Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Stu 2015

DOP tvrtkama otvara priliku za dugotrajniji uspjeh na tržištu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marta Duić  

DOP tvrtkama otvara priliku za dugotrajniji uspjeh na tržištu

Interes za Indeks DOP-a raste iako smo imali očekivani pad tijekom krize. Rast nije linearan, ali je interes za društvenu odgovornost u Hrvatskoj sve veći.

Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), koji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) organizira dodjelu nagrada Indeks društveno odgovornog poslovanja (Indeks DOP-a), govori o važnosti društveno odgovornog poslovanja, uspoređuje hrvatske s europskim i svjetskim trendovima te pojašnjava kriterije i metodologiju za dodjelu ovog priznanja.

Jednodnevna sedma konferencija o društveno odgovornom poslovanju održati će se 1. prosinca u hotelu Esplanade Zagreb. Sastojat će se od plenarnog dijela u kojem vrhunski europski stručnjaci govore o trendovima, bloka koji je orijentiran na hrvatsku praksu, dodjele nagrada koja je središnji događaj konferencije, te panela sa stručnim radovima.

Koje je uloga HR PSOR-a u organizaciji nagrade Indeks DOP?
HR PSOR se udružio s HGK 2006. kako bismo zajedno izradili metodologiju za rangiranje kompanija prema društveno odgovornom poslovanju. Neposredan motiv nam je bio taj što smo uočili netransparentno reklamiranje kompanija koje su plaćanjem donacija sebe samoproglašavale društveno odgovornima. Također, htjeli smo pružiti metodologiju koja će transparentno pokazati tko je zaista društveno odgovoran kako bismo educirali javnost, a i pokazati samim kompanijama da doniranje nije isključivi oblik društveno odgovornog poslovanja. Zapravo, društveno odgovorno poslovanje je način kako se posluje, kako se donose odluke, odnosno koliko se prilikom donošenja poslovnih odluka uvažavaju nefinancijski utjecaji. To je ono na čemu bi trebao biti fokus društveno odgovornog poslovanja. Mi i HGK smo u istom trenutku imali sličnu ideju, udružili se, napisali projektni prijedlog te smo sredstvima tadašnjeg AED-a financirali rad stručnog tima. Metodologiju je razvio tim domaćih stručnjaka, a temeljena je na poznatim metodologijama koje već dugo funkcioniraju u svijetu. Naravno, kriterije koji se koriste, primjerice, u Velikoj Britaniji smo provlačili kroz naše uvjete i prilagodili ih odabravši one koji su provedivi u našim uvjetima. To je set kriterija koji su prevedeni u pitanja kroz upitnik koji ima 119 pitanja za velika i srednja poduzeća. Ocjenjujemo i grupiramo prema kategorijama veliki, srednji, mali i javni te su upitnici i broj pitanja prilagođeni prirodi poduzeća.
104sudionika
ove se godine natječe za nagradu Indeks DOP, a lani ih je bilo 85

Zašto je iz vaše perspektive važan segment društveno odgovornog poslovanja u modernom društvu?
Kao organizacija primarno smo orijentirani na poticanje promjena prema održivom razvoju, točnije razvoju u kojem se ekonomski interes ne pretpostavlja okolišu i društvu, odnosno prilikom ekonomskog razvoja se pazi da taj razvoj ne šteti okolišu i da ima maksimalni društveni benefit. Iz perspektive gospodarstva, društveno odgovorno poslovanje je ništa drugo nego doprinos održivom razvoju. Primjenom DOP-a tvrtke svoje ekonomske interese korigiraju, promatrajući nefinancijske utjecaje tako da smanje negativne utjecaje na okoliš i društvo, a povećaju pozitivne, dakle pokušava se postići tzv. win -win situacija. DOP je alat kojim tvrtke daju doprinos održivom razvoju, a to je i naša primarna misija kao organizacije i baš zato prepoznajemo jedini dugoročan način na koji kao društvo možemo prosperirati, a da pritom ne uništimo, odnosno prepilimo granu na kojoj sjedimo.

Koliko su društveno odgovorni projekti zastupljeni u Hrvatskoj? Na što su najčešće orijentirani?
Objektivno, zastupljenost nije puno manja nego u drugim zemljama, ali naravno da bi moglo biti bolje. Primjećujemo da društveno odgovorno poslovanje razumiju mahom strane kompanije, podružnice stranih tvrtki koje su 'prepisale' stranu praksu jer je društveno odgovorno poslovanje u zapadnim razvijenijim zemljama snažnije prihvaćeno, ali i kod njih i kod nas je u pravilu rezervirano za velika poduzeća koja imaju resurse kojima si mogu osigurati ljude i sredstva. Najčešće poduzeća koja imaju značajan utjecaj na okoliš u svojim projektima stavljaju naglasak na okoliš, ona poduzeća čije su djelatnosti uslužnog tipa se uglavnom fokusiraju na odgovorno ponašanje prema zaposlenicima, a više manje svi oni imaju aktivnosti, programe, projekte koji su usmjereni na lokalne zajednice.

Možete li usporediti društveno odgovorne projekte u svijetu i kod nas? Koliko kaskamo ili nam dobro ide?
Svakako idemo u pravom smjeru, ali još kaskamo. Poduzeća, odnosno stručnjaci koji se bave tim djelom poslovanja u poduzećima, još nemaju jasnu sliku što to je i vrlo često se DOP pogrešno percipira, nažalost i najčešće kroz donacije i posljedica toga je što se DOP unutar poduzeća vidi kao trošak, a ne kao alat upravljanja koji će kroz bolje i promišljenije donošenje odluka biti naša korist i pomoći nam u upravljanju rizicima. Većinom poduzeća u krizi kao što je ova naša smanjuje proračun za DOP jer ga vide kao trošak, ne prepoznaju da je to zapravo prilika da stvoriš sebi dugotrajniji uspjeh na tržištu kroz usvajanje tog načina razmišljanja. DOP je zapravo alat kroz koji možeš primjenom proaktivnog pristupa inovirati proizvode tako da budu konkurentniji i kada se razumije sam pojam DOP-a onda ima jako puno prostora za stvaranje konkurentske prednosti. Samo je važno to shvatiti i prepoznati taj potencijal.

Odakle ideja za organiziranje ove inicijative odnosno dodjele nagrada Indeks DOP?
Teško je reći jer je ideja zapravo bila paralelna. Imali smo projektni tim miješanog karaktera i cijela ta priča je bila jako dobro koordinirana. Na izradi metodologije se radilo pune dvije godine. Upitnik je ugrađen u online aplikaciju koju nam je u prvoj varijanti donirao Ericsson Nikola Tesla, u istoj formi je i danas online te se ispunjava kroz individualne linkove, a softver automatski boduje i stavlja vas na rang listu po broju bodova. Pitanja su uglavnom zatvorenog tipa, a ona otvorena koja traže opise praksi i projekata procjenjuje stručna komisija. Pribrojavanjem tih dvaju tipa bodova dolazimo do konačne rang liste i do pobjednika.

Po kojim kriterijima se nagrade dodjeljuju?
Imamo četiri glavne nagrade u kategoriji velikih, srednjih, malih i javnih te nagradu za najveći napredak. Riječ je o nagradi koju dobiva ona tvrtka koja je najviše skočila u broju bodova u odnosu na prethodnu godinu i to je obično nagrada koju osvaja netko tko je pri sredini ljestvice. Cilj ove nagrade je da se potakne i motivira one koji možda nisu najbolji, ali da budu što bolji. Uz to imamo i tri sektorske nagrade, odnosno manje nagrade za one koji imaju najbolje bodove u kategorijama radna okolina, odnosi sa zajednicom i okoliš koje su ujedno u poglavlja našeg upitnika. Ukupno je osam nagrada.

U odnosu na prošlu godinu primjećujete li porast u DOP-u?
Interes za Indeks DOP-a raste. Prve godine smo imali 32 sudionika, lani 85, a ove godine ih je 104. Broj raste, s time da smo imali očekivani pad tijekom krize. Rast nije linearan, ali je interes za društvenu odgovornost sve veći. Porast interesa možemo zahvaliti i obvezi nefinancijskog izvještavanja koju je propisala EU čime je propisano da veće kompanije s više do 500 zaposlenih moraju davati takve izvještaje što je zapravo indirektna primjena DOP-a. Mislim da smo sada na početku kontinuiranog rasta jer je u tijeku gospodarski oporavak.

Koji su vam planovi za budućnost ove inicijative?
Razmišljali smo o nadogradnji jer ćemo sukladno trendovima u Europi i zastupljenosti tema u budućoj EU strategiji za DOP morati puno više pažnje posvetiti zaštiti ljudskih prava i bavit ćemo se propagiranjem i prijevodom UN-ovih smjernica za poslovni sektor i ljudska prava (UN Guiding principles for business and human rights). Nastojat ćemo obrazovati naš poslodavce o toj temi, a Indeks DOP-a je jako dobra prilika kako one koji su se počeli baviti tom temom dodatno nagraditi.
Deklarativni DOP

Koji je osnovni cilj dodjele nagrada Indeks DOP? Koja je važnost inicijative?

Osnovni cilj je promovirati DOP i dati dodatnu vidljivost kompanijama koje zaista jesu društveno odgovorne i ističu se takvom praksom. Pritom želimo raskrinkati deklarativni DOP odnosno propagirati da je DOP točno ono što sadrži naša metodologija koja kroz šest kategorija propitkuje i ekonomsku održivost, strateški pristup, utjecaj na okoliš i radnu okolinu, zajednicu te odnose na tržištu odnosno odnose kompanije prema konkurenciji, dobavljačima ili kupcima. Sve su to segmenti koje ocjenjujemo i onaj tko pobjedi na ovoj metodologiji je pokazao da stvarno razumije svoju odgovornost kroz sve te aspekte što daje temeljiti prikaz, a nagrada ide samo najboljima. Time pokušavamo educirati kompanije i potrošače. Naime, potrošači su ti koji trebaju znati tko je zaista društveno odgovoran, a ne misliti da su to samo oni koji se tako deklariraju. Nažalost, jer ima slučajeva gdje iza deklaracije nije društvena odgovornost. Mi također pokušavamo potaknuti sudionike Indeksa da kontinuirano razvijaju društvenu odgovornost da bi razvijali i sebe


Komentari članka

Vezani članci

S faksa na posao - kako se snaći u doba i nakon korone?

20.05.2020.

Međunarodni centar za poduzetničke studije (ICES), UNESCO katedra za poduzetništvo i Ekonomski fakultet u Osijeku Pozivaju Vas na on-line konferenciju

Imati dvije tvrtke s dva žiroračuna mudra je odluka

05.05.2020.

Poslovanje putem dvije ili više vlastitih tvrtki kao strateška odluka u poslovanju ne znači nužno mnogo veće troškove (ni novu zgradu ni nove zaposlenike), ali jamči mnogo niži stupanj osjetljivosti na poremećaje. Posebno to može biti korisno u mjesecima

Analiza: Što je koronakriza napravila našim poduzetnicima i obrtnicima?

30.04.2020.

Ukupan teret neće snositi samo poslovni sektor već i država koja je zbog ozbiljnosti situacije primorana na implementaciju mjera u obliku fiskalnih i monetarnih stimulansa gospodarstvu kako bi zaštitila vlastito stanovništvo i domaće pravne subjekte.

Klub izvoznika: Povratak na staro neće biti brz i jednostavan

28.04.2020.

Usprkos zabrani okupljanja zbog epidemije koronavirusa, Lider je, naravno zahvaljujući tehnologiji, organizirao prvi virtualni sastanak svog Kluba izvoznika, iako je glavni urednik Miodrag Šajatović izrazio nadu da će to biti i zadnji održan na ovaj način

Dvije trećine građana trenutno radi od kuće

23.04.2020.

Uslijed aktualne situacije, velik broj poslodavaca je svojim zaposlenicima omogućio rad od kuće. Portal MojPosao istražio je koliko građana u ovom trenutku radi na daljinu i jesu li se prilagodili radu iz udobnosti vlastitog doma.

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija