Poduzetnički portal · Članak
25 Pro 2020
Država je već sad na dobrom putu da milijarde eura potroši bezveze
Izvor: www.lider.media · Autor: Ksenija Puškarić
Primjer dionice pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca upućuje na to da bi se lako moglo dogoditi da 9,4 milijarde eura iz europskog Fonda za oporavak umjesto u otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru bude velikim dijelom preusmjereno u financiranje državnih projekata koji su se trebali financirati iz drugih izvora
Prije točno godinu dana pompozno je i slavodobitno obilježeno potpisivanje ugovora o dodjeli EU nepovratnih sredstava za projekt HŽ Infrastrukture službenog naziva 'Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac'.
Riječ je o relativno kratkoj dionici od 44 kilometra, koja će jednog dana biti tek djelić tzv. nizinske pruge. One o kojoj pričamo već desetljećima, one koja bi trebala spojiti riječku luku s mađarskom granicom. A dok se ta pruga ne sagradi, ta će dionica biti tek ulickana prigradska željeznica koja povezuje Zagreb i Karlovac. Ne misle to svi, pa su na potpisivanje ugovora prošle godine stigli premijer Andrej Plenković i čak četiri ministra iz prethodne vlade, te sva sila državnih tajnika, saborskih zastupnika i lokalnih političara. Svi su se oni gurali pred fotoobjektiv kako bi se za povijest zabilježilo da su upravo oni zaslužni za renesansu hrvatske željeznice koja gore funkcionira danas nego kada je njome prometovao Titov Plavi vlak. Sagradili smo ceste, uložili u pomorske i zračne luke, sada su na redu željeznice, isticalo se za govornicom pola godine prije parlamentarnih izbora.
No, sve još uvijek stoji zbog žalbi ponuditelja i teško je predvidjeti kada će se ustvari početi raditi, a vrijeme ide. S obzirom na to da je riječ o ugovoru koji se u 85-postotnom dijelu sufinancira putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Kohezijskog fonda, koji treba potrošiti do kraja 2023. godine, logično je zapitati se hoće li se sve stići u tri godine? Pa je neki mudrac zaposlen u sjedištu HŽ Infrastrukture u Mihanovićevoj u Zagrebu počeo lobirati za novu kombinaciju, a prema njegovoj ingenioznoj ideji bilo bi dobro da se ta dionica financira sredstvima iz tzv. COVID-fonda, odnosno Fonda za oporavak. Ne samo da bi vremena bilo više, nego bi i se možda cijela dionica mogla financirati u stopostotnom udjelu. Win-win situacija za sve! Osim za realni sektor, koji će opet nijemo gledati kako se EU sredstva prelijevaju uglavnom u javni sektor.
O. K., ali što onda?
I nema tu ustvari ništa sporno, svaka država može za sebe i svoje gospodarstvo odlučiti kako najbolje kanalizirati sredstva iz Fonda za oporavak, kao i iz svih dosadašnjih EU fondova. Naravno, EU to treba odobriti, ali u srž ne diraju čak ni u Bruxellesu. No, ovaj put realni sektor, itekako pogođen koronakrizom, polaže velike nade u novi fond za oporavak od pandemije, priprema projekte i želi se aktivnije uključiti u korištenje EU fondova. Ne žele biti sporedni, već glavni glumci u novom programskom razdoblju, reći će jasno.
– Javna poduzeća odnosno administrativne jedinice lokalne samouprave privukli su dosad mnogo više novca iz EU fondova od privatnih poduzeća, i to u omjeru 70 prema 30. Nije da u realnom sektoru nema projekata, a nije ni da su ondje projekti loši ili nekvalitetni, baš suprotno. Projekata je itekako bilo i bit će, ali programi su uvijek nekako više pokrivali potrebe države, a manje gospodarstva, što se gotovo šutke toleriralo dok nije došla pandemija – ističe Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Ne misli da su projekti željeznice loši ili nepotrebni, dapače, netko će posao rekonstrukcije pruge dobiti i obaviti, posao će biti pristojno plaćen. Ali što onda, pita se on. Tko će stvarati dodanu vrijednost na toj dionici i donositi multiplikativni efekt, nastavlja više retorički.
– Privatne tvrtke investicije potpomognute ili financirane novcem iz EU nastavit će ga oplođivati i tu je ta dodana vrijednost za gospodarstvo – napominje Zorić izrazivši nadu da će država s novom EU omotnicom stvoriti više sredstava za gospodarstvo.
Hrvatska se treba ugledati na Sloveniju i oko 70 posto EU sredstava ovaj put usmjeriti u realni sektor, a 30 posto na javni, smatra i Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatskih izvoznika (HIZ). Za njega je jedino taj omjer siguran i snažan put ka oporavku gospodarstva i, naglasio je, poštenoj tržišnoj ekonomiji.
Komentari članka
Vezani članci
Produljen rok podnošenja zahtjeva za tip operacije 4.4.1
08.01.2021.Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju je 50.000.000 kuna, a intenzitet javne potpore iznosi 100%. Najniža visina javne potpore po projektu je 400 eura, dok najviša iznosi do 150.000 eura.
Oreščanin iz Glasa poduzetnika: Ovo je devet razloga zašto ljudi ne vjeruju vladi
04.01.2021.Ova nesreća je pokazala da je većina građana Hrvatske solidarna i dobro organizirana u ovakvim situacijama, a također je razotkrila i velike probleme u Vladi i javnim službama, koji su posljedica tridesetogodišnjeg sustavnog nemara, potkradanja i zapostav
2020. - godina koju bi pčelari najradije zaboravili
04.01.2021.Pčelarima je isplaćeno svih 14,8 milijuna kuna koji su im bili na raspolaganju
Nitko na svijetu ne uzgaja jagode kao Matija
21.12.2020.Da administracija i inovacija teško idu skupa i nije neka novost, no nije tako samo kod nas. Potvrđuje to i primjer mladog uzgajivača jagoda iz okolice Pakraca koji je inovativnim načinom uzgoja odlučio unaprijediti proizvodnju, ali i povećati prihod. I k
182,9 milijuna eura za promociju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU
20.12.2020.Pozivi za prijedloge za predstojeće kampanje bit će objavljen početkom 2021. godine. Širok spektar tijela, poput trgovačkih, organizacija proizvođača i poljoprivredno-prehrambenih skupina odgovornih za promocijske aktivnosti, može se prijaviti za financir
Tag cloud
- 2082 članka imaju tag hrvatska
- 2156 članka imaju tag turizam
- 1352 članka imaju tag izvoz
- 1607 članka imaju tag financije
- 1143 članka imaju tag svijet
- 835 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1051 članka imaju tag trgovina
- 1086 članka imaju tag poljoprivreda
- 887 članka imaju tag zapošljavanje
- 995 članka imaju tag ict
- 885 članka imaju tag investicije
- 720 članka imaju tag poduzetništvo
- 1023 članka imaju tag EU
- 923 članka imaju tag industrija
- 801 članka imaju tag menadžment
- 943 članka imaju tag kriza
- 631 članka imaju tag maloprodaja
- 374 članka imaju tag koronavirus
- 413 članka imaju tag poticaji
- 580 članka imaju tag marketing
- 511 članka imaju tag krediti
- 529 članka imaju tag tehnologija
- 364 članka imaju tag opg
- 382 članka imaju tag eu fondovi
- 450 članka imaju tag obrazovanje
- 378 članka imaju tag hotelijerstvo
- 298 članka imaju tag potpore
- 419 članka imaju tag prehrambena industrija
- 398 članka imaju tag porezi
- 379 članka imaju tag gospodarstvo
- 329 članka imaju tag osijek
- 436 članka imaju tag dzs
- 390 članka imaju tag hnb
- 440 članka imaju tag banke
- 334 članka imaju tag agrokor
- 393 članka imaju tag vlada
- 310 članka imaju tag hgk
- 355 članka imaju tag energetika
- 403 članka imaju tag BDP
- 269 članka imaju tag poduzetnici
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,55 | 7,57 | 7,60 |
USD | 6,22 | 6,24 | 6,26 |
GBP | 8,50 | 8,52 | 8,55 |
CHF | 7,01 | 7,04 | 7,06 |
CAD | 4,91 | 4,92 | 4,94 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |