Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2017

Dalekovod i Kamgrad s najvećim prihodima u građevinskom sektoru

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Tportal  

Dalekovod i Kamgrad s najvećim prihodima u građevinskom sektoru

Gospodarska kriza koja je sedam dugih godina drmala Hrvatskom najteže je pogodila građevinski sektor. Izgubljeno je više od 50.000 radnih mjesta, a mnoge su se velike tvrtke, poput Konstruktora ili Dalekovoda, našle na koljenima.

I kad se činilo da stvari idu nabolje, lanjsko posrnuće Viadukta ukazalo je na svu krhkost građevinara. U ovoj analizi pobrojali smo trenutno 10 najvećih koji manje-više uspješno brode kroz olujne građevinske vode.

S prošlogodišnjih 900,5 milijuna kuna prihoda na prvom mjestu je Dalekovod. Predsjednik Uprave je Alen Premužak. Tvrtka je prije tri godine uspješno prošla kroz predstečajnu nagodbu i otad stabilno posluje. Prošlu godinu promet joj je pao za nešto više od 12 posto, što su iz Dalekovoda objasnili 'bitno sporijom dinamikom raspisivanja natječaja na domaćem tržištu za infrastrukturne projekte', piše Tportal.

Ključna tržišta u 2016. za kompaniju su bila Norveška, Ukrajina i Hrvatska, a udio prihoda na vanjskim tržištima u ukupnim prihodima premašio je 78 posto.
Jedan od najvažnijih projekata na kojem Dalekovod trenutno radi, u partnerstvu sa Zagreb Montažom, rekonstrukcija je i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo - Križevci. Riječ je o projektu vrijednom milijardu i 254 milijuna kuna, od čega se 85 posto financira iz fondova EU-a dok preostalo plaća država. Osim tog velikog posla, Dalekovod i Zagreb Montaža povezani su i vlasnički.

Većinski udio u Dalekovodu drži tvrtka Konsolidator, iza koje stoji Vlado Čović, većinski vlasnik Zagreb Montaže, i Fond gospodarske suradnje Nexus. Druga najveća građevinska tvrtka je Kamgrad u vlasništvu Dragutina Kamenskog. Prošlu godinu je završila s 815 milijuna kuna prihoda i 28,8 milijuna kuna čiste zarade, čime prednjači među konkurencijom.

Kamenski je u biznis krenuo 1993. osnivanjem obrta. Na početku je imao samo jednog radnika, a danas zapošljava više od 600 djelatnika. Za razliku od Dalekovoda, Kamgrad je orijentiran na domaće tržište i samo oko 10 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu.

- Nažalost, nemamo kapaciteta da bismo na jednakoj razini paralelno radili kod kuće i vani. No zbog disperzije rizika pred nama je poslovna odluka o smanjenju angažmana na hrvatskom tržištu i prebacivanju dijela operative u inozemstvo', najavio je prije nekoliko mjeseci Kamenski.

U ovoj godini ključni projekti za Kamgrad su Hotel Park u Rovinju, investicija Adris grupe vrijedna čak 600 milijuna kuna, te radovi na Zračnoj luci Split. Na trećem i četvrtom mjestu su zagrebačka Tehnika i GP Krk.

Tehniku vlasnički kontroliraju menadžment i zaposlenici. Riječ je o više od 70 godina staroj građevinskoj tvrtki usmjerenoj na visokogradnju. Na čelu Uprave je Zlatko Sirovec. Lani je Tehnika imala nešto više od 580 milijuna kuna prihoda, a u ovoj godini Uprava se nada rastu prometa za čak 50 posto, na više od milijardu kuna prihoda.

Od toga bi oko 700 milijuna kuna trebali ostvariti na domaćem tržištu. Jedan od većih projekata je rekonstrukcija zagrebačke Kliničke bolnice Sveti Duh, vrijedan više od 124 milijuna kuna. Od inozemnih tržišta, Tehnika najveće poslove radi u Švedskoj.

Građevinska tvrtka GP Krk osnovana je 1956. godine. Kroz radničko dioničarstvo u vlasništvu je sadašnjih i bivših zaposlenika, a već 36 godina vodi je Josip Purić. Krčka tvrtka je većinom angažirana u Primorsko-goranskoj županiji, a otprije nekoliko godina veliku ekspanziju ima u Sloveniji. Uz granicu sa zapadnim susjedima GP Krk ima kamenolome te asfaltne i betonske baze, što im dosta olakšava angažman na slovenskim gradilištima.

Peti najveći domaći građevinar prema lanjskim prihodima je Zagreb Montaža. Glavnu riječ u kompaniji vodi Vlado Čović sa svojom obitelji. Krajem 80-ih kao zaposlenik Montmontaže, odnosno OUR Metalurgije (današnja Zagreb Montaža) vodio je poslove u Njemačkoj te se povezao s velikim njemačkim industrijskim tvrtkama. U vrijeme privatizacije s radnicima je zavladao tvrtkom da bi zatim postepeno povećavao svoj vlasnički udio.

Od 2015. na čelu tvrtke je Čovićev sin Alen. Kompanija svake godine bilježi značajan rast prihoda, od kojih 70 posto ostvaruje na inozemnom tržištu. Prisutna je na gradilištima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Češkoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji.
žHrvatska podružnica austrijskog Strabaga drži šesto mjesto u top 10. Prije tri godine prihodi su im bili veći od 800 milijuna kuna, ali zaustavljanjem velikih državnih infrastrukturnih projekata promet im se prepolovio. Sad se natječu za nastavak radova na mostu Čiovo, a svoju su ponudu predali i za izgradnju Pelješkog mosta. Na čelu hrvatskog Strabaga od 2007. je Josip Kuzmanić.

Sedmo i osmo mjesto drže osječke građevinske firme Gradnja i Osijek Koteks.

Glavni direktor Gradnje je Zorislav Šmit, sin Berislava Šmita, najvećeg dioničara. Šmit stariji bivši je HDZ-ov saborski zastupnik, a bio je i dožupan Osječko-baranjske županije dok je u fotelji župana sjedio Branimir Glavaš.

Osijek Koteks kontroliraju predsjednik Uprave Zoran Škorić i član Uprave Marko Tadić te drže po 40 posto dionica. Njih dvojica postali su najveći dioničari u postupku predstečajne nagodbe provedene prije tri godine.

Top 10 zatvaraju Ing-grad iz Zagreba i križevački Radnik.

Osnivač i vlasnik Ing-grada je Branislav Brizar. Taj se zagrebački građevinski poduzetnik našao prije nekoliko mjeseci u središtu interesa medija nakon što se ispostavilo da mu suprug Anke Mrak Taritaš, bivše HNS-ove saborske zastupnice i bivše ministrice graditeljstva, već dvije godine duguje gotovo 650.000 kuna za obnovu stana u centru Zagreba.

Radnik iz Križevaca punih 20 godina uspješno vodi Mirko Habijanec. Tvrtka je u većinskom vlasništvu malih dioničara, a najveći pojedinačni vlasnik je Habijanec. Radnik ima značajne poslovne operacije na Lošinju, na kojem je najvažniji građevinski operativac. Gradi hotele i škole diljem Hrvatske - od Lošinja i Rijeke do Podravine.
Vlasnik je đurđevačke građevinske tvrtke Bistra i hotela u Križevcima te je suvlasnik lošinjske zračne luke, a uz to ima značajne poslove u Njemačkoj.


Komentari članka

Vezani članci

Građevinari više ne mogu isplaćivati minimalac

10.09.2018.

Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove u graditeljstvu iznosi 3750 kuna na mjesec bruto. Poslodavci građevinari obvezni su radnicima koji rade na najjednostavnijim poslovima isplaćivati mjesečnu plaću najmanje u iznosu 3750 kn

Obrtništvo umire: Hrvatskoj nedostaje 3.200 tesara, 2.200 zidara, 250 fasadera

05.09.2018.

Djeca najviše žele u opće gimnazije, nakon toga u ekonomsku školu, dok za navedena strukovna zanimanja ove godine nije bilo interesa ni po pet učenika, koliko je minimalno potrebno za formiranje razreda.

Zašto rastu cijene stanova?

06.08.2018.

Ovotjedni javni poziv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja mladim obiteljima da zatraže državne subvencije za kupnju stana nastavlja se na očigledan oporavak stanogradnje s laganim rastom cijena na tržištu nekretnina u Hrvatskoj.

Alžirci raskinuli milijunski ugovor s hrvatskom firmom

01.08.2018.

Budući da su u istom razdoblju alžirski investitori na sličan način raskinuli ugovore i s ostalim stranim, prvenstveno europskim, izvođačima, Ingra smatra da je djelovanje alžirskog investitora politički čin

Tko je Rubens Menin, čovjek koji je Mati Rimcu oteo titulu svjetskog poduzetnika godine

26.06.2018.

Brazilski građevinar, izumitelj jeftine i fleksibilne metode kojom se četverokatnica sa 16 stanova može izgraditi u samo deset dana, zaslužan za činjenicu da preko milijun ljudi ima gdje živjeti, proglašen je najboljim poduzetnikom u svijetu u konkurencij

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP