Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Sij 2018

Dok se Marić hvali viškom u državnoj kasi, vi plaćate najveće poreze na svijetu

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Dok se Marić hvali viškom u državnoj kasi, vi plaćate najveće poreze na svijetu

MINISTAR financija Zdravko Marić pohvalio se viškom u proračunu što je, kako kaže, prva godina u od samostalnosti u kojoj su javne financije završile u plusu. To zapravo i nije posve točno jer je proračun imao višak 1994. godine i nakon toga 1998., kada je tadašnji ministar financija Borislav Škegro uveo PDV i završio u plusu od 1,9 milijardi kuna.

PDV je glavni punjač proračuna, a među najvišima je u svijetu

Iako je višak u javnim financijama na prvi pogled dobra vijest, ako znamo da je najveći prihod proračuna porez na dodanu vrijednost i da smo sa stopom od čak 25 posto u samom svjetskom vrhu, jasno je da su Marićev "uspjeh" platili građani.

"U petak smo zaključili riznicu i platili sve uneseno u sustav. Godina 2017. bila je povijesno uspješna. Konačne podatke ćemo imati na proljeće, kad će DZS i HNB objaviti službene podatke uz verifikaciju Eurostata, no možemo reći da smo u odnosu na originalni plan od 5 milijardi ostvarili bolji rezultat, s prihodovne i s rashodovne strane. Ali sad smo prvi put od 2009. povećali plaće, indeksirali mirovine, ostvarili uštede na kamatama i drugo. Posebno treba spomenuti kad se sve zbroji u državni proračun, proračun opće države u 2017. bio je u suficitu. Dakle, ostvarili smo višak prihoda nad rashodima. To je prvi put od kada mjerimo i pratimo po europskoj metodologiji, a prema mojim saznanjima i prvi put od naše neovisnosti i samostalnosti", rekao je Marić u razgovoru za HRT.

Službeni podaci o prihodima i rashodima proračuna za 2017. godinu još uvijek nisu objavljeni, a nismo dobili ni neslužbene podatke koje smo tražili od Ministarstva financija. No postoje podaci za prvih deset mjeseci iz kojih je vidljivo da smo za porez na dodanu vrijednost uplatili preko dvije milijarde više nego 2016. godine.

Tako je u prvih deset mjeseci prihod države od PDV-a iznosio 37,8 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju ove godine taj iznos bio 40,3 milijarde kuna.

Ugostiteljima PDV dignut na 25 posto

Rastu prihoda od PDV-a osim rasta potrošnje sasvim sigurno doprinijela je i Marićeva porezna "reforma" kojom je ugostiteljima PDV podignut s 13 na 25 posto, što je najveća porezna stopa na Mediteranu.

Iako se Ministarstvu financija valjda visoki PDV čini kao dobar potez jer "uzmemo novac turistima", mnogo razvijenije zemlje upravo u ugostiteljstvu (i turizmu) drže niske stope poreza. Ne zato što su gluplji od Marića a on pametniji od njih, nego zato što znaju da ti sektori angažiraju veliki broj ljudi i tako povoljno utječu na zaposlenost.

Španjolska, Italija i Francuska imaju PDV na ugostiteljstvo 10 posto, Cipar 9 posto, Portugal 13 posto itd. Ako odemo sjevernije i tamo ćemo vidjeti niske stope PDV-a za ugostitelje pa tako Austrija ima stopu od 10 posto, Nizozemska samo 6 posto, Švedska 12 posto, Poljska 8 posto itd.

Prije dva mjeseca Marić je planirao manjak u proračunu

Točni podaci o prihodima i rashodima države još uvijek nisu objavljeni, tako da nismo sigurni ima li značajnijih ušteda na rashodnoj strani, ali prilično je nejasno što se točno dogodilo u posljednja dva mjeseca, s obzirom na to da je početkom studenom vlada usvojila rebalans proračuna s drugačijim brojkama u odnosu na ovo o čemu sada Marić priča.

Prije samo dva mjeseca u rebalansu su planirani prihodi od 122,3 milijarde, rashodi od 126,7 milijardi te manjak od oko 4,3 milijarde kuna.

Konačni podaci bit će poznati u travnju

Umjesto neslužbenih podataka o prihodima i rashodima proračuna, iz Ministarstva financija poslali su nam sljedeći odgovor:

"Ministar financija izjavio je za Hrvatsku televiziju prvog dana nove 2018., kako je proračun opće države, po europskoj metodologiji, prvi put od kad se mjeri tom metodologijom, godinu završio u suficitu, čime će se javni dug dodatno smanjiti s 82,7% u 2016. na oko 78% BDP-a u 2017., umjesto prvotno očekivanih 79,6%. Na ovakvo kretanje fiskalnih rezultata utjecale su i prihodna i rashodna strana proračuna. Na bolje punjenje proračuna, između ostalog, utjecala je i porezna reforma.

Gore rečeni zaključci proizlaze iz preliminarnih procjena o izvršenju koje je Ministarstvo financija prikupilo od jedinica sektora opće države, te sa sigurnošću možemo tvrditi da je proračun opće države za 2017. godinu prema ESA 2010 metodologiji u suficitu.

U ovom trenutku konačne brojke o izvršenju državnog proračuna, izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave kao i svih ostalih jedinica koje ulaze u obuhvat sektora opće države prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 još nemamo.

Konačne podatke imat ćemo u travnju ove godine nakon što Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka izrade Fiskalno izvješće koje su dužni poslati Eurostatu.

Nakon njihova odobrenja, Fiskalno izvješće sa svim podacima obuhvata sektora opće države objavljuje se u drugoj polovici travnja 2018.

Što se tiče državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika, preliminarne podatke o njihovom izvršenju iskomunicirat ćemo krajem siječnja dok ćemo preliminarne podatke o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave imati u veljači.“


Komentari članka

Vezani članci

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

15.01.2020.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ip

Obrtnici, ako ste u 2019. imali prihod manji od 7,5 milijuna kuna, HITNO u Poreznu upravu!

09.01.2020.

Najnovije izmjene brišu dosadašnje uvjete prema kojima je obrtnik već u slučaju ostvarenog primitka većeg od tri milijuna kuna morao postati obveznik poreza na dobit. Sada je to obveza samo ako obrtnik ostvari više od 7,5 milijuna kuna što će velikom broj

Imate firmu? Do 31.12. ste se morali upisati u novi registar, evo što ako niste

06.01.2020.

DO KRAJA prošle godine više od 91 posto obveznika, odnosno preko 155 tisuća, upisalo je podatke u Registar stvarnih vlasnika, a oni koji se nisu upisali morat će objasniti zašto to nisu učinili, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Donosimo plan zakonskih izmjena Ministarstva financija u 2020.

03.01.2020.

Doprinosi uplaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini prenosit će se u jedinstveni sanacijski fond koji se u početku sastoji od odjeljaka koji pripadaju državama članicama. Odjeljci će se tijekom osam godina postupno obje

Pregled - Hrvatsko gospodarstvo u 2019.

30.12.2019.

Ovu godinu, gospodarski - obilježili su pozitivni makoekonomski pokazatelji, stabilne javne financije, uspješna turistička sezona, ali i brojne teškoće u kojima su se našle nekad velike kompanije

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg