Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2019

Dostignut zenit prodaje, ili su davanja previsoka?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Hina  

Dostignut zenit prodaje, ili su davanja previsoka?

Nakon stabilnog i dugog rasta prodaja novih vozila pada u sva tri početna ovogodišnja mjeseca, naznake oporavka se ne vide, a stručnjaci razlog tomu vide u dostignutom zenitu prodaje, padu standarda i previsokim davanjima na nova vozila. U Hrvatskoj je, naime, u prva tri mjeseca ove godine prodano samo 12.139 novih putničkih automobila, što je 12,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, a samo u ožujku kupcima je isporučeno 5041 novo vozilo ili gotovo 20 posto manje u odnosu prema istom mjesecu lani.

Još lani se mislilo kako se polako, ali sigurno, hrvatsko tržište vraća na razdoblje prije krize na brojke koje su se zaustavile na 88 tisuća prodanih automobila. Gledalo se prema neostvarenoj želji i prodaji od sto tisuća novih automobila na godinu, no uslijedio je novi zaplet - već treći mjesec zaredom prodaja pada. Je li to zvono za uzbunu? Istodobno se i dalje masovno uvoze isluženi, stari automobili.

Dostignut zenit
Agan Begić, direktor agencije "Promocija plus", koja objavljuje mjesečna izvješća o broju prodanih novih automobila, smatra da je hrvatsko tržište uglavnom dostiglo zenit s obzirom na ekonomsku situaciju. "Nerealno je očekivati godišnji rast broja prodanih novih vozila od 20-ak posto u situaciji, dok nam BDP raste tek nešto više od dva posto godišnje. Naša ekonomska aktivnost je takva da je realnije očekivati manje brojke. Početkom ove godine usporeno je i tržište rent-a-cara, što je još jedan od razloga slabije ukupne prodaje", rekao je Begić za Hinu.

Dodao je još nekoliko važnih razloga koji usporavaju prodaju i zašto se sadašnje brojke ne mogu poklopiti s lanjskima, a pogotovo ne s onima iz 2008. "Gledam to iz perspektive prosječnoga hrvatskog kupca. Mnogi su se opekli na kreditima prošlih godina i sada se teško odlučuju na kupnju tim putem. Ljudi jako važu svaku kunu, mnogi više nisu ni kreditno sposobni, mnogo je ovršenih", istaknuo je Begić.

Prometni stručnjak Željko Marušić ističe da je prodaja novih automobila u krizi i da ih se ove godine neće prodati ni 50-ak tisuća. Podsjeća da su od lani prodanih 60-ak tisuća samo trećinu kupili privatni kupci, a ostale su automobile kupile rent-a-car tvrtke i državne institucije. Dakle, u državi s četiri milijuna stanovnika samo je njih 20-ak tisuća kupilo novi automobil. "Problem je u tome što su davanja previsoka. Trošarine, odnosno posebni porezi za najskuplja vozila, nerijetko dostižu stotine tisuća kuna. I što čovjek napravi? Ode u, recimo, Mađarsku, za pola sata otvori tvrtku i preko nje kupi automobil na stranu registraciju. Dosta hrvatskih građana automobil kupuje u inozemstvu isključivo zbog visine nameta. Država tu užasno mnogo gubi samo zato što nitko ne razmišlja o tome, zato što nas nerijetko vode ljudi koji nikada nisu radili u realnom sektoru", rekao nam je Marušić.

Izmjene ključnih zakona

Zakonske promjene
Pomoćnik direktora Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Hrvoje Paver upozorio je, komentirajući ovogodišnji pad prodaje automobila, da su početkom 2018. godine provedene izmjene dvaju ključnih zakona koji se odnose na trgovinu motornim vozilima. Prije svega, istaknuo je Zakon o PDV-u, gdje je uvrštena dugotrajna inicijativa Udruženja trgovine motornim vozilima pri HGK-u te je omogućen odbitak pretporeza od 50 posto pravnim osobama pri kupnji osobnog automobila za potrebe tvrtke, kao i Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, čijim su izmjenama nešto smanjene tzv. trošarine.

"Zato se dogodio efekt prelijevanja prodaje iz posljednjih mjeseci 2017. u prve mjesece 2018. godine te znatan rast u prvim mjesecima 2018. Prošlogodišnji prelazak na tzv. korelirani NEDC (NEDC 2.0) način obračuna ‘trošarina‘ povećao je cijene vozila u RH, no one su intervencijom Udruženja trgovine motornim vozilima opet smanjene Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila", istaknuo je Paver, i dodao da nije prihvaćen prijedlog Udruženja o smanjenju penalizacije prema CO2.

Ako se pad prodaje nastavi i sljedećih mjeseci, to, smatra on, može biti jedan od razloga smanjenje prodaje automobila u Hrvatskoj. "Vjerujem u stabilne trendove tržišta osobnih vozila u Hrvatskoj, ali ne i u povećanje prodaje u ovoj godini, jer treba imati na umu da će u drugoj polovini godine biti poznati parametri novih mjera obračuna trošarina koji bi trebali stupiti na snagu 2020. godine, a prema strožem, tzv. WLTP načinu obračuna CO2", zaključio je Paver.

Hina


Komentari članka

Vezani članci

Rimac: Država nije majka, nema novca od VC fondova i banaka, snašli smo se sa strancima

14.06.2019.

Investori su Mati Rimcu do sada ‘dali’ 150 milijuna eura. Velik dio toga je već ‘otišao’, rekao je Mate Rimac na Finijoj nagradi Zlatna bilanca.

Iz hrvatskih tvornica Cimosa izlaze dijelovi za Jaguar i novi električni Audi E- tron

05.06.2019.

Novi projekti daju nam mogućnost za rast i zapošljavanje. ovisno o kretanjima na tržištu, do kraja godine trebat će nam od pedeset do sto radnika, ističe Petar Orbanić, direktor hrvatske regije Cimosa

Njemački proizvođač čipova želi kupiti američkog konkurenta. Nudi 9 mlrd. eura

05.06.2019.

Cypress Semiconductor prošle je godine ostvario prihode od 2,5 milijardi dolara te dobit od 355 milijuna dolara. Infineonovi prihodi u financijskoj godini 2017./2018. iznosili su 7,6 milijardi eura, a dobit 1,1 milijardu eura.

Pale automobilske zaruke: Zajedno za volanom, Fiat i Renault bili bi treći najveći svjetski proizvođač vozila

29.05.2019.

Zaživi li prijedlog za koji neki komentiraju da je rezultat očaja, ali koji je već dobio političku podršku, zajednička kompanija Fiata i Renaulta proizvodit će više automobila od najvećeg američkog proizvođača, legendarnog General Motorsa, i ispred njih ć

Škoda najavila električni Citigo

22.05.2019.

Možemo vidjeti kako će električni Citigo, zahvaljujući činjenici drugačijeg pogonskog sklopa, proći kroz neke manje izmjene vanjskog dizajna, no značajnijih razlika ustvari nema. Maska je zatvorena, prednji branik je ponešto izmijenjen

Tag cloud

  1. 1914 članka imaju tag hrvatska
  2. 1927 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 957 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 575 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija