Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2009

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Kao što se i očekivalo, Ina će zbog činjenice da je mađarski Mol postao njen najveći suvlasnik uskoro ostati bez najvećeg dijela već godinama neisplativog biznisa s prirodnim plinom. Taj proces je već započeo prodajom jedinog hrvatskog podzemnog skladišta prirodnog plina Okoli za 514 milijuna kuna državnoj tvrtki Plinacro. Nastavit će se izdvajanjem tvrtke za trgovanje plinom koja će najkasnije do 1. srpnja preuzeti opskrbu hrvatskih potrošača i uvoz plina, pa tako i Inin ugovor o uvozu plina od ruskog Gazproma do 2010. Ujedno će kupovati cjelokupnu količinu plina proizvedenog u Hrvatskoj.

Njeni bi ravnopravni suvlasnici, prema najavama iz Vlade, (ako pristanu) mogli biti: HEP, Plinacro, kutinska Petrokemija, Gradska plinara Zagreb (kao najveći od 37 distributera u Hrvatskoj) i država, a otkupna cijena će, uz ostalo, ovisiti i o količinama plina s kojima će raspolagati u tom trenutku.

Tako će Ini u Hrvatskoj za nekoliko mjesec, kad taj proces završi, ostati samo istraživanje i proizvodnja tog sve popularnijeg energenta. Kako je Mol nakon uspješno provedene javne ponude s 47,16 posto dionica postao najveći suvlasnik Ine, izdvajanje plinskog biznisa, kao strateški važne djelatnosti, u druge domaće tvrtke Vladi će omogućiti kontrolu nad opskrbom plinom i njegovim skladištenjem, ključnim poslovima važnima za sigurnost opskrbe potrošača.

Istodobno će, prema riječima predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadia, prebacivanje trgovanja i skladištenja plina u druge tvrtke pozitivno utjecati na bilancu Ine. Naime, u tom je dijelu poslovanja zbog višegodišnjeg neusklađivanja domaćih blokiranih cijena s tržišnima Ina gubila velike prihode. Vlada se za izdvajanje trgovanja i skladištenja plina iz Ine odlučila ne samo zbog strateške važnosti te djelatnosti za redovnu opskrbu potrošača, nego i zato što će im to omogućiti da još nekoliko godina kontroliraju cijene plina i njihovo započeto usklađivanje sa sada puno višim tržišnima.

Stručnjaci, naime, upozoravaju da bi promjena Inine vlasničke strukture, u kojoj je Vlada prvi put izgubila dosadašnju vodeću ulogu, bez takvih poteza mogla dovesti u pitanje sigurnost opskrbe potrošača, kao i najavljeno postupno usklađivanje cijena plina s tržišnima. Jer Mol kao privatna kompanija, za razliku od Vlade, nema razloga zašto bi plin prodavao ili skladištio po cijeni nižoj od tržišne, što Ina zbog blokade tih cijena u Hrvatskoj radi već godinama.

Plinacru će preuzimanje jedinog skladišta plina olakšati brigu o osiguranju stabilnosti hrvatskog plinskog sustava i omogućiti preuzimanje dugoročne kontrole nad njegovim razvojem. Da im to istodobno, zbog dosadašnjih nerealnih cijena, ne donese i financijske probleme, trebao bi spriječiti novi tarifni sustav za skladištenje plina čija bi primjena trebala početi početkom travnja.

Plinacro će imati novca za nužna ulaganja
Nakon što je Plinacro preuzeo Inino skladište plina Okoli, a bit će, prema najavama, i jedan od suvlasnika nove tvrtke za trgovanje plinom, pitanje je hoće li imati dovoljno novca za nužna velika ulaganja, na primjer u nova plinska skladišta? »Hoće jer je izrađen novi tarifni sustav za skladištenje plina. U njemu će biti predviđeni troškovi za upravljanje skladištem, realni povrat ulaganja te izdvajanje kapitala za nove investicije. U slučaju da Plinacro ipak neće imati dovoljno kapitala, ako će morati ulagati u još neke razvojne programe, onda će im pomoći Vlada tako da preuzme otplatu dijela kredita (do 214 milijuna kuna) za kupnju Okola, što će im omogućiti dodatna ulaganja«, kaže potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Kod toga je, kaže, realno prvo očekivati gradnju drugog podzemnog skladišta plina kraj postojećeg, što Plinacru omogućava činjenica da je već od Ine preuzeo postojeće skladište Okoli. »Strateška važnost takvih skladišta najbolje se vidjela kod nedavne plinske krize«, ističe Polančec.

Kućanstvima tržišne cijene od 2012.
»Hrvatskim zakonima, najvećim dijelom već usklađenima s europskima i međunarodnim propisima koje je Hrvatska prihvatila, predviđeno je da svi povlašteni kupci koji mogu birati dobavljača (industrija priključena izravno na transportni sustav) od 2011. plaćaju tržišnu cijenu plina, a svi ostali, dakle tarifni kupci (tu spadaju i kućanstva), od 2012. godine«, kaže Polančec.


Komentari članka

Vezani članci

Rekordan izvoz ruskog plina

02.01.2019.

Gazrpom, koji ima monopol na izvoz preko plinovoda, prodao je u Europu i Tursku 201 milijardu prostornih metara plina tijekom 2018., ili oko 3,5 posto više nego godinu dana prije

U Rafineriji Sisak može raditi najviše 120 ljudi, ovo je razlog zbog kojeg je Ina ne želi potpuno ugasiti

24.12.2018.

Ina je u srijedu objavila poslovni plan za 2019. godinu u sklopu kojeg se prerada sirove nafte seli iz Rafinerije Sisak u Rijeku, dok bi u onoj sisačkoj, u kojoj radi oko 500 ljudi, trebao ostati industrijski centar s drugim djelatnostima. Predrag Sekulić

Ovo su najprofitabilnije tvrtke u državi: Ina zaradila gotovo kao cijeli turizam, Tommy skočio na drugo mjesto u Hrvatskoj u svojoj branši

05.12.2018.

Inina lanjska neto dobit iznosila je 1,42 milijarde kuna, dok su poduzetnici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu zaradili 1,47 milijardi kuna. Turizam je prošle godine tom zaradom šesta djelatnost u zemlji, nakon trgovine, prerađivačke industrije, opskrbe el

Otkriveno što je Marićevo iznenađenje. Ima veze s nagrađivanjem radnika

12.11.2018.

Vlada će od 1. prosinca povećati neoporeziva davanja koja se odnose na nagrade zaposlenicima. Tu se radi o božićnicama, uskrsnicama, regresu, 13. plaći...

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

07.11.2018.

Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna k

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast