Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lis 2019

Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!

Izvor: novilist.hr · Autor: Hina  

Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!

Digitalna je ekonomija u 2016. u Hrvatskoj iznosila oko 18 milijardi kuna te je imala udio u BDP-u od 5 posto, dok prema studiji McKinsey&Co. potencijal rasta do 2025. iznosi do 80 milijardi kuna, odnosno udjel u BDP-u od 16 posto, rečeno je u srijedu na konferenciji »Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku« u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Tom je prigodom HUP-ova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) predstavila radni dokument »Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku«, u kojem iznosi i svoje preporuke i smjernice vezano uz očekivanja, stvaranje i uporabu rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Cilj je, kako je rečeno, pokretanje aktivnosti za uvođenje umjetne inteligencije u raznim područjima osobnog i poslovnog života u Hrvatskoj, a jasniji obrisi predstavljene verzije mogu se očekivati do kraja godine.

Članica Izvršnog odbora HUP ICT Amera Zulić Vrabec istaknula je kako prema studiji McKinsey&Co. postoji potencijal rasta udjela digitalne ekonomije do 2025. godine u BDP-u na 16 posto, a zasnivaju se na povećanju produktivnosti koja proistječe iz automatizacije. Pritom se smatra da će s naprednim digitalnim tehnologijama biti moguće automatizirati do 52 posto svih radnih sati u Hrvatskoj, naglasila je.

Zulić Vrabec je kazala da su platforme i programi na kojima se temelji predstavljeni dokument HUP ICT-a bazirani na pet područja – napredne tehnologije, kibernetička sigurnost, računarstvo u oblaku, upotreba tehnologije od strane malog i srednjeg poduzetništva te digitalne vještine.

Član Izvršnog odbora HUP ICT Ratko Mutavdžić istaknuo je da je primjena umjetne inteligencije jedna od strateških inicijativa EU i ključni pokretač novog gospodarskog razvoja. Pritom je, kaže, potrebno poticati primjenu umjetne inteligencije i u privatnom sektoru, koji je uvijek bio nositelj mogućnosti razvoja bilo koje tehnološke platforme, te u javnom sektoru.

Navodi i kako se umjetna inteligencija u privatnom sektoru uz ostalo može primijeniti u industriji pametnih automobila, rješenja za pametne gradove, u turizmu, transportnoj industriji i kibernetičkoj sigurnosti i sl., a u javnom sektoru u automatizaciji u zdravstvu, u pravosuđu, u sustavima za rano otkrivanje šumskih požara i sl.

Europska unija je u sljedećem financijskom razdoblju, na razini cijele Unije, u razvoj umjetne inteligencije spremna uložiti 2,5 milijardi eura.

»Dio proračuna EU bit će namijenjen poticanju malih i srednjih poduzeća i javnih uprava da češće i bolje koriste tehnologiju, dok će drugi dijelovi obuhvaćati strateški važna područja kao što su superračunala, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost«, rekao je Mutavdžić.

Istaknuo je da HUP ICT radi na još dva dokumenta – jednom koji će adresirati pravna, etička i moralna pitanja umjetne inteligencije, dok će se drugi osvrnuti na primjenu umjetne inteligencije u konkretnim industrijama.

Da bi uspješno stvorili okvire za uspješnu uporabu umjetne inteligencije, ona mora biti zasnovana na umjetnoj inteligenciji koja je u potpunosti okrenuta prema uporabi koja donosi opću društvenu korist, u skladu s napucima posebne radne skupine Europske komisije za umjetnu inteligenciju. Napuci usmjeravaju izgradnju rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji koja podržavaju transparentnost, odgovornost, uspostavu ljudskog nadzora, tehničku kvalitetu i sigurnost, privatnost i upravljanje podacima, različitost i izbjegavanje diskriminacije te ukupni društveni napredak, istaknuto je uz ostalo na skupu.


Komentari članka

Vezani članci

Combis za 400 zaposlenika službeno uveo mobilni način rada

24.06.2020.

- Želimo da su naši zaposlenici zadovoljni i ispunjeni, kreativni i motivirani - ističe prvi čovjek IT tvrtke Combis. IT tvrtka Combis za svojih 400 zaposlenika uvela je novi model rada koji omogućava kombinaciju rada u uredu i od kuće. Novi, fleksibiln

Digitalizacija potpisa za lakše poslovanje tvrtke

10.06.2020.

Gotovo je nevjerojatno koliku disrupciju je ova pandemija napravila u načinu poslovanja tvrtki. U nekoliko dana, svi smo usvojili novi način razmišljanja, učenja i rada. Digitalne aplikacije i usluge koje su dostupne već godinama postaju sve vitalnije te

Hrvatski startup osvaja svjetsko turističko tržište digitalnim narudžbama u sobe

08.06.2020.

Počeli su s hotelima i polučili dobre rezultate: ušli su u svjetske hotelske brendove poput Hiltona, Marriotta i Accora. Nametnuli su se, hvale se, kao lideri u 'in-room dininigu'. A onda su shvatili da njihova aplikacija može imati puno širu primjenu - u

Korona im ne može ništa: Dok drugi bilježe gubitke, njihovi prihodi prijeći će 400 mil. kn

18.05.2020.

Prihodi na hrvatskom tržištu videoigara ove bi godine, usprkos koronakrizi, mogli biti preko 400 milijuna kuna, čak 15 posto više u odnosu na godinu ranije

Njih se sjetimo tek kad nešto ‘zašteka’: Evo zašto je ova struka sada jedna od najvažnijih

06.05.2020.

Da nema IT-a, danas bi kao prvo, bilo puno više žrtava jer bi protok informacija bio spor ili nikakav. Isto tako, u slučaju izolacije ili karantene, gotovo nikakav udaljeni rad ne bi bio moguć, obrazovanje bi stalo, hitne službe ne bi mogle reagirati, kri

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 721 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 696 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 312 članka imaju tag opg
  34. 334 članka imaju tag agrokor
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici