Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Pro 2018

Dalmacija kao Kalifornija: na sve strane niču nasadi badema, uzgajivači očekuju veću zaradu nego od turizma

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Linda Perić  

Dalmacija kao Kalifornija: na sve strane niču nasadi badema, uzgajivači očekuju veću zaradu nego od turizma

Domaćih badema na policama trgovina već godinama nema ni za lijek - i ono malo što se uzgoji, izveze se, no to su doista neznatne količine prema onima koje uvezemo.

Primjera radi, lani smo izvezli (uglavnom u zemlje regije op.a.) 114 tona oljuštenog badema i badema u ljusci, a uvezli smo deset puta više - 1235 tona, od čega polovicu iz SAD-a.

Poražavajući su to podaci, pogotovo kad se uzme u obzir da imamo bogomdane uvjete za uzgoj spomenute poljoprivredne kulture. Osim toga, za bajamima stalno raste potražnja na svjetskom tržištu, među ostalim, i zato što Kalifornija, najveći izvoznik, zbog nedostatka vode ima stalan pad u proizvodnji.

Domaći su poljoprivrednici i poduzetnici, ipak, počeli percipirati spomenutu činjenicu, pa ih se u "biznis" s bademima posljednjih godina upušta sve više, no ipak nedovoljno da bi se nametnuli veletrgovcima i postali konkurentni na europskom i svjetskom tržištu.

Zajedno na tržište

Upravo radi privlačenja novih uzgajivača, danas se na Braču, u općini Selca, organizira veliki okrugli stol na temu "Plantažni i individualni uzgoj bajama". Organizator je tvrtka "Brački vrtli", iza koje stoje braća Nenad i Nebojša Kurtović. Oni su, naime, lani uzeli u zakup 40 hektara državne zemlje upravo u Selcima, te dosad zasadili 2900 stabala na ukupno 10 hektara površine, a plan je da ih se tijekom ovog prosinca zasadi još 3600 na 12 hektara.

Obiteljski kapital supružnici Deniza i Nenad Kurtović nisu, kao što bi većina napravila, uložili u turizam koji donosi brzu zaradu, već su se odlučili na sadnju bajama, i to ekološku. Izračunali su, naime, kako bi im iznajmljivanje apartmana, dugoročno gledano, donijelo tek trećinu dobiti od one koju očekuju od uzgoja bajama! To nije ni čudno kad se uzme u obzir da se za eko-bajame u maloprodaji postiže cijena i do 200 kuna po kilogramu.

- Glavni cilj ovog okruglog stola koji organiziramo na Braču jest da privučemo što više uzgajivača u klaster kako bismo, među ostalim, lakše dobivali poticaje iz europskih fondova, te zajednički djelovali na tržištu. Bilo bi dobro da se stvori jedna mreža kooperanata koja bi svoje viškove, uz primjerene uvjete, prodavala nama. Od 70 do 80 posto europskog tržišta opskrbljuje se američkim bademima, čija je proizvodnja u padu tako da je posao uzgoja ove kulture u Hrvatskoj itekako perspektivan - smatra Nebojša Kurtović, direktor i glavni operativac tvrtke "Brački vrtli", koja je "Hrvatskim šumama" platila pola milijuna kuna za pedesetogodišnji zakup terena na Braču. U međuvremenu su potrošili još tri milijuna kuna na uređenje nasada i navodnjavanje, a iduće godine planiraju uložiti dodatnih milijun kuna za gustirnu i nadopunu sustava navodnjavanja.

Zdrava prehrana

- Sadnja bajama nikako ne donosi brzu zaradu jer se na punu plodnost čeka i do osam godina, ali smo sigurni da je to dugoročno dobra investicija. Ova klima koju mi imamo na dalmatinskom području, pogotovo na otocima, uz odgovarajuće navodnjavanje, povećava plodnost bajama i do 40 posto! Velike mogućnosti donosi i prerada bajama u bademovo ulje, brašno ili mlijeko, a to su danas vrlo traženi proizvodi zbog trenda zdrave prehrane, pa ćemo možda u perspektivi krenuti i tim putem - objašnjava Nenad Kurtović, vlasnik tvrtke "Brački vrtli", i dodaje kako su brat i on stalno u kontaktu s uzgajivačima s područja Šibenika i Zadra s kojima postoji mogućnost udruživanja u klaster.

Jedan od njih je i Mate Miliša, poduzetnik koji je sa svojim partnerima zakupio 40 hektara zemlje u Bukovici i Ravnim kotarima i na njoj zasadio bajame. Veće količine uroda očekuje 2020. godine.

- Trenutačno smo u fazi kontaktiranja s potencijalnim kupcima. Ne vjerujem da ćemo imati problema s otkupom jer je potražnja za bademima u stalnom porastu, ne vidi se trend pada. Ovaj biznis ima ogroman potencijal, zato planiramo otkup dodatnih 20 hektara u sljedeće dvije godine - kaže nam Miliša.
izdašni poticaji: zadrugama više EU novca

Da uzgajivači badema mogu računati na izdašne poticaje iz EU-ova programa ruralnog razvoja, kaže nam Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije. Lakše im je, međutim, doći do većeg novca ako se udruže u zadruge ili klastere, što sugerira i Ministarstvo poljoprivede.

- Udruživanje je važno i kako bi hrvatski poljoprivrednici na europsko tržište izašli s adekvatnom količinom i ponudom. Za sve one koji se premišljaju krenuti ili ne u uzgoj bajama poručujem kako im Županija može pomoći financiranjem sadnog materijala, sufinanciranjem projektne dokumentacije i izrade komunalne infrastrukture za natapanje. To je značajna podrška - drži Katavić i dodaje kako je OPG-ovima iz Splitsko-dalmatinske županije podijeljeno sedam milijuna eura iz programa ruralnog razvoja u zadnje tri godine.

Podrška općine: masline nisu dovoljne

Kurtovići tvrde kako je njihov dolazak i investiciju u Selcima načelnik ove bračke općine Ivan Marijančević popratio riječima: 'Sam vas je Bog poslao...' Pitamo ga je li to istina.

- A čujte, poljoprivreda je nekoć bila u fokusu razvoja mjesta, a danas smo ostali samo na maslini - uzgoj višnje maraske je, praktički, iščezao, vinova loza je zahtjevna... Ovim događanjem i Bračane i sve ostale želimo animirati za uzgoj bajama, a Općina će im dati svu potrebnu podršku - poručuje Marijančević.


Komentari članka

Vezani članci

Sade voćke za građane na Dunavskom otoku - prednost daju starim sortama

02.07.2019.

Uz pomoć nekoliko udruga i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćaka. Pri izboru se voćaka pazilo da su otporne na klimatske promjene, a prednost je dana starim sortama

Uzgoj jagoda u tunelima - veći prinosi i više cijene

03.06.2019.

Ranijim pojavljivanjem plodova na tržištu postižu se znatno više cijene te uz veće prinose koji su također karakteristični za zaštićeni prostor, ovaj način uzgoja jagode može biti dosta rentabilan.

20 milijuna kuna za dolinu Neretve: Zašto Vlada subvencionira mandarine

24.05.2019.

Zapitali smo se zašto je baš mandarina godinama miljenica Vlade po pitanju davanja potpora te potražili mišljenje stručnjaka je li to opravdano.

U uzgoj goji bobica ušli kao "grlom u jagode", učili na greškama, a sad stiže prvi pravi urod

03.05.2019.

U uzgoj goji bobica Vedran Hero i Lovro Uher ušli su kao potpuni laici. "Grlom u jagode", kažu. No danas njihov nasad ulazi u četvrtu godinu, a prijavom na natječaj raspisan putem LAG-a Terra liburna planiraju nabaviti i strojeve potrebne za održavanje pl

Kupinovo vino Josipa Špoljara ove godine osvojilo petu zlatnu medalju

11.04.2019.

Uz 700 sadnica kupina, obitelj Špoljar ima zasađeno i 130 sadnica aronije te se bavi proizvodnjom kupina, kupinovog vina, prirodnog soka mješavine kupine i aronija

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija