Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2018

Domaće tržište traži pšenicu samo najniže klase

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Domaće tržište traži pšenicu samo najniže klase

Podravka je zasad jedini otkupljivač koji je izišao s otkupnom cijenom pšenice koja će se, ovisno o kvaliteti, kretati od 0,90-1,30 kn/kg. Ostali i dalje šute, a ovo je prva žetva od pune primjene u nas prvog Zakona o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi (ZNTP), pa se očekuje da otkup teče u skladu s njim, kao i pravilnikom o otkupu koji se primjenjuje od lani, a uveo je, uz ostalo, i obvezu otkupljivača da svaki blagovremeno i transparentno "izvjesi" cijenu i uvjete otkupa.

Kako doznajemo, među otkupljivačima je ove godine poseban oprez u izlasku s cijenama.

- Ove godine poseban je oprez, jer su lani otkupljivači izišli s cijenom za sve klase koja je poslije bila previsoka te su stvarani gubitci i sada se opreznije ide u formiranje cijene. Otkupljivači kažu da su lani dali previsoku cijenu za visoke klase. Prosjek je bio 0,90 do 1,10, 1,15 kn, kaže, o "zavjetu šutnje" većine otkupljivača, direktorica Žitozajednice (ŽZ) Nada Barišić.

Mogla bi to biti igra živaca, taktiziraju otkupljivači, no i proizvođači.

Ratar Josip Petanjak pšenicu neće predati prije 20. srpnja. - Predat ćemo ju onome tko da više. Imamo gdje s njom i ne žurimo. Ispod 1,15 kn/kg ne bi se smjelo ići. Pravilo je "prvo uzmi, pa onda ponudi cijenu"; gdje je tu dobra trgovačka praksa?! Što nisu izišli s uvjetima, pa onda uzimali - kaže Petanjak koji je zadovoljan prinosima od 6,5 do 7 t/ha.
Pet razreda
Prosječni prinosi u Đakovštini su 5 do 7 t/ha i ovaj kraj zadovoljan je time, kao i nešto većim proteinima no dosad, ali ne i hektolitrima.

Ratar i član UO HPK Mato Brlošić kaže da su oni uglavnom ispod 80. Dodaje kako se priželjkuje da cijena ide gore 5 do 10 % u odnosu na lani.

– Sada se plaća u klasama, a njih je sada 4 plus ekstra klasa; bilo bi dobro da ona bude 1,35 do 1,40 kn. Klase cjenovno padaju za pet lipa, pa je realno da ekstra i 4. klasa imaju razliku 30 lipa - kaže Brlošić. Procjene su da ćemo požnjeti (više od) 800.000 t pšenice, i zadovoljni smo prinosima, no nadali smo se boljoj kvaliteti.

A, nju će ‚uokviriti’ pet razreda definiranih praivlnikom o otkupu. U ŽZ-u podcrtavaju njegov čl. 1. st. 2 koji kaže: „Parametri kvalitete i kvalitativne klase propisane ovim pravilnikom mogu biti i drugačiji ako su vlasnik i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete“.

– To znači da ako se strane ne dogovore drugačije, svaki otkupljivač svoje uvjete otkupa može iznijeti i dogovoriti se s prodavačem onako kako njima odgovara unatoč pravilniku, a da se on i zakon time ne krše. Jer, pravilnik i ZNTP to su predvidjeli. Tržišni uvjeti koje se dvije strane dogovore su obveza i to je pravilnik predvidio. U principu, tržište je to koje sve te uvjete formira, što je pozitivno. Pravilnik je akt koji usmjerava, ali nije strogo zadan, a to je upravo tržište. Cijena je ta koja sve zanima, a ne razred, jer, prema pravilniku, možeš otkupljivati, a po cijeni korigirati razred - ističe Barišić.
Specifično tržište
Voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK-u Osijek Ernest Nad ukazuje na licemjerje na domaćem tržištu pšenice.- Ono je vrlo specifično, ovoga trena traži se pšenica 3. i 4. klase, a istovremeno inzistira se na podizanju kvalitete, tj. 1. i 2. klasi za koju nema interesa. Mlinsko-pekarska industrija radi sa smanjenim kapacitetom, bori se s disparitetima u ciklusu proizvodnje i ne može proizvesti brašno po cijeni prema kojoj se uvozi - 1,3 do 1,4 kn/kg. Istovremeno, kada bismo trebali plasirati svoje proizvode, raste uvoz mlinsko-pekarskih proizvoda koji remeti domaće tržište. Istovremeno su otkupljivači podigli zavisne troškove prijma i otkupa pšenice koji nerijekto iznose i više od 10 % vrijednosti otkupne cijene, što je neprihvatljivo i nesukladno ZNTP-u, jer veliki dio njih nije istaknuo uvjete troškova otkupa i cijene. Nevjerojatno je koliko su svi jedinstveni u okvirnim otkupnim cijenama pšenice koja će se, na žalost, kretati od 0,95 do 1,1 kn, a u okruženju i znatno više - upozorava Nad.

Suzana Župan
Uvedena superanaliza

Podsjetimo na prijašnju rak-ranu ratara iz vremena Kodeksa kada je on masu pšenice "prebacivao" u stočnu, a na ogorčenost proizvođača nezadovoljnih uopće ‘mehanizmom’ kojim je Kodeks klasirao pšenicu zbog čega su negodovali da su zakidani na kvaliteti, a time i cijeni. Pravilnik s novošću iz ove godine, a donijelo ju je Ministarstvo poljoprivrede, slučajeve dvojbi i nezadovoljstva (prodavača) "izlistanim" parametrima rješava uvođenjem – superanalize, na koju proizvođač može dati svoju pšenicu ako je nezadovoljan prijašnjom analizom.


Komentari članka

Vezani članci

Poljoprivreda nije natjecanje

03.01.2019.

Tom Robinson je no till poljoprivrednik iz Australije, koji se sa svojim kolegama bori protiv zajedničkog problema - suhe zemlje

Upotreba zeolita u biljnoj proizvodnji

02.11.2018.

Veliki značaj zeolita ogleda se u tome što ima sposobnost adsorpcije vode, plinova, teških metala, kancerogenih toksina, organskih otrova i drugih štetnih tvari.

Otkup pšenice: Koja su pravila za otkupljivače prema Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi?

27.07.2018.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je pojašnjenje otkupljivačima o otkupu pšenice roda 2018. godine. Što su sve dužni prema Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi?

Žetva 2018. prosječna s 800.000 tona, pola za izvoz

20.07.2018.

Većina zrna 3. i 4. klase, hektolitar slabiji nego inače, cijene 0,90-1,30 kn/kg

Pod pšenicom 25 posto više površina nego lani, sjetva uljane repice obara rekorde

09.07.2018.

Pšenice je zasijano na 145 tisuća hektara ili 25 posto većoj površini nego u 2017. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2018. godini

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi