Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Svi 2020

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

Izvor: www.lider.media · Autor: Marija Zuber  

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No, obračun plaće (JOPPD obrazac) predaje se na ukupan iznos gdje se poslodavcu na poreznoj kartici evidentira ukupan dug za doprinose. Kako će se to raspetljati? 'Lako' je za tvrtke i poslodavce koji su tražili odgodu plaćanja doprinosa, ali što je s onima koji to nisu tražili? Oni sada uplaćuju cijeli bruto. Država to kasnije vraća ili ne? To su samo neka od pitanja na koja odgovara MARIJA ZUBER, Liderova porezna stručnjakinja. Ona kaže kako je postupak sljedeći:

Poslodavac u obrascu JOPPD iskazuje ukupnu plaću radnika, npr. 8.000,00 kuna bruto, što uz zagrebački prirez daje 5.720,32 kuna neto plaće. Poslodavac na ime radnika iskazuje obračun obveznih doprinosa na punu plaću, tj. na 8.000,00 kuna.
Ako je poslodavac tu plaću djelomično financirao iz potpore HZZ-a (dobio je 4.000,00 kuna za odnosnog radnika, mora HZZ-u nakon isplate dostaviti ime i prezime i OIB radnika kojemu je isplaćeno (dostavlja se elektronički, aplikacija je dorađena) i oznaku JOPPD obrasca na kojem je iskazana sufinancirana plaća.
HZZ i Porezna uprava će razmijeniti podatke i Porezna uprava će preko OIB-a radnika prepoznati da je riječ o sufinanciranoj plaći i poslodavca osloboditi obveze doprinosa na dio isplaćene plaće, a onaj dio koji je sufinanciran iz potpore HZZ-a (matematički je to lako utvrditi, to rade računala).
Poslodavac kojemu je odobrena odgoda plaćanja javnih davanja, pri isplati plaće ne plaća ni doprinose, ni porez na dohodak i prirez, bez obzira na visinu plaće.
Poslodavac koji nije tražio odgodu javnih davanja ili je tražio pa mu nije odobrena, pri isplati plaće veće od potpore HZZ-a umanjuje uplatu doprinosa za dio koji se odnosi na plaću financiranu od strane HZZ-a i uplaćuje samo razliku doprinosa i ukupni porez na dohodak i prirez. Možda će mu u prvih par dana u Poreznoj upravi biti zabilježen dug za doprinose, ali će se nakon povezivanja podataka između PU i HZZ taj dug anulirati, zajedno sa zateznim kamatama.
Što ako poslodavac pri isplati plaće uplati sve doprinose, iako nije trebao? Nakon što PU poveže podatke s HZZ-om, na njegovoj kartici će se pokazati preplata doprinosa. Preplatu može zatražiti kao povrat ili taj višak preko SNU aplikacije usmjeriti za plaćanje drugih obveza.
A u idućem broju Lidera, koji izlazi 14. i 15. svibnja, Marija Zuber će dodatno pojasniti ovu problematiku. Naime, pisat će o TRI SLUČAJA - 1) ako poslodavac isplati točno 4.000, 2) ako isplati više i 3) ako isplati manje od 4.000 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Dalmatinski poduzetnici: Čeka nas crna zima! Pojedini među nama od Velike Gospe nisu inkasirali ni 10.000 kn

24.09.2020.

Prekid redovnog poslovanja, drastično smanjenje prometa i prihoda, ali i otkazi radnicima, tek su neki u moru problema s kojima su suočeni Mario Blažević, vlasnik dvorane za vjenčanja, novootvorenog restorana i tvornice za proizvodnju kolača u Kaštelima,

Velike banke sele stotine milijardi eura iz Londona. Ovo su nova odredišta kapitala

24.09.2020.

Velike banke i investicijske kuće ubrzano premještaju ogromne iznose financijske imovine s kojom upravljaju iz Londona u više europskih destinacija. Razlog evakuacije financijske imovine iz Londona je Brexit, što predstavlja težak udarac za britansku fina

Radić: Veliki minus Hrvatske je potrošačka moć

22.09.2020.

Poljoprivreda je pokretač gospodarstva na svim razinama, to vidimo i u ovoj krizi. Počevši od digitalizacije, očuvanja okoliša, zdravlja, nacionalne sigurnosti, različitih inovacija i tehnologija. To je ono u kojem smjeru se sve više prepoznaje u kojem sm

Istraga: Velike banke oprale goleme iznose novca

22.09.2020.

Astronomski iznosi prljavog novca godinama su prolazili kroz najveće svjetske bankarske institucije, otkrila je istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) koji osuđuje manjkavosti kontrole tog sektora.

Zašto se Njemačka tako brzo oporavlja?

21.09.2020.

Gospodarski pad će biti velik - to je jasno. Ali za razliku od Francuske ili Italije gdje se za 2020. očekuje recesija u dvoznamenkastim iznosima, Njemačka će vrlo vjerojatno imati pad manji od deset posto.

Tag cloud

  1. 2048 članka imaju tag hrvatska
  2. 2128 članka imaju tag turizam
  3. 1592 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1102 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1060 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 874 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici