Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2019

Dobrostojeće hrvatske kompanije ove godine ne štede na dividendama

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Dobrostojeće hrvatske kompanije ove godine ne štede na dividendama

Upravljačka tijela vodećih hrvatskih tvrtki ovih dana razmatraju odluke o podjeli prošlogodišnjih zarada. Ove godine 'jackpot' je namijenjen vlasnicima banaka, a tradicionalno bogate dividende očekuju dioničare hotelskih kompanija

Od 17 kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi, koje su najavile ili već isplatile dividendu, deset je povećalo iznos za isplatu dioničarima, četiri su zadržale isti iznos, a samo dvije smanjile su nagrade dioničarima u usporedbi s prošlom godinom. Na listi isplatitelja najviše je hotelskih kompanija, a po izdašnosti dividendi prednjače banke.

Nakon sušne 2017., u kojoj su bile izložene značajnim otpisima zbog sloma Agrokora, lani su banke ostvarile rekordne rezultate. S obzirom na visoku likvidnost i slabu potražnju za kreditima, bankari su glavninu prošlogodišnje dobiti odlučili raspodijeliti dioničarima.

Hrvatske banke natukle rekordnu dobit, iako im biznis baš ne cvjeta
Privredna banka Zagreb nagrađuje svoje dioničare najvećom dividendom u povijesti. Ovih dana na račune vlasnika stiže ukupno 1,37 milijardi kuna dividende, odnosno 72,58 kuna po dionici, što je gotovo pet puta više nego lani.

Široke ruke prema svojim dioničarima je i Zagrebačka banka jer već treću godinu zaredom isplaćuje cjelokupnu dobit. Ove godine to je 1,85 milijardi kuna, dvostruko više nego lani. Lavovski dio dobiti dviju najvećih banaka pripada većinskim talijanskim vlasnicima – UniCreditu i Intesi Saopalo.

Turističke perjanice lani su nastavile s pozitivnim trendovima pa je većina odlučila izdašnije nagraditi dioničare. Vodeća hotelijerska kompanija Valamar riviera podigla je dividendu za 11 posto, zaokruživši iznos na kunu po dionici.

Rovinjska Adris grupa i Plava laguna još nisu objavile podatke o dividendi, a dioničare su ugodno iznenadile Arena Hospitality grupa i Hoteli Makarska. Lani ove kompanije nisu isplaćivale dividendu, a ove godine odlučile su nagraditi dioničare s pet kuna po dionici. Dividendu je i ove godine povećala biogradska Ilirija (na 3,5 kuna po dionici), a na istoj razini kao i lani zadržali su je zadarski Turisthotel i rapski Hotel Imperial.

Zahvaljujući pozitivnim poslovnim trendovima i rastu dobiti, Hrvatski Telekom ove godine osjetno je povećao dividendu. Dioničari će dobiti 10 kuna po dionici, četiri kune više nego lani. Krajem svibnja na vlasničke račune ukupno će se isplatiti 812,2 milijuna kuna, od čega sedam kuna po dionici iz tekuće dobiti 2018. godine, a tri kune po dionici iz zadržane dobiti prethodnih razdoblja.

Dividendu je zasad objavio manji broj industrijskih kompanija, a među prvima s predujmom svoje je dioničare nagradio solinski AD Plastik. Jednak iznos kao prošle godine (10 kuna po dionici) najavio je Kraš dok je Končar D&ST malo skresao nagradu.

Od prehrambenih kompanija plan isplate na istoj razini kao prošle godine objavili su Čakovečki mlinovi dok glavne perjanice prehrambene industrije – Podravka i Atlantic grupa – još nisu otkrile koliki dio dobiti namjeravaju rasporediti vlasnicima.

Dioničari građevinskih i brodarskih tvrtki i ove godine, sudeći po poslovnim rezultatima i akumuliranim gubicima, ostat će praznih džepova.

Ako usporedimo dividendne prinose, koji pokazuju stopu povrata na tržišnu cijenu dionice, trenutno je najisplativija dionica PBZ-a s prinosom od preko 10 posto. Natprosječne zarade nude i dionice Zagrebačke banke (9,19 posto), zatvorenog fonda Breza invest (8,06 posto), Jadroagenta (7,85 posto), Hrvatskog Telekoma (6,13 posto) i Adriatic osiguranja (5,71 posto).

Solidan povrat može se ostvariti dionicama Istarske kreditne banke, Končar D&ST-a i Auto Hrvatske dok su prinosi na turističke dionice nešto skromniji zbog njihovih relativno visokih cijena. Pritom treba voditi računa o tome da je konačni prinos nešto niži od iskazanog jer se dioničarima prilikom isplate odbija porez po stopi od 12 posto te odgovarajući prirez.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija