Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2020

Dobra vijest gotovo se provukla ispod radara

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: viktor vresnik  

Dobra vijest gotovo se provukla ispod radara

Loša statistika uvijek boli, a pomiješana s politikom izaziva negativne reakcije. Očekivali smo veliki pad ekonomije u drugom tromjesečju, minus od 15,1 posto kao rezultat u velikoj mjeri paralizirane ekonomije zato nije iznenađujući. Ne iznenađuje ni ogroman, gotovo sedamdesetpostotni pad izvoza usluga. U zemlji čija je ekonomska politika godinama bila pretjerano usmjerena turizmu, njegovoj najjednostavnijoj varijanti, takve su posljedice globalne pandemije neizbježne.

Dobra vijest provukla se gotovo ispod radara - unatoč zatvaranju ekonomije u većini država u kojima hrvatske kompanije imaju najjače partnere robni izvoz smanjio se “samo” 10,9 posto. Navodnici jer to nije malo, vijest je dobra zato što znači da su oni hrvatski proizvođači koji su se opredijelili za kvalitetu prepoznati na svjetskom tržištu.

Hrvatski proizvod ne može, i ne treba, konkurirati cijenom. Kao i svaki proizvod iz Europske unije, i hrvatski ovisi o volji, obrazovanju i društvenoj svijesti vlasnika proizvodnog pogona. Odluči li proizvođač značajan dio dobiti reinvestirati u razvoj proizvodnje i obrazovanje zaposlenih, on na tržištu može konkurirati kvalitetom. Takav pristup donosi dugoročnu pozitivnu reputaciju i osigurava pristojan prihod zaposlenima. Jedanaestpostotni pad (robnog) izvoza signal je da je tiha većina hrvatskih proizvođača prepoznala pravu logiku tržišta.

Tromjesečni pad od 15,1 posto ozbiljan je udarac svakoj ekonomiji. Riječ je o najvećem padu BDP-a u hrvatskoj poratnoj povijesti (nakon 1995.), ministar financija Zdravko Marić smrknut je opravdano, jer očekivanja javnosti, ali i dijela politike, od njegova ministarstva su prevelika. Šef državnih financija ne vodi ekonomsku politiku države, on upravlja javnim novcem koji je, u idealnom slučaju, putem niza servisa koje pruža država, na usluzi svim domaćim tvrtkama i građanima. Kada su ti servisi loši, to je znak da je država zakazala.

Marić to zna, “nije važno samo koliko nešto košta, nego koja je kvaliteta usluge koju dajemo poreznim obveznicima”, rekao je u petak najavljujući novu, krizi prilagođenu Vladinu financijsku politiku. Jesu li oni koji su ga po dužnosti slušali spremni na takav, kvalitativni zaokret države?

Da bi javni novac mogao služiti svrsi, osim Ministarstva financija moraju funkcionirati i druge ključne institucije u državi. Zemlja u kojoj sudski procesi traju desetljećima, gdje u javnoj upravi umjesto profesionalaca sjede političari amateri, a politiku vode priučeni lovci na prilike, nije dobra država. Ne može postizati rezultate koji bi ispunili očekivanja njenih građana.

Danas je pitanje je li Hrvatska u oslobađanju dviju ključnih stranaka, HDZ-a i SDP-a, od tvrde, povijesti orijentirane nacionalističke desnice, odnosno od nasljeđa bivše Partije, dobila dugo čekani politički vrh koji je spreman državu vratiti u društvo odraslih, demokratskih postsocijalističkih zajednica.

Takva je, naime, bila percepcija Hrvatske u europskim političkim krugovima neposredno nakon rata, nakon prve meke promjene na izborima, kada je koalicija Ivice Račana zamijenila jednostranačku Vladu zadnjeg Tuđmanova premijera Zlatka Mateše. Vidjeli su je kao zemlju pred kojom stoji još nekoliko teških, tranzicijskih problema, ali kao društvenu zajednicu koja je zrela za promjene. Pogrešno.

Kratak skok do Dublina i Bruxellesa otkriva što se događa kad mehanizmi zažive.

Malobrojni u Hrvatskoj koji znaju tko je Phil Hogan (jer zašto bi) vjerojatno su upoznati i s time zašto je taj utjecajni Irac s ogromnim iskustvom u pregovorima, donedavni europski povjerenik za trgovinu, morao napustiti Europsku komisiju u trenutku kada su trgovinske zategnutosti između Europe, Kine i Amerike na jednoj od povijesno najvećih razina. Problem je što se čini da malo tko na domaćoj političkoj sceni razumije razlog Hoganove ostavke. Bio je na večeri u razdoblju karantene? Pa što, uz njega se na toj istoj večeri irskih golfera družio osamdeset gostiju, zašto ne bi i Hogan!?

Hogan nije morao otići zato što je zakazao u svojem resoru, štoviše, radio je odlično. Morao je otići jer se oglušio na irska epidemiološka pravila. Putovao je kada nije smio, a iako je morao, ni dana nije proveo u izolaciji. Ignorirao je pravila zemlje koja ga je delegirala u Europsku komisiju, a time je pokazao pogrešan primjer drugima. Njegova ostavka kazna je za bahatost, osobinu koju razvijena društva ne toleriraju.

Neopterećeni, ali zabavljeni predsjednikovim zračno-pomorskim desantom na Albaniju, stranačkim kadroviranjem u bolnicama, medijskim rekreacijskim lovom na ministre koji bez posljedica za karijeru eskiviraju pravila koja su sami postavili, hrvatski građani davno su svoju sudbinu prepustili inerciji. Da bi ovu krizu napravili kraćom, a izbjegli sljedeću, vrijeme je da se uključe. Ne prosvjedom na ulici, nego radom, širenjem znanja, aktivnim sudjelovanjem u upravljanju vlastitom državom. Lokalni izbori čekaju ih u 2021.

Ako je porijeklo opće rezigniranosti u dugom hrvatskom putu prema Uniji, i posljedičnom odbijanju Hrvata da Bruxelles prihvate i kao svoje političku metropolu, a “briselska pravila” kao zajednička, sedam godina nakon ulaska u EU vrijeme je za promjenu takvog stava. U protivnom, državni servisi i dalje će biti traljavi, Bruxelles alibi za svaki neuspjeh, a država neprijatelj građana.


Komentari članka

Vezani članci

Poslovni su im rezultati ove godine bolji nego lani, najviše izvoze u Sloveniju, Njemačku i Švicarsku

16.09.2020.

“Do ove godine ta su sredstva bila vrlo malo zastupljena u ukupnom volumenu prodaje. Glavni dio našega proizvodnog programa su sredstva za osobnu njegu i ona za pranje i čišćenje”, ističe Dujmović. Asortiman Swisscolora je u šest kategorija – higijenski p

Banke ukidaju mjere nastale zbog koronavirusa, nema više zamrzavanja dugova

16.09.2020.

Rok za otplatu dugovanja i visina dopuštenih prekoračenja ovisi o politici svake banke.

Omiljeni brend brojnih Hrvata ponovno posluje s dobiti: Uspjeli su zbog dva ključna poteza

16.09.2020.

Kompanija smanjuje broj zaposlenih, otvara manje novih trgovina no što je planirala i trajno zatvara postojeće kako bi smanjila troškove.

Vukovar među 10 najboljih po dobiti

15.09.2020.

Poduzetnici iz Zagreba, Poreča i Rijeke ostvarili su najveću konsolidiranu netodobit prošle godine i vodeći su na ljestvici deset gradova s najvećom zaradom, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina). Među top 10 gradova prema kriteriju netodobiti još

U njemačkom MAN-u najavili 9500 otkaza

15.09.2020.

Tvronice u austrijskom gradu Steyru, te u Plauenu i Wittlichu u Njemačkoj, mogle bi biti potpuno zatvorene. Najava otkaza nije iznenadila jer je MAN-ovo poslovanje ocijenjeno preskupim i prije krize.

Tag cloud

  1. 2045 članka imaju tag hrvatska
  2. 2122 članka imaju tag turizam
  3. 1590 članka imaju tag financije
  4. 1319 članka imaju tag izvoz
  5. 1100 članka imaju tag svijet
  6. 879 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1034 članka imaju tag trgovina
  8. 760 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1059 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 872 članka imaju tag investicije
  11. 964 članka imaju tag ict
  12. 1011 članka imaju tag EU
  13. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 622 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 521 članka imaju tag tehnologija
  22. 298 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 367 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 325 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 315 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici