Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Kol 2016

Da, rezultati turističke sezone su spektakularni, no čini se da smo puno i propustili. Malo smo analizirali zašto

Izvor: www.telegram.hr · Autor: Mladen Pleše  

Da, rezultati turističke sezone su spektakularni, no čini se da smo puno i propustili. Malo smo analizirali zašto

Kao i svi njegovi prethodnici ovih godina, tako se tehnički ministar turizma Anton Kliman, posljednjih dana hvali kako ćemo imati najbolju turističku sezonu ikada. Zasluge za taj uspjeh Kliman, dakako, pripisuje i svom ministrastvu. No, s druge strane, činjenica je kako je od oko sedam milijuna turista koji su, zbog straha od terorističih napada, odustali od ljetovanja u Turskoj, Egiptu, Tunisu, Maroku, manje 100.000 njih navratilo u Hrvatsku.

Toliko je, naime, bilo više gostiju na Jadranu u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na 2015. No, gostiju koji su odustali od odmora u Turskoj, Egiptu, Tunisu i došli na Jadran, zapravo je i puno manje. Naime, kako nam je najavio novi korejski veleposlanik u Hrvatskoj Park Won-Sup, očekuje se da će ove godine odmor u našoj zemlji provesti oko 300.000 gostiju iz Južne Koreje.
Zašto drugi ukidaju ministarstva turizma

Do enormnog rasta korejskih gostiju od gotovo 75.000, nije došlo našom zaslugom, već zbog toga što su u Hrvatskoj snimljeni južnokorejski reality show “The Romantic in Croatia” te serija “Noonas over Flowers” koja je u više nastavaka predstavila ljepote Hrvatske. Zanimljivo da niti jedna velika europska turistička zemlja nema ministarstvo turizma. Ukinuli su ih jer je valjda i njih nerviralo da ministri ne rade ništa drugo osim da na graničnim prijelazima broje goste i automobile.

Inače, Turska je ove godine najveći gubitnik: u prvih šest mjeseci 2015. ostvarila je 12,6 milijadi dolara zarade od turizma, a ove godine samo devet milijardi. Egipat, Tunis, Maroko, bilježe između 20 i 40 posto manje gostiju nego prošle godine. Nakon prvih terorističkih napada u Belgiji, Španjolska je ionako velika ulaganja u turističku propagandu, odmah udvostručila: organizirala je izravne televizijske prijenose zabavnih događanja iz svojih turističkih destinacija za njemačke, austrijske, nizozemske, belgijske, engleske televizijske postaje te intenzivirala ukupnu medijsku promociju.
Kako smo propustili presudni trenutak

Udvostručili su napore, napravili sjajnu priču i rezultat nije izostao: ove godine u Španjolsku će doći čak 6,5 milijuna turista više nego lani. Zbog toga je u toj zemlji otvoreno 90.000 novih radnih mjesta te ponovno započelo s radom više stotina velikih hotela koji su prošlih godina, zbog manjka gostiju, bili zatvoreni. Ukupno će Španjolska ugostiti oko 74 milijuna turista, a samo u subotu 23. lipnja, na aerodrom u Palma de Mallorci, sletjelo je 1.060 zrakoplova koji su samo taj dan dovezli oko 200.000 turista.

Za razliku od španjolskih turističkih djelatnika, Ministarstvo turizma Hrvatske nije prepoznala taj trenutak, pa je to razlog zašto smo pokupili samo mrvice od bogate europske turističke ponude. Umjesto inertnog Ministarstva turizma, najviše je za novi uspon hrvatskog turizma, zaslužna veća kvaliteta i raznovrsnost ponude i usluga, kao i ulaganja u izgradnju novih i obnovu starih hotela u visini od 676 milijuna eura.

S tim da u tu brojku nisu ubrojena ulaganja u obnovu i izgradnju apartmana i kampova. Unatoč toga, od ukupnog broja smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, samo nešto više od 18 posto nalazi se u hotelima, oko 52 posto u privatnom smještaju, a 26 posto u kampovima. Zbog toga Hrvatska još uvijek ima daleko najnepovoljniju strukturu smještaja na Mediteranu.

Najveći je paradoks da 2016. godine Hrvatska ima na raspolaganju 124.000 hotelskih soba, što je za oko 6 tisuća kreveta manje nego 1989. No, istodobno je naglo porastao broj privatnih iznajmljivača soba i apartmana: registrirano ih je čak 75.000 koji gostima nude oko pola milijuna kreveta.
Kaos na autocestama

Iako će ove godine biti zabilježen porast broja gostiju za o oko 5 posto više nego lani, taj rezultat nije dovoljan da ublaži ili prikrije već dobro poznate slabosti. U srpnju je zabilježen je dolazak 4,084.721 gostiju koji su ostvarili 26,620,260 noćenja. Problem je, međutim, u tomu što je u prvih šest mjeseci zabilježeno 8,724.280 dolazaka i 45,168.106 noćenja. Dakle, gotovo 50 posto gostiju stiglo je u Hrvatsku u samo jednom mjesecu. U srpnju je također prijeđena i magična brojka od miljun noćenja na dan. A, sve to predmjeva neizdrživo veliko opterećenje za infrastrukturu.

Za pet vikenda tijekom srpnja i kolovoza autoceste su preopterećene, dolazi do problema s opskrbom vodom, veća je opasnost od požara, nema parkinga, pa u toj nesnosnoj gužvi nije lako očuvati ni sigurnost ljudi i imovine. Zapravo, u tri mjeseca, od lipnja do rujna, ostvari se čak 86 posto svih noćenja, a u takvim uvjetima teško je unaprijediti kvalitetu ponude, sačuvati prirodu i okoliš te čistoću mora i obale.
Što se dogodilo na njemačkom tržištu

Selimir Ognjenović, jedan od najuspješnijih i najiskusnijih turističkih djelatnika u nas, objasnio je zašto nije došlo do očekivano velikog broja prelijevanja gostiju iz terorizmom ugroženih destinacija u Hrvatsku. “Do prvih terorističkih napada u Bruxellesu buking za Hrvatsku bio je u Njemačkoj bolji nego prošle godine. Tada počinje usporavanje rezervacija i uplata, ljudi se boje odlaziti čak i u one takozvane sigurne destinacije. Dodatni udarac zadao je puč u Turskoj te teroristčki napadi u Francuskoj i Njemačkoj.

Zbog toga sada neki njemački turoperatori bilježe pad prometa od 16 posto. Zanimljivo da njemačka vlada nije preporučila svojim građanima da ne putuju u Tursku jer bi tada svi oni koji otkažu aranžmane morali dobiti odštetu, a tada prestaju važiti i sva osiguranja na ugroženoj destinaciji što bi dovelo do općeg kaosa. Ako neka zemlja želi biti uspješna u turizmu, tada ne smije biti opterećena lošim vijestima, visokim cijenama, terorističkim napadima, požarima, prometnim nesrećama, slabom kvalitete smještaja i usluga.

U nas su se mnogi ponadali da će se turisti automatski prebacivati u Hrvatsku te da će nam problemi u jednom dijelu Europe ići na ruku. No, do toga nije došlo, premda je Hrvatska za Nijemce najbliža i najsigurnija automobliska destinacija. Stoga moramo biti prezadovoljni ako nam broj gostiju poraste za nekoliko posto. Zapravo su sve destinacije, osim Španjolske, postale na ovaj ili onaj način kolateralne žrtve terorizma. Nesigurnost i strah blokiraju ljude, pa je jedan dio gostiju odustao čak i od putovanja u Hrvatsku, radije su ostali na sigurnom, kod kuće.
Ozbiljan porast potražnje za kruzerima

Jedino je u svijetu porasla potražnja za kruzerima i to za više od 20 posto. U Hrvatskoj godišnje zaplovi oko 20 novih drvenih jedrenjaka pa ih na Jadranu sada ima već više od 200. I svi oni odlično posluju. S obzirom na to da su naši kapaciteti relativno mali, da gajimo drugačiji, zapravo, familijarni turizam, bilo bi bolje da manje brojimo goste, da se ne opterećujemo kvantitetom, već da više pozornosti posvetimo podizanju kvaliteta usluga.

Dubrovnik ne može podnijeti da mu Stradunom svaki dan šeće 10.000 ljudi. Višim cijenama mora ograničiti broj njihovih dolazaka i dobiti će win win situaciju: biti će manje gužvi, a zaraditi će se više novaca. Uostalom, iako je Dubrovnik skupa destinacija, bilježi najbolju sezonu do sada, a familija Lukšić u svojim hotelima ima porast prometa za sedam posto. Sličan rast bilježi i Istra, koja neprestano unapređuje kvalitetu ponude, pa podizanje cijena nema nikakvog negativnog utjecaja. Upravo suprotno”.
Projekti koji godinama stoje

Jedan od najvećih problema hrvatskog turizma je taj što se o velikim ulaganjima i projektima govori već 15 do 20 godina, a oni se ne pomiču s mrtve točke. Dovoljno je spomenuti projekte Brijuni Rivijera, u koje se trebalo uložiti, zajedno s gradnjom hotelskih kapaciteta u Muzilu i Balama, od 300 do 400 milijuna eura. Projekt Srđ već godinama stoji na mjestu, a Kupari će vjerojatno napokon krenuti u realizaciju.

I mnogi drugi manji i srednji projekti su u sličnoj situaciji, još nisu privatizirane ni brojne državne hotelske kuće. Naprosto, ne postoji strategija razvoja niti neka vladina institucija koja bi sustavno pomagala u rješavanju problema. Umjesto toga imamo kaos: ako netko želi sagraditi hotel na Jadranu on mora pribaviti dozvole najmanje pet do šest ministarstva.
Hoće li veliki ulagači imati strpljenja

Od Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva kulture odnosno konzervatora, Ministarstva infrastrukture, prometa i veza zbog koncesija, Ministarstvo graditeljstva koje mora odobriti prostorni plan, Ministarstvo turizma treba odobriti strategiju i poslovne modele, Ministarstva pravosuđa i uprave mora odobriti ugovor s koncesionarom, potom DUDI mora provesti natječajnu proceduru da bi se na kraju trebala i potvrda DORH-a da nije bilo nezakonitih radnji i postupanja. Početkom sljedeće godine bit će završena gradnja marine na sjevernom Jadranu, a ulagač je morao prikupiti ukupno stotinu različitih potvrda i odobrenja.

U takvim okolnostima teško je očekivati da će veliki ulagači imati strpljenja boriti se s nebrojnim birokratskim preprekama koje su i postaljene da bi se moglo uzimati mito. Veliki investitori ne dolaze ponajviše zbog sporosti, korupcije pa i neprijateljskog odnosa spram stranaca. Ali, i zbog toga što je u nas gotovo nemoguće riješiti vlasničke odnose, što je do maksimuma zakompliciran proces izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, a cijeli je taj proces krajnje netransparentan.

Među onima koji su najzaslužniji za povećanje hotelskih kapaciteta i podizanje kvaliteta usluga svakako valja ubrojiti i najveće investitore u hrvatski turizam. To su, među ostalim, Jako Andabak, Veljko Župan, obitelj Lukšić, Darko Ostoja, Ante Vlahović, Ivica Todorić, grupa Valamar Riviera, Falkensteiner grupa… Riječ je o vrijednim i odgovornim ulagačima, no problem je što su oni na različite načine i iz raznih razloga počeli ulagati u turizam, pa nisu sasvim jasni njihovi planovi i vizije. Ne zna se hoće li se zadržati u turističkoj djelatnosti i dati mu dodatnu vrijednost ili pak čekaju pogodni trenutak da rasprodaju imovinu.


Komentari članka

Vezani članci

Albanci kroz humor preokrenuli negativan image u prvoklasnu turističku reklamu

20.03.2019.

U popularnoj kulturi, Albanija je opisana kao utočište za razbojnike, kriminalce i gangstere. Iako razumijemo da takva percepcija može biti dobra za filmove, kao što je Taken (2008., Oteta, hrv.prijevod, film '96 sati'), ona je potpuno neistinita! U stvar

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija