Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Srp 2017

Država zakonom želi OPG-ove pomladiti te ih učiniti profitabilnijima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Država zakonom želi OPG-ove pomladiti te ih učiniti profitabilnijima

Ovoga tjedna na Vladi RH naći će se Prijedlog Zakona o OPG-u u čiju su se važnost kao elementarne čestice, baze domaćeg agrara, ali i života sela uopće zaklinjale sve dosadašnje poljoprivredne politike.

No, dosad su OPG-ovi dizali glas da se počesto ide na ruku velikima, na štetu njih, malih, a da Europa u svojoj poljoprivredi promiče upravo njih, obiteljska gospodarstva. Njihova pitanja dosad su bila regulirana preko nekoliko propisa u kojima su tek djelomično obuhvaćena njihova prava i obveze. Stoga, zakon ih objedinjava na jednom mjestu. Njime se OPG-ovi žele pomladiti, učiniti proizvodnijima, profitabilnijima, snažnijima i u pitanju zemljišta i dr., pa OPG treba učiniti prepoznatljivijim poduzetničko-gospodarskim subjektom i organizacijskim oblikom što pojedine institucije, pogotovo banke, dosad nisu prepoznavale.

Osjetio je to i OPG-ovac Hrvoje Glavačević iz Strizivojne.

– Jedna od stranih banaka u nas imala je kreditni program za poljoprivrednike i raspitivao sam se u njoj za nj. No, kada su čuli da sam bio od prije blokiran, inzistirali su da nakon izlaska iz blokade mora proći bar šest mjeseci da bi uopće mogli razgovarati, a kamoli što drugo. Ako bi zakonom OPG-ovi dobili neku pravnu snagu, to bi bilo dobro - kaže Glavačević.

Jer sada OPG ne može stjecati prava i obveze te ne može biti stranka u postupku, već je to uvijek fizička osoba, njegov nositelj. Stoga je namjera zakonom sva ta pitanja na transparentan način obuhvatiti i time dati da i OPG ima temeljni propis kao što obrtnici imaju Zakon o obrtu, zadruge Zakon o zadrugama itd.

Za mlađe od 56

- Ciljana skupina zakona obuhvaća 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina koje je potrebno potaknuti i usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima da nastave svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade, te ih postupno privoditi profesionalizaciji i edukaciji - ističu u Ministarstvu poljoprivrede gdje ovim zakonom žele dobnu strukturu OPG-ova učiniti optimalnijom, perspektivnijom, poduzetnijom, ambicioznijom, a time pomladiti i domaću poljoprivredu uopće jer dosad je slovila za “staru djelatnost”, neatraktivnu za mlade.

- Zašto ta ciljana skupina? Jer pregledom podataka iz Upisnika krajem 2016., u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava upisano je ukupno 170.515 gospodarstava od čega je 165.167 OPG-ova. Prema korištenju poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustav je upisano korištenje 1,112.733 ha poljoprivrednih površina, a po statističkim podacima DZS-a tih površina je 1.537.629 ha. Razlika upozorava da nisu upisane sve površine koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, da se korištenjem oko 425.000 ha proizvodi ono što narušava tržišne uvjete, tj. stvara izvore za sivo tržište i ostvarivanje dohotka koji se ne prikazuje u poslovnim knjigama. To onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, upotrebe pesticida, stanja i zaštite zemljišta od onečišćenja, otežava kontrolu zapuštenog i neobrađenog zemljišta - ističu u Ministarstvu. Znakovit je i podatak o korištenju tog zemljišta - od 149.441 PG-a, njih 89.157 koristi poljoprivredne površine manje od 3 ha, u prosjeku tek 1,22 ha. Dakle, čak 60% OPG-ova koristi površine manje od 3 ha, a 21.074 upisana gospodarstva, njih 12 %, uopće nema upisano korištenje poljoprivrednih površina, pa u Ministarstvu procjenjuju da 110.231 PG (89.157 + 21.074) upisan u Upisnik ima indikativni SO manji od 3000 eura, da se poljoprivredom bave u vrlo malom obuhvatu ili tek za osobne potrebe.

Dopredsjednik HPK Antun Vrakić kaže kako je donošenje Zakona o OPG-u važnošću tek na trećem mjestu – da su u ovom trenutku, u žetvi, važniji Pravilnik o otkupu žitarica i Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Jedna obitelj – jedan OPG

- Žetva je pri kraju, a iz Vlade RH i ministarstva šute o tome. Ona je pri kraju, a mi nismo imali sastanak s ministrom. Žetva ječma je gotova, a njegova cijena vezuje se uz pšenicu, no ne zna se. Kažu – Slavonija šuti, a ja kažem: Ne šuti ona, nego nitko za nju nema sluha - zaokupljeniji je žetvom nego Zakonom o OPG-ovima Vrakić.

Osim slabašnog opsega proizvodnje, indikativna je i dobna struktura OPG-ovaca, pa se zakonom želi popraviti i ta slika. - Prema tipologiji nositelja i članova OPG-a i pokazateljima dobne strukture i broja zaposlenih na poljoprivredi, od 165.167 OPG-a njih 103.877 ima nositelje starije od 56 godina, od čega je njih 59.899 starije od 65, dok je 62.128 OPG-ova koji imaju nositelje mlađe od 56 godina, a samo 16.372 OPG-a ima nositelja mlađe od 40. Uz nositelja, u Upisnik je upisano 147.009 članova, ukupno po dobnoj strukturi od 312.176 čak 63 % ih je starije od 56 godina, nastavljaju s “krvnom slikom” OPG-ova u Ministarstvu.
Viškovi iz Europe

Ovakva dobna struktura upozorava na potrebu definiranja propisa za OPG-ove koji se poljoprivredom bave u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom obuhvatu, različito od prava i obveza za PG-ove koji se poljoprivredom bave u vrlo ograničenom obuhvatu u okviru vlastitih potreba. Zakonom se želi naglasiti strateška važnost OPG-a kao organizacijskog oblika PG-a u RH, ali i kroz sigurnost hrane i očuvanje prirodnih resursa. Ističe se i njegova društvena, socijalna i ekološka uloga. Njime se želi i motivirati poljoprivrednike da jedna obitelj ima jedan OPG koji omogućava održivo gospodarenje i samozapošljavanje njenih članova. S druge strane, zakon želi destimulirati usitnjavanje proizvodnih resursa, a naglasak daje okrupnjavanju, udruživanju.

– Od zakona ne očekujem previše; važnije je ukupna poljoprivredna politika. Možemo mi zakonski urediti snagu OPG-a – pravnu, dobnu, obrazovnu…, no što ako nemamo ekonomsku snagu?! - pita se Glavačević i za primjer podcrtava problem OPG-ova sa zemljom, poručujući da većinu zemlje, i to one kvalitetnije, nemaju oni, mali, nego, kaže, “krupnije ribe”.

Predsjednik udruge OPG-ova Život Antun Laslo za lošu krvnu sliku naših OPG-ova optužuje uvoz viškova hrane iz Europe.

– Hrvatska je samo izvršitelj tih naredbi iz EU-a. Umjesto da bude punopravni član te Unije, ona je u sluganskom položaju, a ceh su platili naši OPG-ovi. Naši građani samo su potrošači europskih viškova, tako Laslo locira problem naših OPG-ova.


Komentari članka

Vezani članci

Ako nešto zaista želite, skupite hrabrosti i krenite - nikad nije kasno za novi početak

11.07.2018.

Ako nešto zaista želite, skupite hrabrosti i krenite - nikad nije kasno za novi početak“, poručuje Dubravka Vidmar koja se s obitelji preselila iz Zagreba u lijepi posavski krajolik gdje se bave poljoprivredom i preradom voća, povrća, ljekovitog i začinsk

Iz fondova EU dobio 17,2 milijuna kuna

03.07.2018.

Fond SAPARD Kolesarić je shvatio kao prvu priliku za proširenje. Za projekt vrijedan 4,8 milijuna kuna vratila su mu se 2,4 milijuna

Prijavite se! Na raspolaganju za mala poljoprivredna gospodarstva je 279 milijuna kuna!

29.06.2018.

Objavljen je natječaj za tip operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava!

Na vrijeme prepoznali da se od mlijeka ne da živjeti, prodaja teladi omogućila je OPG Vrbanić solidan život od vlastitog rada

29.06.2018.

Opg Zvonka Vrbanića na vrijeme je shvatilo da od proizvodnje mlijeka neće može živjeti i opstati, pa se prije osam godina preorijentiralo na uzgoj goveda u sustavu "krava-tele“, čime se sada uspješno bave.

Potrošački patriotizam ili zašto Poljaci radije kupuju domaće proizvode

19.06.2018.

Čak je 60% ispitanika odgovorilo da preferiraju kupnju povrća i voća iz Poljske, čak i ako su skuplji od onih stranih.

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 393 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP