Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Kol 2009

Država za neradni petak daje 200 milijuna kuna

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Država za neradni petak daje 200 milijuna kuna

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio je upute i obrasce za podnošenje zahtjeva poslodavaca za subvencioniranje skraćenog radnog tjedna. Svi zainteresirani poslodavci koji žele koristiti potporu za radnike obuhvaćene skraćivanjem radnog vremena od danas mogu podnijeti zahtjev, a prema uputama što ih je državna burza za zapošljavanje objavila, obrasci se dostavljaju HZZ-u prema sjedištu poslodavca ili sjedištu "organizacijske jedinice" što znači da se zahtjevi za potporu mogu dostaviti u svakoj ispostavi, odnosno područnoj službi burze.

Potporu za skraćeni radni tjedan ne mogu koristiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poslodavci koji se prema posebnim propisima koje uređuje područje državnih potpora smatraju poslodavcima u teškoćama kao i poslodavci koji koriste potpore za zapošljavanje. Prema zakonu o potporama za skraćeni radni tjedan, koji će vrijediti do kraja 2010. godine, poslodavci u dogovoru sa sindikatima mogu skratiti radni tjedan do 32 sata i za to dobiti potpore države u visini razlike doprinosa. HZZ je u svojim uputama izračunao i koliko bi okvirno potpore iznosile.

Primjerice, na bruto plaću prije skraćivanja radnog vremena od 3,5 tisuća kuna, mjerom subvencioniranja do 20 posto razlike doprinosa, poslodavcu bi se isplatila potpora od 227,15 kuna, koliko iznosi razlika doprinosa na i iz plaće prije i poslije skraćivanja radnog vremena. Istovremeno, radnik samac kojem se subvencionira 10 posto razlike neto plaće, primio bi potporu od 40,10 kuna, odnosno 61,39 kuna koliko iznosi 13 posto za radnika koji uzdržava dijete. Ukupno bi, tako, potpora na bruto plaću od 3,5 tisuća kuna iznosila 267,25 kuna, odnosno 288,52 kune ukoliko radnik uzdržava dijete. Na minimalnu plaću, koja je prije skraćivanja radnog vremena iznosila 2.814 kuna, isplaćena potpora bila bi 209,92 kune. Da bi uopće koristili subvenciju za, uglavnom neradni petak, tvrtke trebaju zadovoljiti cijeli niz uvjeta. Među ostalim i da 2007. godine, dakle prije krize, nisu poslovale s gubitkom.

U Vladi procjenjuju da bi potporama moglo biti obuhvaćeno oko 250 tisuća radnika, a za njih je obustavljanjem dijela mjera poticajnog zapošljavanja i rezanjem naknada za nezaposlene osigurano oko 200 milijuna kuna. No, pitanje je uopće hoće li itko i koristiti potpore za skraćeni radni tjedan. Dio poslodavaca u proizvodnji, posebno izvoznici, već su odavno posegnuli za skraćivanjem radnog tjedna i bez potpora države. Zakonske subvencije, koje bi trebale spriječiti da oko 50 tisuća industrijskih radnika završe na burzi, teško će ispuniti svoju svrhu. To tvrde i sindikati i poslodavci.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljen novi natječaj za tip operacije 4.1.3. vrijedan 100 milijuna kuna

06.12.2019.

Pojednostavljeni natječaj je vrijedan 100 milijuna kuna, a namijenjen za projekte korištenja obnovljivih izvora energije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Isplaćene im potpore za nepokupljeno i neobrano voće

05.12.2019.

Sa po 20 mil. kuna ublažit će se troškovi nastali zbog neubranih ili nepokupljenih jabuka i mandarina da ne bi bili izvor bolesti

OBŽ odobrila novih pola milijuna kuna potpora poljoprivrednicima - stignete se još prijaviti!

23.11.2019.

Osječko-baranjska županija provodi čak 14 mjera potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na svom području, a u četvrtak je zamjenik župana Goran Ivanović potpisao ugovore o dodjeli potpora s 61 korisnikom.

Napokon i oni s jednim zaposlenim mogu računati s gradskim potporama

21.11.2019.

Poslodavci koji se prijave na natječaj obvezuju se na zadržavanje poslovne aktivnosti najmanje 12 mjeseci od dana dodjele potpore, kao i zadržavanje broja zaposlenih uz, što je i isticano kao najvažnije, povećanje brutoplaće od minimalno deset posto za sv

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

20.11.2019.

Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o djelatnosti u kojoj najviše rade stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogriješili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine.

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1556 članka imaju tag financije
  4. 1258 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 925 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 596 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 372 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 352 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 358 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg