Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2014

Deset godina članstva u EU: Slovačka i Poljska gotovo udvostručile BDP po stanovniku

Izvor: www.business.hr · Autor: B.hr  

Deset godina članstva u EU: Slovačka i Poljska gotovo udvostručile BDP po stanovniku

Zemlje Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) pristupile su Europskoj uniji 2004. kao zemlje s prilično slabim gospodarstvima, no s golemim potencijalom rasta. U zemljama Višegradske skupine, koje zajedno imaju više od 64 milijuna stanovnika, živi 13% ukupnog stanovništva skupine EU28, a njihova ekonomska proizvodnja istovremeno je činila tek oko 3,7% ukupne ekonomske proizvodnje EU28.

„Deset godina nakon pristupanja Europskoj uniji članice skupine V4 ostvarile su primjetan društveni i gospodarski napredak. Članstvo u EU podiglo je kako njihovu gospodarsku moć, tako i njihovu važnost. Njihov ukupni BDP porastao je za polovicu tijekom proteklog desetljeća i dosegnuo 5,4% ukupnog BDP-a zemalja EU28. Njihova važnost najočitija je na području vanjske trgovine, budući da su zemlje članice skupine V4 postale četvrti najveći izvoznik u EU. Ove zemlje također su zabilježile znatnu konvergenciju prihoda. BDP po stanovniku mjeren standardima kupovne moći porastao je u zemljama članicama skupine V4 s 49% prosjeka EU15 u 2003. na 65% prosjeka EU15 u 2013. Tako se prihodovni jaz između zemalja skupine V4 i starih članica EU smanjio za trećinu“, objašnjava Juraj Kotian, voditelj odjela makroistraživanja i istraživanja fiksnih prihoda za srednju i istočnu Europu u Erste Groupu.

Članstvo u EU podiglo prosječni godišnji rast zemalja V4 za oko jedan postotni poen

Kako bi najlakše izmjerili ukupni učinak članstva u Europskoj uniji na zemlje Višegradske skupine, Ersteovi analitičari sastavili su protučinjeničnu analizu zasnovanu na podacima za četiri europske zemlje koje su u razdoblju od jednog desetljeća ostvarile rast sličan rastu članica skupine V4 (za Austriju u razdoblju 1965-1975, Norvešku 1969-1979, Portugal 1967-1977. i Španjolsku 1967-1977), ali se još čitavo desetljeće nakon toga nisu pridružile Europskoj uniji.

„Na osnovu ove usporedbe procijenili smo da je članstvo u Europskoj uniji podiglo prosječan godišnji rast u zemljama skupine V4 za oko jedan postotni poen godišnje u proteklom desetljeću“, objašnjava Juraj Kotian.

Međutim, napredak se proteže i mnogo dalje od osnovnih pokazatelja kao što je rast BDP-a po stanovniku. Indeks kvalitete života, pokazatelj koji mjeri ne samo materijalno bogatstvo, već i druge varijable kao što je očekivana životna dob, postotak učenika koji odustaju od školovanja u ranoj dobi, nejednakost prihoda, razlika u prihodima između muškaraca i žena, stopu samoubojstava itd.) pokazuje da su tri od četiri zemlje skupine V4 napredovale na ljestvici zemalja poredanih po kvaliteti života.

Češka je, primjerice, zauzela više mjesto od Italije i Velike Britanije. Slovačka, Češka i Poljska nalaze se među prvih pet zemalja po boljim rezultatima u proteklom desetljeću, dok je Mađarska zemlja s drugim najvećim pogoršanjem rezultata, odmah nakon Grčke.

Konvergenciju prihoda neizbježno je pratila i konvergencija cijena. Ukupna razina cijena u zemljama skupine V4 porasla je s 46% prosjeka skupine EU15 u 2003. na 56% prosjeka EU15 u 2012. Cjenovni jaz smanjio se za petinu. Razinu cijena u skupini EU15 dosegnule su ili gotovo dosegnule cijene komunikacijskih usluga sa 102%, cijene odjeće i obuće s 89%, te cijene električne energije i plina s 80% (podaci za 2012). Cjenovni jaz i dalje je najveći na području usluga reguliranih od strane države, kao što su zdravstvo i obrazovanje, što je posljedica izostanka liberalizacije tržišta i vladinih odluka da mnoge usluge nastave pružati besplatno ili po vrlo niskim cijenama, iako pod cijenu kvalitete.

Od proširenja EU koristi imaju i nove i stare članice EU zahvaljujući europskim fondovima i liberalizaciji trgovine; regija V4 postala je četvrti najveći izvoznik u skupini EU28

Članstvo u Europskoj uniji otvorilo je zemljama članicama Višegradske skupine nove prilike, budući da im se otvorio pristup jedinstvenom tržištu s preko 500 milijuna potrošača. Zahvaljujući tome u svim zemljama skupine V4 zabilježena je sjajna izvozna dinamika. Izvoz se pokazao kao jedna od glavnih prednosti ove regije, budući da se tri od četiri zemlje skupine V4 (Slovačka, Mađarska i Češka) nalaze među pet najotvorenijih ekonomija Europske unije.

Zemlje skupine V4 dobrano su nadmašile stare članice EU kad je riječ o rastu izvoza. Izvoz zemalja skupine V4 rastao je trostruko brže od izvoza starih članica iz skupine EU15. Regija V4 četvrti je po veličini izvoznik u skupini EU28 (2003. držala je šesti položaj), što je svrstava uz bok s najvećim europskim izvoznicima. Zemlje skupine V4 istovremeno su uspješne i na vanjskim tržištima: njihov izvoz u zemlje koje nisu članice EU28 učetverostručio se od 2003.

S druge strane, proširenje EU otvorilo je zapadnoeuropskim tvrtkama jedinstvenu priliku za izgradnju novih ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta u zemljama skupine V4, što ih je učinilo konkurentnijima kako na unutarnjem tržištu EU, tako i na vanjskom tržištu. Najsnažnijom izvozno orijentiranom industrijom u zemljama skupine V4 postala je automobilska industrija.

Zemlje skupine V4 svojim rezultatima kontinuirano nadmašuju stare zemlje članice kad je riječ o proizvodnji automobila, a zemlje članice skupine V4 postale su najvećim proizvođačem automobila u EU nakon Njemačke.

Austrijsko gospodarstvo također je imalo koristi od pristupanja zemalja skupine V4 Europskoj uniji. Udio izvoza u zemlje skupine V4 u ukupnom austrijskom izvozu porastao je s 8,9% u 2003. (godini prije njihova pristupanja) na 12,4% u 2012. Najveći rast u svojstvu austrijske izvozne destinacije zabilježila je Slovačka (djelomično i pod utjecajem uvođenja eura 2009.), te je udio izvoza u Slovačku u ukupnom izvozu Austrije porastao s 1,3% u 2003. na 3,5% u 2012. Mađarska je jedina zemlja članica skupine V4 koja je ponešto izgubila na važnosti kao uvoznik austrijskih dobara i usluga (udio Mađarske u ukupnom izvozu Austrije opao je s 3,6% na 2,9%). Ovaj negativni trend djelomično se može objasniti padom mađarske forinte u odnosu na euro proteklih godina. Budući da je izvoz važna komponenta austrijskog gospodarstva, spomenuto proširenje austrijskog izvoznog tržišta, koje se ubrzalo ulaskom zemalja skupine V4 u Europsku uniju, imalo je poticajan učinak na austrijsku ekonomiju.

Uz liberalizaciju trgovine, najvažniju ulogu u napretku zemalja skupine V4 odigrali su europski fondovi, omogućivši projekte kojima je unaprijeđeno infrastrukturno okruženje i znatno poduprijevši razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U Kohezijskoj politici za razdoblje 2014-2020. u proračunskoj raspodjeli za zemlje skupine V4 predviđeno je daljnjih 135,4 milijarda eura.

Zadaci zemalja skupine V4 unutar EU u sljedećem desetljeću

Iako su se sve zemlje članice skupine V4 obvezale uvesti euro, dosad se samo Slovačka pridružila Eurozoni. Za ostale članice to još uvijek nije previše aktualna tema te se očekuje da će euro najvjerojatnije usvojiti tek koncem ovog desetljeća kad u potpunosti udovolje mastrihtškim kriterijima (i Fiskalnom paktu) i kad se bude više znalo o novom obliku Eurozone. Dugoročne koristi od otvorenosti ekonomija zemalja skupine V4 i njihove izvozne orijentiranosti na Eurozonu bit će čimbenici koji će odigrati snažnu ulogu u usvajanju eura. Ulazak u Eurozonu i pridruživanje Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) u sljedećem će desetljeću ostati otvorena pitanja za ostale tri zemlje Višegradske skupine.

Oba pitanja od velike su važnosti za ovu regiju zbog prisutnosti financijskih institucija koje posluju i u drugih zemljama. Odlučiti se za pasivan ili čak protivan stav bilo bi kontraproduktivno.

U demografskom smislu, regija srednje i istočne Europe slijedi opće europske trendove, koji se sastoje od niskih stopa nataliteta i sve više životne dobi stanovništva. To će u budućnosti značiti da će sve manje ljudi ulaziti na tržište rada, uslijed čega Ersteovi analitičari očekuju da će važnost useljavanja u zemljama skupine V4 prije ili kasnije porasti.

„S obzirom na stalni pad broja stanovnika, sposobnost privlačenja i integracije migranata pokazat će se ključnom za zemlje skupine V4. To je posebno važno kad je riječ o broju radno sposobnih stanovnika. Ukoliko se zemlje skupine V4 pokažu nespremnima na poduzimanje značajnih napora kako bi u srednjoročnom razdoblju privukle kvalificiranu radnu snagu iz inozemstva, može se predvidjeti da će se suočiti s nedostatkom radne snage koji će imati znatan negativni utjecaj na potencijal rasta BDP-a u čitavoj regiji,“, objašnjava Rainer Münz, voditelj Znanstveno-istraživačkog centra Erste Groupa.

Evo što analitičari Erste Groupa kažu o lokalnim ekonomijama:

• “Nezdrav duh u zdravom tijelu” najbolji je opis češke ekonomije. Ova slabost vezuje se uz domaću potražnju, opći pesimizam i prevelika fiskalna ograničenja. Prema Gallupovoj anketi iz 2012. Česi su bili druga najpesimističnija nacija svijeta. Prvi su bili Grci. Temeljne razlike između Češke i Grčke toliko su očite da je „nezdrav duh“ jedino objašnjenje. „Kako bi otklonila ovo usko grlo, češka ekonomija mora smanjiti subjektivnu razinu korupcije i poboljšati učinkovitost svojih institucija. I jedno i drugo prioritet je nove vlade, zajedno s poticanjem ulaganja. Dugoročni prioriteti moraju biti energetska diversifikacija i povećanje udjela tehničkih struka u ukupnom broju diplomanata kako bi u potpunosti iskoristila svoj industrijski potencijal“, preporuča David Navratil, voditelj sektora istraživanja u Českoj spořitelni.

• Intenzivnija vanjska trgovina pokazala se najvažnijom prednošću pristupanja Europskoj uniji u slučaju Mađarske, čiji je ukupni prošlogodišnji izvoz porastao do rekordnih 81,8 milijarda eura, od čega je 77% otpadalo na Europsku uniju. Ipak, jedan od najsnažnijih argumenata u prilog mađarskog članstva u Europskoj uniji je snažan priljev sredstava iz europskih fondova (na koja je 2013. otpadalo 5,5% BDP-a, a desetogodišnji prosjek je 2,4%). Međutim, tu postoje i određeni negativni učinci, budući da se raspodjela EU sredstava nije pokazala niti učinkovitom, niti optimalnom. Osim toga, sredstva iz EU fondova pomogla su u prikrivanju strukturalnih problema kao što su visoka javna potrošnja (50% BDP-a) i niska stopa zaposlenosti (53%). „Glavni izazov s kojim će se Mađarska suočiti u godinama koje dolaze bit će kako učiniti znatna poboljšanja na ovim područjima kako bi podignula svoj trenutno niski rast od 0,8%“, komentira Gergely Gabler, voditelj sektora istraživanja fiksnih prihoda u Ersteovoj mađarskoj podružnici.

• Uz dobro poznate ekonomske koristi koji proizlaze iz dublje integracije, jedna od najpovoljnijih promjena za Poljsku bilo je otvaranje tržišta rada. Stopa nezaposlenosti primjetno je pala, a povećani novčani priljevi imali su pozitivan učinak na kućanstva. Nadalje, porast javnih investicija prije Europskog nogometnog prvenstva 2012. vjerojatno ne bi bio toliko snažan da nije bilo EU fondova, koji su Poljsku spasili od recesije u vrijeme kad se čitava Europa borila s krizom. „Vjerujemo da su najveći izazovi koji čekaju Poljsku povećanje utroška na istraživanje i razvoj i preusmjeravanje ekonomije prema ekonomiji zasnovanoj na inovacijama“, kaže Katarzyna Rzentarzewska, analitičarka fiksnih prihoda iz Česke spořitelne.

• Dublja ekonomska integracija, posebno na vanjskotrgovinskom polju, predstavlja najveću korist od članstva u EU za Slovačku. Osim toga, kao jedina zemlja članica skupine V4 koja se pridružila Eurozoni, Slovačka se oslobodila tečajnih fluktuacija i tako se izdigla iznad ostalih. Međutim, uvođenje eura donijelo je i određene troškove koji se nisu mogli predvidjeti. Fiksiranje stope konvergencije na vrlo visokoj razini obilo se Slovačkoj o glavu za vrijeme krize. Maloprodajne cijene i troškovi rada u Slovačkoj znatno su narasli u usporedbi s drugim zemljama u okruženju, gdje je došlo do pada valute. Tako je tržište rada adsorbiralo glavninu udara krize, uslijed čega je nezaposlenost porasla znatno više nego u susjednim zemljama. „Reforma javnih institucija i fleksibilizacija tržišta rada ostaju glavni izazovi s kojima će se Slovačka suočiti u budućnosti“, objašnjava Martin Balaz, analitičar fiksnih prihoda iz Slovenske sporiteľňe.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Predložen novi proračun EU: Za ZPP 55,2 milijarde eura

26.06.2020.

Osim 55,2 milijarde eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku, predloženo je i 813 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici