Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Djeca - glavna meta marketinških stručnjaka

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš  

Djeca - glavna meta marketinških stručnjaka

Procjenjuje se da djeca u SAD-u godišnje raspolažu s oko devet milijardi dolara džeparca koji troše prema vlastitim željama, ali utječu i na potrošnju svojih roditelja, godišnje na čak 130 milijardi dolara. Sve velike svjetske kompanije odavno su uvažile potrošačku moć djece, te su posljednjih godina sve više okrenute stvaranju marketinških strategija za tweense, odnosno djecu od osme do 12. godine. No mnoge ulažu na ciljane reklame za najmlađu djecu jer od malih nogu pridobivaju njihovu privrženost svom brendu, a navika stvorena tada ostaje za cijeli život, te se takve reklame shvaćaju kao zalog za budućnost.

Djeca već u trećoj godini lako pamte i bez velikih poteškoća prepoznaju brendove u trgovini, a s osam godina već samostalno donose odluke o odabiru proizvoda. I samo letimičan pogled u domaćim trgovinama jasno daje do znanja da su i raspored polica i redoslijed slaganja proizvoda prilagođeni djeci potrošačima, pa će se na nižim policama zateći paste za zube za djecu s otisnutim likovima iz animiranih filmova, kao i paštete, slatkiši i osvježavajuća pića koja su redovito na dohvat ruke najmlađima. Istraživanje GfK u Hrvatskoj pokazalo je da djeca od 11 do 13 godina imaju prosječan mjesečni džeparac od 200 kuna, da među njima postoji visoka svijest o brendovima među kojima prednjači Nike i Adidas. Čak 84 posto prati reklame na televiziji i 58 posto obraća pozornost na velike reklamne plakate.

Najviše vole reklame s komičnim, veselim i zabavnim sadržajem, a u kupnji velik utjecaj na roditelje imaju u odabiru slastica, grickalica, jogurta, pudinga, namaza i pića. Kamilo Antolović iz HURA-e, Udruženja društava za tržišno komuniciranje, kaže da djeca nisu budući potrošači, da su to već danas, te kako postaju sve relevantnija skupina potrošača, zbog čega i industrija oglašavanja sve više pozornosti posvećuje njima.

»Ima problema s korištenjem djece u reklamama, a problem je i sadržaj reklama jer pojedine idu prema narušavanju roditeljskog autoriteta. Postoji i niz zabrana onoga što se ne smije reklamirati s djecom, kao što je naginjanje preko mosta ili penjanje po kuhinjskim elementima«, kaže Antolović. Takve bi reklame ugrozile sigurnost djece koja redovito uče oponašajući druge. Ilija Rkman upozorava i na one reklame u kojima su glavni akteri djeca iako reklama nema nikakve veze s djecom. Na primjer, reklame za bankovne kredite.

»Predškolsku djecu uopće ne bi trebalo voditi u trgovine jer djeca ne posežu za proizvodima, nego za svojim crtanim junacima ne gledajući što kupuju. Roditelji su potom pod pritiskom, a nerijetko popuste željama mališana«, kaže Rkman. Napominje da djeca sa samo nekoliko godina raspolažu malim džeparcem za koji će kupiti sladoled, neku poslasticu ili sitnicu. Problem vidi i u tome što domaće zakonodavstvo prepoznaje samo kategoriju potrošača te da bi u buduće trebalo jasno razlučiti djecu kao zasebnu i posebno osjetljivu skupinu potrošača, bilo kroz postojeći zakon ili neki zakon koji se tiče djece.

Kampanja protiv reklama nezdrave hrane za djecu
Lani je pokrenuta široka svjetska kampanja, s naglaskom na jugoistočnu Aziju, protiv reklamiranja nezdrave hrane za djecu zbog sve većega globalnog problema debele djece sa zabrinjavajućim porastom upravo u toj azijskoj regiji. Kampanju je pokrenula svjetska potrošačka organizacija Consumers International u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom prema čijoj će procjeni do 2015. trećina svjetske populacije biti debela, a od 2005. do 2010. broj takve djece u jugoistočnoj Aziji porast će za čak 28 posto. Kampanja je okrenuta i prema agresivnom reklamiranju prehrambenih proizvoda koji na svojoj ambalaži nemaju podatke o količinama masti, šećera i soli.


Komentari članka

Vezani članci

Pogreške u marketingu koje će vas koštati poslovnog uspjeha

06.06.2019.

Pogreške u marketingu koje će vas koštati poslovnog uspjeha

Sveučilište u Dubrovniku pokreće prvi doktorski studij iz područja digitalne ekonomije

15.05.2019.

Prema procjeni Europske komisije, više od 90% poslova budućnosti bit će vezano uz koncept digitalne ekonomije. Prema nekim drugim istraživanjima, 65% današnjih srednjoškolaca u sljedećih će 20 godina raditi poslove koji još ne postoje i za koje ne postoje

Fernando Angulo: Hrvati ne znaju zašto je nebo plavo ni rade li banke subotom

10.05.2019.

Angulo, koji je šef međunarodnog partnerstva i govornik za SEMrush, jednu od vodećih svjetskih tvrtki specijaliziranih za online oglašavanje, ponudio je na još jednom izdanju Marketing Meetupa za koji se tražilo mjesto više, vrlo konkretne savjete kako se

Varteks: Nenad Bakić poznate osobe pretvara u influencere

08.05.2019.

Ti poslovni influenceri spremno su stali pred snimateljske objektive i u Varteksovim odijelima pokazuju kako nesavršeni muškarci nose savršena odijela. Doduše, neki su i nepozvani uletjeli u kampanju.

Mladi poljoprivrednici: Više ne ulažu u hektare, nego u dizajn i web-trgovine

06.05.2019.

Nova generacija poljoprivrednika shvatila je da se u poljoprivredi isplati vlastita prerada onoga što se uzgoji. Shvatila je također da u tome treba biti kreativan i inovativan, razvijati menadžerske vještine i koristiti se suvremenom tehnologijom, prije

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija