Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2009

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Kao što se i očekivalo, Ina će zbog činjenice da je mađarski Mol postao njen najveći suvlasnik uskoro ostati bez najvećeg dijela već godinama neisplativog biznisa s prirodnim plinom. Taj proces je već započeo prodajom jedinog hrvatskog podzemnog skladišta prirodnog plina Okoli za 514 milijuna kuna državnoj tvrtki Plinacro. Nastavit će se izdvajanjem tvrtke za trgovanje plinom koja će najkasnije do 1. srpnja preuzeti opskrbu hrvatskih potrošača i uvoz plina, pa tako i Inin ugovor o uvozu plina od ruskog Gazproma do 2010. Ujedno će kupovati cjelokupnu količinu plina proizvedenog u Hrvatskoj.

Njeni bi ravnopravni suvlasnici, prema najavama iz Vlade, (ako pristanu) mogli biti: HEP, Plinacro, kutinska Petrokemija, Gradska plinara Zagreb (kao najveći od 37 distributera u Hrvatskoj) i država, a otkupna cijena će, uz ostalo, ovisiti i o količinama plina s kojima će raspolagati u tom trenutku.

Tako će Ini u Hrvatskoj za nekoliko mjesec, kad taj proces završi, ostati samo istraživanje i proizvodnja tog sve popularnijeg energenta. Kako je Mol nakon uspješno provedene javne ponude s 47,16 posto dionica postao najveći suvlasnik Ine, izdvajanje plinskog biznisa, kao strateški važne djelatnosti, u druge domaće tvrtke Vladi će omogućiti kontrolu nad opskrbom plinom i njegovim skladištenjem, ključnim poslovima važnima za sigurnost opskrbe potrošača.

Istodobno će, prema riječima predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadia, prebacivanje trgovanja i skladištenja plina u druge tvrtke pozitivno utjecati na bilancu Ine. Naime, u tom je dijelu poslovanja zbog višegodišnjeg neusklađivanja domaćih blokiranih cijena s tržišnima Ina gubila velike prihode. Vlada se za izdvajanje trgovanja i skladištenja plina iz Ine odlučila ne samo zbog strateške važnosti te djelatnosti za redovnu opskrbu potrošača, nego i zato što će im to omogućiti da još nekoliko godina kontroliraju cijene plina i njihovo započeto usklađivanje sa sada puno višim tržišnima.

Stručnjaci, naime, upozoravaju da bi promjena Inine vlasničke strukture, u kojoj je Vlada prvi put izgubila dosadašnju vodeću ulogu, bez takvih poteza mogla dovesti u pitanje sigurnost opskrbe potrošača, kao i najavljeno postupno usklađivanje cijena plina s tržišnima. Jer Mol kao privatna kompanija, za razliku od Vlade, nema razloga zašto bi plin prodavao ili skladištio po cijeni nižoj od tržišne, što Ina zbog blokade tih cijena u Hrvatskoj radi već godinama.

Plinacru će preuzimanje jedinog skladišta plina olakšati brigu o osiguranju stabilnosti hrvatskog plinskog sustava i omogućiti preuzimanje dugoročne kontrole nad njegovim razvojem. Da im to istodobno, zbog dosadašnjih nerealnih cijena, ne donese i financijske probleme, trebao bi spriječiti novi tarifni sustav za skladištenje plina čija bi primjena trebala početi početkom travnja.

Plinacro će imati novca za nužna ulaganja
Nakon što je Plinacro preuzeo Inino skladište plina Okoli, a bit će, prema najavama, i jedan od suvlasnika nove tvrtke za trgovanje plinom, pitanje je hoće li imati dovoljno novca za nužna velika ulaganja, na primjer u nova plinska skladišta? »Hoće jer je izrađen novi tarifni sustav za skladištenje plina. U njemu će biti predviđeni troškovi za upravljanje skladištem, realni povrat ulaganja te izdvajanje kapitala za nove investicije. U slučaju da Plinacro ipak neće imati dovoljno kapitala, ako će morati ulagati u još neke razvojne programe, onda će im pomoći Vlada tako da preuzme otplatu dijela kredita (do 214 milijuna kuna) za kupnju Okola, što će im omogućiti dodatna ulaganja«, kaže potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Kod toga je, kaže, realno prvo očekivati gradnju drugog podzemnog skladišta plina kraj postojećeg, što Plinacru omogućava činjenica da je već od Ine preuzeo postojeće skladište Okoli. »Strateška važnost takvih skladišta najbolje se vidjela kod nedavne plinske krize«, ističe Polančec.

Kućanstvima tržišne cijene od 2012.
»Hrvatskim zakonima, najvećim dijelom već usklađenima s europskima i međunarodnim propisima koje je Hrvatska prihvatila, predviđeno je da svi povlašteni kupci koji mogu birati dobavljača (industrija priključena izravno na transportni sustav) od 2011. plaćaju tržišnu cijenu plina, a svi ostali, dakle tarifni kupci (tu spadaju i kućanstva), od 2012. godine«, kaže Polančec.


Komentari članka

Vezani članci

Ina je, prema Fininoj analizi, najsnažnija hrvatska tvrtka

18.08.2017.

Ina, tvrtka u mješovitom vlasništvu, prvorangirana je kroz svih deset promatranih godina, kao poduzetnik koji je u svakoj godini ostvario najviše prihoda. U tom razdoblju Ina je smanjila svoj prihod s 24 milijarde kuna, koliko je ostvarila 200.7 godine, n

Ministarstvo turizma daje 20 milijuna kuna za infrastrukturu

08.08.2017.

Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava iz Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2017. godini, za što je osigurano 20 milijuna kuna

Ina u pola godine zaradila 608 milijuna kuna

28.07.2017.

Ina Grupa u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila neto dobit bez jednokratnih stavki od 608 milijuna kuna, što je znatno više nego u istom razdoblju 2016. kada je ona iznosila 70 milijuna kuna

Ovo je deset najvećih kompanija, ali nedostaje jedno važno ime

13.06.2017.

Posrnuće koncerna Agrokor odrazilo se i na listu 10 najvećih domaćih kompanija prema ukupnim prihodima u 2016. godini. U samom vrhu, a možda i na prvom mjestu, bio bi Konzum

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

12.06.2017.

Podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija u 2016. sasvim je beskoristan. Metodologija je takva da kad neki Pero bankovnim kreditom kupi automobil − to se tretira kao strana investicija.

Tag cloud

  1. 1642 članka imaju tag hrvatska
  2. 1674 članka imaju tag turizam
  3. 1457 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 602 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 681 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 697 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 376 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 213 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 328 članka imaju tag energetika
  31. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 259 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja