od 56 godina, od čega je njih 59.899 starije od 65, dok je 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina, a samo 16.372 OPG-a ima nositelja mlađe od 40. Uz nositelja, u Upisnik je upisano 147.009 članova, ukupno po dobnoj strukturi od 312.176 čak 63 % ih je starije od 56 godina, nastavljaju s “krvnom slikom” OPG-ova u Ministarstvu.
Viškovi iz Europe

Ovakva dobna struktura upozorava na potrebu definiranja propisa za OPG-ove koji se poljoprivredom bave u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu, različito od prava i obveza za PG-ove koji se poljoprivredom bave u vrlo ograničenom obuhvatu u okviru vlastitih potreba. Zakonom se želi naglasiti strateška važnost OPG-a kao organizacijskog oblika PG-a u RH, ali i kroz sigurnost hrane i očuvanje prirodnih resursa. Ističe se i njegova društvena, socijalna i ekološka uloga. Njime se želi i motivirati poljoprivrednike da jedna obitelj ima jedan OPG koji omogućava održivo gospodarenje i samozapošljavanje njenih članova. S druge strane, zakon želi destimulirati usitnjavanje proizvodnih resursa, a naglasak daje okrupnjavanju, udruživanju.

– Od zakona ne očekujem previše; važnije je ukupna poljoprivredna politika. Možemo mi zakonski urediti snagu OPG-a – pravnu, dobnu, obrazovnu…, no što ako nemamo ekonomsku snagu?! - pita se Glavačević i za primjer podcrtava problem OPG-ova sa zemljom, poručujući da većinu zemlje, i to one kvalitetnije, nemaju oni, mali, nego, kaže, “krupnije ribe”.

Predsjednik udruge OPG-ova Život Antun Laslo za lošu krvnu sliku naših OPG-ova optužuje uvoz viškova hrane iz Europe.

– Hrvatska je samo izvršitelj tih naredbi iz EU-a. Umjesto da bude punopravni član te Unije, ona je u sluganskom položaju, a ceh su platili naši OPG-ovi. Naši građani samo su potrošači europskih viškova, tako Laslo locira problem naših OPG-ova.


Komentari članka

Vezani članci

Cijena opet 90 kuna, ali po vrsti proizvoda, a ne po kamionu

11.08.2017.

Svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi u Hrvatsku mora i dalje biti u skladu s općim tržišnim standardima

Tolušić nije pogriješio, ali je pretjerao. Evo koliko kontrole hrane koštaju u EU

10.08.2017.

Eskalirao je trgovinski rat između Hrvatske s jedne strane te Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore. Ministarstvo poljoprivrede na čelu s Tomislavom Tolušićem podiglo je cijenu inspekcijskog pregleda

Ministri pogođenih zemalja donijeli sedam zaključaka i uputili Hrvatskoj ultimatum: 'Imate sedam dana da povučete pravilnik!

08.08.2017.

U ponedjeljak je u Sarajevu održan sastanak ministara trgovine ili poljoprivrede balkanskih država pogođenih hrvatskom odlukom o novom pravilniku za provedbu fitosanitarnog nadzora nad uvezenim voćem i povrćem.

Konkurencija iz inozemstva nastavlja uništavati hrvatsku poljoprivredu

01.08.2017.

Upućeni pojašnjavaju zašto je uvozna roba jeftinija i je li 'povratak u socijalizam' realna opcija

U Hrvatskoj sve manje poljoprivrednika, u četiri godine 24 tisuće OPG-ova manje

27.07.2017.

Preko 23 tisuće OPG-ova je od početka 2013. izbrisano iz registra jer su njihovi vlasnici preminuli, dio njih je izbrisan jer nisu imali zemlje niti drugih poljoprivrednih resursa, a dio jer su isti vlasnici imali više prijavljenih gospodarstava

Tag cloud

  1. 1642 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 376 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 213 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 259 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja