Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lis 2018

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

Izvor: www.index.hr · Autor: Hina  

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

VIŠAK opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna, što je prvi suficit otkako se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 77,5 posto, najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u ponedjeljak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 3,15 milijardi kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

Tako su poboljšani podaci u odnosu na prethodno izvješće iz travnja, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna, a potvrđeno je da je lani Hrvatska zabilježila prvi suficit opće države od 2002. godine, otkako se prate ti podaci.

Veliki utjecaj na iznos suficita imao je u 2017. ponovni pad salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 3,389 milijardi kuna na 2,29 milijardi, što je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova, navodi se u izvješću DZS-a.

Pritom je najveći utjecaj na ostvarenje suficita u odnosu na prethodne godine imalo znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda, navodi se.

Više prikupljenog poreza, pad investicija

Ističe se i da su lani prikupljeni porezi na proizvodnju i uvoz u iznosu od 71,4 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego godinu dana prije.

Zabilježen je, navodi se u izvješću, pad investicija koje su u prošloj godini iznosile 9,9 milijardi kuna, što je 12,1 posto manje nego u 2016.

Osim toga, navodi DZS, na generiranje suficita utjecalo je smanjenje kamatnih rashoda. Lani su, naime, ti rashodi iznosili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije.

U izvješću se navodi i da je lani zabilježen daljnji rast primarnog suficita opće države, odnosno ostvaren je višak tekućih prihoda u odnosu na tekuće rashode, pa je iznosio 12,9 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u najmanji od 2012.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za otprilike 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,9 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udio javnog duga u BDP-u, i to za 2,7 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016. kada je iznosio 80,2 posto BDP-a.

Kao i podatak o suficitu opće države, tako je i podatak o udjelu javnog duga u BDP-u poboljšan. U prvom je izvješću, objavljenom u travnju, taj udio na kraju 2017. bio procijenjen na 78 posto BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Nautičke turiste kradu nam Turska, ali i Grčka, a ovo je osnovni razlog

19.04.2019.

Sezona u Nautičkom turizmu već se je počela prije mjesec dana i ona traje najduže, oko 8 mjeseci. Kakvu se sezona očekuje i jesu li Grci zbog državnim subencija odvukli dio gostiju

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

19.04.2019.

Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija. Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovin

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

17.04.2019.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Ekonomski institut: Očekujemo realni rast BDP-a na godišnjoj razini od 2,8 posto

16.04.2019.

CEIZ indeks je u veljači ove godine ostvario svoju najvišu vrijednost u proteklih godinu i pol dana, a u odnosu na prethodni mjesec njegova je vrijednost porasla za čak 0,6 indeksnih bodova, što je najveće zabilježeno mjesečno povećanje indeksa još od lis

Hrvatska posebni gost međunarodnog sajma turizma u Kini

15.04.2019.

I ova, kao i svaka sljedeća, godina je turizma Kine i Hrvatske, zaključeno je na susretu ministra kulture i turizma Narodne Republike Kine Lua Shuganga i hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija