Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Velj 2016

Država utjeruje porez na zaradu u inozemstvu, evo na što trebate paziti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Država utjeruje porez na zaradu u inozemstvu, evo na što trebate paziti

Porezna uprava krenula je u utjerivanje poreza na dohotke koje su Hrvati zaradili radom u inozemstvu. Ovih dana brojni građani koji nisu prijavili inozemnu zaradu dobili su pozive pod prijetnjom kazni da hitno ispune svoje porezne obveze

U posljednje vrijeme sve više hrvatskih građana zarađuje na daljinu kroz različite oblike poslovnih aranžmana s inozemnim poslodavcima. Najčešće su to poslovi freelancera u ICT industriji (programiranje, web dizajn) i drugim kreativnim djelatnostima (novinarstvo, umjetničke djelatnosti) koje mogu raditi za inozemne poslodavce, a da pritom ne trebaju mijenjati mjesto boravišta.

Takvi poslovi temelje se na ugovorima o djelu ili autorskim ugovorima, a isplaćeni prihod iz inozemstva poreznici tretiraju kao drugi dohodak na koji treba platiti sva davanja, isto kao i na istu vrstu prihoda ostvarenih u zemlji.

Kako Porezna uprava dosad nije raspolagala kompletnim podacima o prihodima fizičkih osoba iz inozemstva, mnogi ih nisu prijavljivali, pogotovo kada se radilo o malim svotama. Međutim ulaskom u Europsku uniju na temelju razmjena podataka s drugim državama poreznici imaju uvid u prihode hrvatskih građana ostvarenih u inozemstvu.

Stoga je Porezna uprava ovih dana upozorila porezne obveznike koji ostvaruju primitke izvan RH da reguliraju svoje porezne obveze. 'U određenim slučajevima radi se o obvezi plaćanja poreza na dohodak, a ponekad o uređivanju statusa poreznog obveznika', pojašnjavaju poreznici.

Što treba poduzeti za reguliranje porezne obveze?

Svaka fizička osoba koja živi u Hrvatskoj, a ostvari dohodak od rada iz inozemstva, dužna je o tome obavijestiti Poreznu upravu i upisati se u Registar poreznih obveznika. Na temelju isplaćenih honorara potrebno je obračunati i platiti poreze i doprinose. Visina, način i obuhvat oporezivanja ovise o vrsti ugovora i zemlji u kojoj je ostvaren prihod.

Prijava u Registar poreznih obveznika podnosi se ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od početka ostvarivanja primitaka. Honorarni prihodi (drugi dohodak) tretiraju se na dva načina ovisno o tome o kakvoj vrsti djela se radi. Ako se radi o autorskim naknadama (ugovor o autorskom djelu), porez treba obračunati po stopi od 25 posto uz umanjenje porezne osnovice za 30 posto na ime paušalno priznatih izdataka (u slučaju naknada za umjetnička djela 55 posto). Autori nisu dužni plaćati doprinose, a na porez od 25 posto dodaje se još prirez, ovisno o mjestu prebivališta.

Ako se radi o prihodima koji ne ulaze u kategoriju autorskih djela (ugovori o djelu), uz porez i prirez plaća se doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 posto (15 posto za prvi stup i pet posto za drugi stup).

Porezne obveze treba platiti u roku od osam dana od dana ostvarivanja primitka, a obračun poreza na prihod ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan kada je ostvaren dohodak.

Porezna obveza ovisi i o tome postoji li sa zemljom u kojoj je ostvaren prihod ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako postoji takav ugovor, tada se u pravilu porez plaća u Hrvatskoj pa inozemni poslodavac isplaćuje bruto iznos zarade, a porezni obveznik mora sam obračunati i platiti porezne obveze. U nekim slučajevima porezi se plaćaju u zemlji izvora prihoda, a tada naša Porezna uprava mora poreznom obvezniku omogućiti porezne olakšice radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

Ukoliko ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porezni obveznik mora obračunati i platiti porez u Hrvatskoj i to u punom iznosu, neovisno o tome je li plaćen porez u zemlji izvora.

Detaljna pojašnjenja o primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pogledajte ovdje.

Problemi s kojima se suočavaju slobodnjaci

Iz razgovora s nekolicinom naših čitatelja koji žive u Hrvatskoj, a zarađuju kruh u inozemstvu, saznali smo da nemaju ništa protiv plaćanja poreza, ali muče ih birokracija, komplicirana papirologija i nelogičnosti u oporezivanju. Tako je, primjerice, honorarac koji je u nekoliko navrata pisao za inozemne časopise i primio za to honorar iz inozemstva pokušao regulirati porezne obveze, ali referent u Poreznoj upravi nije mu znao objasniti što sve treba poduzeti.

Jedan je od problema na koje ukazuju je i to što svi, bez obzira na visinu ostvarenih prihoda, moraju proći istu poreznu proceduru, za što često moraju platiti usluge poreznih savjetnika ili računovođa. Stoga predlažu da se do određene razine prihoda procedura maksimalno pojednostavi i uvede paušalno oporezivanje.

Velik problem imaju sve brojniji freelanceri koji rade za tvrtke iz SAD-a jer s tom zemljom još uvijek nemamo potpisan ugovor o dvostrukom oporezivanju. To znači da moraju dva puta platiti porez tijekom godine (u SAD-u i Hrvatskoj), a tek na temelju godišnje porezne prijave mogu ostvariti povrat preplaćenog poreza. Ovaj gorući problem trebalo bi što prije riješiti potpisivanjem ugovora sa SAD-om.


Komentari članka

Vezani članci

Božićni dar s neoporezivim isplatama radnika nosi zamke

14.11.2018.

Računajući i efekt 5-postotne stope PDV-a i za bezreceptne lijekove, rasterećenje bi 2019. moglo biti i 3 mlrd. kuna

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Otkriveno što je Marićevo iznenađenje. Ima veze s nagrađivanjem radnika

12.11.2018.

Vlada će od 1. prosinca povećati neoporeziva davanja koja se odnose na nagrade zaposlenicima. Tu se radi o božićnicama, uskrsnicama, regresu, 13. plaći...

20-godišnji Gajšak oborio rekord za najuspješniju crowdfunding kampanju godine

12.11.2018.

Kampanja na platformi Kickstarter pokrenuta je sa ciljem da se osigura dovoljan broj narudžbi MAKERphonea. Prikupljeni novac nije profit, već prihod koji će biti uložen kako bi prototip MAKERphonea usavršili za masovnu proizvodnju.

Popović: Irci nam nude da tamo preselimo čitavu tvrtku

09.11.2018.

Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki. I ne samo oni, naša tvrtka dobiva

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 860 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP