Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2018

Danas posluju u 15 država svijeta, a za ovu godinu najavljuju izlazak na još jedno veliko tržište

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Zvonimir Varga  

Danas posluju u 15 država svijeta, a za ovu godinu najavljuju izlazak na još jedno veliko tržište

Povodom otvaranja novog fast food bara Surf'n'Fries u Kuvajtu, porazgovarali smo sa suvlasnikom tvrtke Andrijom Čolakom koji za čitatelje Poslovnog.hr govori o njihovoj najnovijoj poslovnici, glavnim ciljevima u budućnosti, ali i koliko je danas u Hrvatskoj povoljna situacija za pokretanje sličnog biznisa.

Surf'n'Fries koji je prije devet godina otvorio prvi shop u Rijeci, osim Hrvatske danas posluje u 15 zemalja svijeta, a za ovu godinu najavljuju i ulazak na indijsku gastro scenu. To bi im ujedno bila i 64 svjetska poslovnica.

Gospodine Čolak, kakve su prve reakcije na novi objekt u Kuvajtu? Pokazali ste da je i 12,5 metara kvadratnih sasvim dovoljno za otvoriti fast food poslovnicu.

Reakcije su točno ono što želimo kada otvaramo no tržiste, dućan je od prvog dana odlično profunkcionirao, kupci stanu u red i kada dobiju proizvod im se jasno vidi osmjeh na licu jer tako sto do sada nisu vidjeli. Ono najljepše za vidjeti je kada se vraćaju nazad s prijateljima da im pokazu "taj novi pomfrit". Da evo ovaj shop u Kuvajtu ima svega 12,5m2 sto je nevjerojatno malo, ali vodeni iskustvom s objektima u formatu "foodtrucka" koje imamo u Njemačkoj i Irskoj smo uspjeli posložiti vrlo funkcionalan shop. Nekad ta veličina daje čar konceptu jer je ljudima simpatično kako netko iz tako malenog dućana može posluživati tako zanimljiv proizvod i u takvim količinama.

Surf’n’Fries postoji gotovo 10 godina. Jesu li ciljevi ispunjeni, i što namjeravate u budućnosti?

Da točno sljedeće godine ćemo proslaviti 10. godišnjicu od kada smo otvorili prvi shop u Rijeci. S obzirom na to da tada bas i nismo znali sto radimo možemo reci da smo ispunili mnoge ciljeve, međutim nas ultimativni cilj je pozicionirati Surf'n'Fries kao globalni brand koji je broj je 1 kad je u pitanju pomfrit, doslovno želimo biti najbolji i najpoznatiji svjetski pomfrit brand. Za budućnost planiramo puno toga, prvenstveno daljnja širenja, već ove godine lansiramo prvi objekt u Indiji, 3 nova objekta u Južno Afričkoj Republici te prvi objekt u Australiji koji će biti na legendarnoj Bondi beach. Osim širenja, radimo na novom konceptu odnosno formatu "Surf'n'Fries-Vending" koji ce biti kompletno automatiziran te će otvoriti nove mogućnosti lokacija te će bolje komunicirati brand prema mladim generacijama koje preferiraju razgovarati sa strojem u odnosu s ljudima. Također, eksperimentalno radimo na Surf'n'Fries-Chips-u koji planiramo lansirati u retail jer vjerujemo kako je vrlo logičan slijed.

Što biste istaknuli kao glavni adut u dosadašnjem poslovanju?

Glavni adut je sigurno vrlo jasno pozicioniranje branda i specijalizacija za jedan segment. Nakon toga inovacija koju smo pokazali kroz ambalažu koja je core vrijednost branda te kreativnost u smislu brandinga i dizajna. Također, uvijek smo gledali da imamo najveću moguću kvalitetu po pitanju hrane koju poslužujemo sto je iznimno bitno ukoliko želiš biti broj jedan. Osim toga, trudili smo se biti maksimalno fleksibilni prema franšizerima pa smo se tako trudili uvijek inovirati naše formate dućana od klasičnog fiksnog pa preko mobilnih ili shop-in-shop verzija, međutim morali smo biti oprezni da kada "savijamo" brand da ga ne izdeformiramo ili slomimo to zna biti vrlo izazovno. U konačnici: pozicioniranje, inovacija, kreativnost, kvaliteta i fleksibilnost.

U velikoj konkurenciji fast food lanaca, napravili ste prepoznatljiv brend, i kod nas i u svijetu. Što je po vama bilo najbitnije u ovoj uspješnoj hrvatskoj poslovnoj priči?

Mislim da je najbitniji mindset gdje nikad nismo gledali tržište ograničeno samo na Hrvatski teritorij već smo iz početka gradili brand da ima look and feel globalni. Drugo, gledali smo da smo posebni i da ponudimo nešto sto drugi ne nude, a da opet svi vole. Nadalje, ulagali smo sve sto smo imali u poboljšanje koncepta od brandinga, arhitekture, promocije itd. Na kraju krajeva držali smo otvorene perspektive i nismo se bojali jako puno riskirati i kad bi pali bi se opet digli i nastavili dalje malo pametnije.

Kako prepoznajete unaprijed dobrog franšizera s kojim želite ostvariti suradnju?

Ovo je odlično pitanje, tu nam je puno vremena trebalo dok dođemo do pravog profila franšizera. Zaključak je da je potrebno 4 osnovne karakteristike, prvo franšizer mora imati dovoljno kapitala za započeti posao, ako je potkapitaliziran ne dolazi u obzir jer su 90% šanse da neće uspjeti. Drugo, mora imati f&b iskustvo bez toga ne može odmah krenuti u posao jer će mu trebati jako puno vremena dok shvati osnove ugostiteljstva, u ovom slučaju preporučujemo da se krene s manjim formatom poput Surf'n'Fries-Trailera. Treće, mora imati dobar network kako bi došao do pravih lokacija, to je već dobro znana stvar da u ugostiteljstvu 80% uspjeha može biti do lokacije i da se lokacija ne bi smjela nikako kompromitirati. Četvrto, da je strastven oko branda i da želi da cijeli lanac raste i bude uspješan. Sa četvrtim imamo najmanje problema jer se ljudi najčešće zaljube u koncept, ali ključno je imati i prve tri karakteristike da bi uspjeh bio zagarantiran.

Je li Hrvatska trenutno povoljno područje za ostvarivanje sličnih poslovnih pothvata kao što je vaš? Što biste za kraj intervjua poručili entuzijastima koji žele krenuti vašim putem?

Hrvatska je dobra za dvije stvari, jedna je da je dobra kao tržište za testiranje koncepta i učenje, drugo je da radi turizma može biti dobra za promociju koncepta stranim tržištima. Dalje od toga Hrvatska ne drži vodu zbog slabe kupovne moći te nevjerojatno visokih poreza. Poručio bi svakako da koncepte grade za internacionalna tržišta te da se ne boje izlaska na strana tržišta jer najčešće puno bolje funkcioniraju od domaćeg. Također, treba se dobro pripremiti u kontekstu da se zadovolje standardi i očekivanja od brandinga, vizuala pa do standarda kvalitete, i popratne dokumentacije poput Operations Manual i slično. Nije to ništa strasno ako znaš sto radiš, mi smo bili pioniri pa smo često puta radili greške i skupo ih plaćali. Ako bilo tko želi pomoć ili želi čuti iskustva iz prve ruke meni je uvijek drago podijeliti.


Komentari članka

Vezani članci

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

SDF Žetelice: Veće plaće i stalni posao za 50 ljudi

16.07.2018.

Same Deutz Fahr Žetelice ukupno zapošljavaju oko 400 radnika, više od 95 posto ukupne proizvodnje izvoze i jedan su od vodećih hrvatskih izvoznika.

Izvozni prvak iz Labina raste na 100 radnika i 100 milijuna eura prihoda

27.06.2018.

MCZ svoje peći na pelete izvozi u 40-ak zemalja, a njihovo poslovanje kao idealan primjer izučavaju Talijani

Tko su najveći hrvatski izvoznici?

26.06.2018.

Peto mjesto pripada pulskom Uljaniku, koji je lani prodao brodova na stranim tržištima u vrijednosti 1,6 milijardi kuna, i koji je ove godine dobio za strateškog partnera Kermas energiju Danka Končara.

Škojo otvorio najveći Mlinar Caffe na pet etaža u Pakistanu

12.06.2018.

Tvrtka Mlinar je krajem prošlog tjedna u pakistanskom gradu Lahoreu otvorila dosad najveći Mlinar Caffe, na prostoru većem od 300 četvornih metara na pet etaža

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP