Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lis 2018

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

VIŠAK opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna, što je prvi suficit otkako se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 77,5 posto, najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u ponedjeljak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 3,15 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

Tako su poboljšani podaci u odnosu na prethodno izvješće iz travnja, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna, a potvrđeno je da je lani Hrvatska zabilježila prvi suficit opće države od 2002. godine, otkako se prate ti podaci.

Veliki utjecaj na iznos suficita imao je u 2017. ponovni pad salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 3,389 milijardi kuna na 2,29 milijardi, što je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova, navodi se u izvješću DZS-a.

Pritom je najveći utjecaj na ostvarenje suficita u odnosu na prethodne godine imalo znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda, navodi se.

Više prikupljenog poreza, pad investicija

Ističe se i da su lani prikupljeni porezi na proizvodnju i uvoz u iznosu od 71,4 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego godinu dana prije.

Zabilježen je, navodi se u izvješću, pad investicija koje su u prošloj godini iznosile 9,9 milijardi kuna, što je 12,1 posto manje nego u 2016.

Osim toga, navodi DZS, na generiranje suficita utjecalo je smanjenje kamatnih rashoda. Lani su, naime, ti rashodi iznosili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije.

U izvješću se navodi i da je lani zabilježen daljnji rast primarnog suficita opće države, odnosno ostvaren je višak tekućih prihoda u odnosu na tekuće rashode, pa je iznosio 12,9 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u najmanji od 2012.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za otprilike 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,9 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udio javnog duga u BDP-u, i to za 2,7 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016. kada je iznosio 80,2 posto BDP-a.

Kao i podatak o suficitu opće države, tako je i podatak o udjelu javnog duga u BDP-u poboljšan. U prvom je izvješću, objavljenom u travnju, taj udio na kraju 2017. bio procijenjen na 78 posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

21.01.2019.

Državni zavod za statistiku prvi je put objavio rezultate izračuna ekonomske važnosti turizma za Republiku Hrvatsku u skladu s metodologijom satelitskog računa turizma (Tourism Satellite Account – TSA).

Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode u EU, ali i najveće gubitke

21.01.2019.

Razlog su najčešće dotrajale cijevi, starije i od 50 godina. Građani optužuju gradske vodovode da ih čestim dizanjem cijene iskorištavaju za krpanje proračuna.

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 930 članka imaju tag trgovina
  8. 805 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 882 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast