Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Pro 2018

Dalmacija kao Kalifornija: na sve strane niču nasadi badema, uzgajivači očekuju veću zaradu nego od turizma

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Linda Perić  

Dalmacija kao Kalifornija: na sve strane niču nasadi badema, uzgajivači očekuju veću zaradu nego od turizma

Domaćih badema na policama trgovina već godinama nema ni za lijek - i ono malo što se uzgoji, izveze se, no to su doista neznatne količine prema onima koje uvezemo.

Primjera radi, lani smo izvezli (uglavnom u zemlje regije op.a.) 114 tona oljuštenog badema i badema u ljusci, a uvezli smo deset puta više - 1235 tona, od čega polovicu iz SAD-a.

Poražavajući su to podaci, pogotovo kad se uzme u obzir da imamo bogomdane uvjete za uzgoj spomenute poljoprivredne kulture. Osim toga, za bajamima stalno raste potražnja na svjetskom tržištu, među ostalim, i zato što Kalifornija, najveći izvoznik, zbog nedostatka vode ima stalan pad u proizvodnji.

Domaći su poljoprivrednici i poduzetnici, ipak, počeli percipirati spomenutu činjenicu, pa ih se u "biznis" s bademima posljednjih godina upušta sve više, no ipak nedovoljno da bi se nametnuli veletrgovcima i postali konkurentni na europskom i svjetskom tržištu.

Zajedno na tržište

Upravo radi privlačenja novih uzgajivača, danas se na Braču, u općini Selca, organizira veliki okrugli stol na temu "Plantažni i individualni uzgoj bajama". Organizator je tvrtka "Brački vrtli", iza koje stoje braća Nenad i Nebojša Kurtović. Oni su, naime, lani uzeli u zakup 40 hektara državne zemlje upravo u Selcima, te dosad zasadili 2900 stabala na ukupno 10 hektara površine, a plan je da ih se tijekom ovog prosinca zasadi još 3600 na 12 hektara.

Obiteljski kapital supružnici Deniza i Nenad Kurtović nisu, kao što bi većina napravila, uložili u turizam koji donosi brzu zaradu, već su se odlučili na sadnju bajama, i to ekološku. Izračunali su, naime, kako bi im iznajmljivanje apartmana, dugoročno gledano, donijelo tek trećinu dobiti od one koju očekuju od uzgoja bajama! To nije ni čudno kad se uzme u obzir da se za eko-bajame u maloprodaji postiže cijena i do 200 kuna po kilogramu.

- Glavni cilj ovog okruglog stola koji organiziramo na Braču jest da privučemo što više uzgajivača u klaster kako bismo, među ostalim, lakše dobivali poticaje iz europskih fondova, te zajednički djelovali na tržištu. Bilo bi dobro da se stvori jedna mreža kooperanata koja bi svoje viškove, uz primjerene uvjete, prodavala nama. Od 70 do 80 posto europskog tržišta opskrbljuje se američkim bademima, čija je proizvodnja u padu tako da je posao uzgoja ove kulture u Hrvatskoj itekako perspektivan - smatra Nebojša Kurtović, direktor i glavni operativac tvrtke "Brački vrtli", koja je "Hrvatskim šumama" platila pola milijuna kuna za pedesetogodišnji zakup terena na Braču. U međuvremenu su potrošili još tri milijuna kuna na uređenje nasada i navodnjavanje, a iduće godine planiraju uložiti dodatnih milijun kuna za gustirnu i nadopunu sustava navodnjavanja.

Zdrava prehrana

- Sadnja bajama nikako ne donosi brzu zaradu jer se na punu plodnost čeka i do osam godina, ali smo sigurni da je to dugoročno dobra investicija. Ova klima koju mi imamo na dalmatinskom području, pogotovo na otocima, uz odgovarajuće navodnjavanje, povećava plodnost bajama i do 40 posto! Velike mogućnosti donosi i prerada bajama u bademovo ulje, brašno ili mlijeko, a to su danas vrlo traženi proizvodi zbog trenda zdrave prehrane, pa ćemo možda u perspektivi krenuti i tim putem - objašnjava Nenad Kurtović, vlasnik tvrtke "Brački vrtli", i dodaje kako su brat i on stalno u kontaktu s uzgajivačima s područja Šibenika i Zadra s kojima postoji mogućnost udruživanja u klaster.

Jedan od njih je i Mate Miliša, poduzetnik koji je sa svojim partnerima zakupio 40 hektara zemlje u Bukovici i Ravnim kotarima i na njoj zasadio bajame. Veće količine uroda očekuje 2020. godine.

- Trenutačno smo u fazi kontaktiranja s potencijalnim kupcima. Ne vjerujem da ćemo imati problema s otkupom jer je potražnja za bademima u stalnom porastu, ne vidi se trend pada. Ovaj biznis ima ogroman potencijal, zato planiramo otkup dodatnih 20 hektara u sljedeće dvije godine - kaže nam Miliša.
izdašni poticaji: zadrugama više EU novca

Da uzgajivači badema mogu računati na izdašne poticaje iz EU-ova programa ruralnog razvoja, kaže nam Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije. Lakše im je, međutim, doći do većeg novca ako se udruže u zadruge ili klastere, što sugerira i Ministarstvo poljoprivede.

- Udruživanje je važno i kako bi hrvatski poljoprivrednici na europsko tržište izašli s adekvatnom količinom i ponudom. Za sve one koji se premišljaju krenuti ili ne u uzgoj bajama poručujem kako im Županija može pomoći financiranjem sadnog materijala, sufinanciranjem projektne dokumentacije i izrade komunalne infrastrukture za natapanje. To je značajna podrška - drži Katavić i dodaje kako je OPG-ovima iz Splitsko-dalmatinske županije podijeljeno sedam milijuna eura iz programa ruralnog razvoja u zadnje tri godine.

Podrška općine: masline nisu dovoljne

Kurtovići tvrde kako je njihov dolazak i investiciju u Selcima načelnik ove bračke općine Ivan Marijančević popratio riječima: 'Sam vas je Bog poslao...' Pitamo ga je li to istina.

- A čujte, poljoprivreda je nekoć bila u fokusu razvoja mjesta, a danas smo ostali samo na maslini - uzgoj višnje maraske je, praktički, iščezao, vinova loza je zahtjevna... Ovim događanjem i Bračane i sve ostale želimo animirati za uzgoj bajama, a Općina će im dati svu potrebnu podršku - poručuje Marijančević.


Komentari članka

Vezani članci

Kupinovo vino Josipa Špoljara ove godine osvojilo petu zlatnu medalju

11.04.2019.

Uz 700 sadnica kupina, obitelj Špoljar ima zasađeno i 130 sadnica aronije te se bavi proizvodnjom kupina, kupinovog vina, prirodnog soka mješavine kupine i aronija

Na OPG-u Loboda nema praznog hoda, u slavonskoj ravni zasadili su i bademe

29.03.2019.

Obitelj Loboda na svojem gospodarstvu u općini Erdut, odlučila se za uzgoj kasnocvatućeg badema koji sve više niču u tamošnjem kraju. Združili su bademe nasadima oraha kao i uzgoju povrća, cvijeća, gljiva i božićnih drvaca. Izbor kultura je šarolik jer zb

Hrvoje Pavlić sadi klapice, stare sorte trešanja kojima će istražiti i DNK

20.03.2019.

Mladi agronom Hrvoje Pavlić na imanju u zagrebačkim Šestinama sadi pedesetak trešanja klapica, tamošnjih starinskih sorti više genskih tipova i vremena dozrijevanja. Planira im istražiti DNK, rodnost i drugo kako bi se utvrdilo je li to naša autohtona vrs

Svi govore o maslinama, ali i dalje trošimo tek dvije litre po stanovniku; Prosjek u EU je čak šest puta veći!

14.03.2019.

Kvaliteta maslinova ulja našeg podneblja nedvojbena je - to nam je, zapravo, i najjači adut na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu - premda udio Hrvatske ni u proizvodnji ni u potrošnji i prodaji takvog ulja nije na razini naših potencijala.

Snažan rast potražnje za radnicima na južnom Jadranu

05.03.2019.

Što se geografske raspodjele poslova tiče, najveći broj oglasa odnosio se na središnju Hrvatsku, a na drugom mjestu nalazio se južni Jadran, koji je u veljači imao i najveći pozitivan doprinos ukupnom rastu broja oglasa na godišnjoj razini

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija