Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2018

Domaće tržište traži pšenicu samo najniže klase

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Domaće tržište traži pšenicu samo najniže klase

Podravka je zasad jedini otkupljivač koji je izišao s otkupnom cijenom pšenice koja će se, ovisno o kvaliteti, kretati od 0,90-1,30 kn/kg. Ostali i dalje šute, a ovo je prva žetva od pune primjene u nas prvog Zakona o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi (ZNTP), pa se očekuje da otkup teče u skladu s njim, kao i pravilnikom o otkupu koji se primjenjuje od lani, a uveo je, uz ostalo, i obvezu otkupljivača da svaki blagovremeno i transparentno "izvjesi" cijenu i uvjete otkupa.

Kako doznajemo, među otkupljivačima je ove godine poseban oprez u izlasku s cijenama.

- Ove godine poseban je oprez, jer su lani otkupljivači izišli s cijenom za sve klase koja je poslije bila previsoka te su stvarani gubitci i sada se opreznije ide u formiranje cijene. Otkupljivači kažu da su lani dali previsoku cijenu za visoke klase. Prosjek je bio 0,90 do 1,10, 1,15 kn, kaže, o "zavjetu šutnje" većine otkupljivača, direktorica Žitozajednice (ŽZ) Nada Barišić.

Mogla bi to biti igra živaca, taktiziraju otkupljivači, no i proizvođači.

Ratar Josip Petanjak pšenicu neće predati prije 20. srpnja. - Predat ćemo ju onome tko da više. Imamo gdje s njom i ne žurimo. Ispod 1,15 kn/kg ne bi se smjelo ići. Pravilo je "prvo uzmi, pa onda ponudi cijenu"; gdje je tu dobra trgovačka praksa?! Što nisu izišli s uvjetima, pa onda uzimali - kaže Petanjak koji je zadovoljan prinosima od 6,5 do 7 t/ha.
Pet razreda
Prosječni prinosi u Đakovštini su 5 do 7 t/ha i ovaj kraj zadovoljan je time, kao i nešto većim proteinima no dosad, ali ne i hektolitrima.

Ratar i član UO HPK Mato Brlošić kaže da su oni uglavnom ispod 80. Dodaje kako se priželjkuje da cijena ide gore 5 do 10 % u odnosu na lani.

– Sada se plaća u klasama, a njih je sada 4 plus ekstra klasa; bilo bi dobro da ona bude 1,35 do 1,40 kn. Klase cjenovno padaju za pet lipa, pa je realno da ekstra i 4. klasa imaju razliku 30 lipa - kaže Brlošić. Procjene su da ćemo požnjeti (više od) 800.000 t pšenice, i zadovoljni smo prinosima, no nadali smo se boljoj kvaliteti.

A, nju će ‚uokviriti’ pet razreda definiranih praivlnikom o otkupu. U ŽZ-u podcrtavaju njegov čl. 1. st. 2 koji kaže: „Parametri kvalitete i kvalitativne klase propisane ovim pravilnikom mogu biti i drugačiji ako su vlasnik i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete“.

– To znači da ako se strane ne dogovore drugačije, svaki otkupljivač svoje uvjete otkupa može iznijeti i dogovoriti se s prodavačem onako kako njima odgovara unatoč pravilniku, a da se on i zakon time ne krše. Jer, pravilnik i ZNTP to su predvidjeli. Tržišni uvjeti koje se dvije strane dogovore su obveza i to je pravilnik predvidio. U principu, tržište je to koje sve te uvjete formira, što je pozitivno. Pravilnik je akt koji usmjerava, ali nije strogo zadan, a to je upravo tržište. Cijena je ta koja sve zanima, a ne razred, jer, prema pravilniku, možeš otkupljivati, a po cijeni korigirati razred - ističe Barišić.
Specifično tržište
Voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK-u Osijek Ernest Nad ukazuje na licemjerje na domaćem tržištu pšenice.- Ono je vrlo specifično, ovoga trena traži se pšenica 3. i 4. klase, a istovremeno inzistira se na podizanju kvalitete, tj. 1. i 2. klasi za koju nema interesa. Mlinsko-pekarska industrija radi sa smanjenim kapacitetom, bori se s disparitetima u ciklusu proizvodnje i ne može proizvesti brašno po cijeni prema kojoj se uvozi - 1,3 do 1,4 kn/kg. Istovremeno, kada bismo trebali plasirati svoje proizvode, raste uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda koji remeti domaće tržište. Istovremeno su otkupljivači podigli zavisne troškove prijma i otkupa pšenice koji nerijekto iznose i više od 10 % vrijednosti otkupne cijene, što je neprihvatljivo i nesukladno ZNTP-u, jer veliki dio njih nije istaknuo uvjete troškova otkupa i cijene. Nevjerojatno je koliko su svi jedinstveni u okvirnim otkupnim cijenama pšenice koja će se, na žalost, kretati od 0,95 do 1,1 kn, a u okruženju i znatno više - upozorava Nad.

Suzana Župan
Uvedena superanaliza

Podsjetimo na prijašnju rak-ranu ratara iz vremena Kodeksa kada je on masu pšenice "prebacivao" u stočnu, a na ogorčenost proizvođača nezadovoljnih uopće ‘mehanizmom’ kojim je Kodeks klasirao pšenicu zbog čega su negodovali da su zakidani na kvaliteti, a time i cijeni. Pravilnik s novošću iz ove godine, a donijelo ju je Ministarstvo poljoprivrede, slučajeve dvojbi i nezadovoljstva (prodavača) "izlistanim" parametrima rješava uvođenjem – superanalize, na koju proizvođač može dati svoju pšenicu ako je nezadovoljan prijašnjom analizom.


Komentari članka

Vezani članci

Pod pšenicom 25 posto više površina nego lani, sjetva uljane repice obara rekorde

09.07.2018.

Pšenice je zasijano na 145 tisuća hektara ili 25 posto većoj površini nego u 2017. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2018. godini

Podravka najavila plan o otkupu 40 tisuća tona pšenice

20.06.2018.

Cilj tvrtke je do 2022. godine ostvariti stopostotni udio domaće sirovine u gotovim proizvodima, što uključuje i planove o povećanju otkupa pšenice, kao i aktivan rad na unapređenju suradnje s kooperantima i domaćim OPG-ovima.

Ostao bez posla i odlučio obrađivati 120 ha u eko proizvodnji

12.06.2018.

Po uzoru na svog oca, zakoraknuo sam u poljoprivredu kad sam nakon 20 godina rada u PIK-u ostao bez posla. Poučen iskustvom, smatram da se može uspjeti, ali uz jako puno upornosti, rada i odricanja. Troškovi same proizvodnje su veliki, a cijene kultura ma

Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

03.05.2018.

Proljetna sjetva u punom je jeku na poljima Lijepe naše. Hrvatski ratari proljetne kulture će sijati na oko 450 tisuća hektara. Na 50 od ukupno 100-ak hektara koliko posjeduje, Mario Glavaš iz Rajsavca odradio je proljetnu sjetvu soje i kukuruza.

Povećane površine pod žitaricama

01.03.2018.

Pšenicom je lani zasijano 142 tisuća hektara ili 44,9 posto više nego godini ranije, a jačma je zasijano na 54 tisuće hektara, ili 22,7 posto više

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP