Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2018

Čudo reinkarnacije u halama propale Željezare Sisak

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Čudo reinkarnacije u halama propale Željezare Sisak

Drugi put u manje od godinu dana moj prvi direktor u Poletu Đuro Tadić organizirao je u Sisku okrugli stol na temu nekadašnje Željezare Sisak. Prvi je povod bilo predstavljanje knjige o Željezari, a ovog tjedna povod je bila 80-godišnjica početka rada Talionice Caprag na čijim je temeljima nakon Drugoga svjetskog rata stvorena sisačka željezara. I dok je prvi skup bio evociranje uspomena, ovaj novi je uza sjećanje na ostvarenja i uzroke nestanka imao i pogled u budućnost.

A budućnost bi se mogla jednog dana u poslovnim školama proučavati uza sintagmu ‘reinkarnacija poduzeća’. Poslovna povijest bilježi mnogo slučajeva poduzeća feniksa. Tvrtka bankrotira, strojevi se zaustave, čini se da je sve gotovo, a onda se nekim čudom nađe ekipa i podigne ugasli poslovni pothvat iz pepela. Ovo što se unutar prostora upokojene Željezare Sisak u posljednje vrijeme događa, međutim, ne može se podvesti pod feniks-scenarij.

Duh željezaraca

Visoke peći i proizvodnja bešavnih cijevi neće se vratiti u Sisak. Od 1992., kad je Željezara podržavljena (1950. bila je predana na upravljanje radnicima), temeljito je uništena. Triput je iz stečaja prodavana. Dvaput ruskim tvrtkama, a treći put američkom kupcu. Koji je vrlo brzo razmontirao strojeve i rasprodao ih. Treba biti korektan pa spomenuti da je dio uzroka propasti i u izostanku tehnološke obnove u 80-im godinama prošlog stoljeća.

O kakvoj je onda reinkarnaciji riječ? Spomenuto obilježavanje 80-godišnjice Željezare održano je u velikoj peterokatnici unutar golemoga kompleksa, u zgradi nekadašnjega metalurškog instituta. Kao i većina zgrada i hala i ova je bila napuštena i devastirana dok u nju nije ušao hrvatsko-američki poduzetnik Darko Matt Sertić. U prizemlju nekadašnjeg instituta smjestio je proizvodni pogon svoje američke tvrtke Applied Ceramics.

Kao što se prema vjerovanju u reinkarnaciju biće u sljedećem životu pojavljuje u nekom drugom obliku, tako i u ovom slučaju željezo ustupa mjesto keramici. Ali željezo je dovelo do keramike! Sertićevi roditelji bili su, kako se to ovdje kaže, željezarci. I on se kao diplomirani ekonomist zaposlio u Željezari. Ali 1984. otišao je u SAD. Na kraju je završio u Silicijskoj dolini, stvorio tvrtku koja se ponajprije bavi proizvodnjom keramičkih dijelova za alate kojima pedesetak tvornica diljem svijeta proizvodi čipove. Onda je, početkom ovog stoljeća, odlučio upravo u napuštenim pogonima Željezare pokrenuti takvu proizvodnju. Priča o Sertićevu poduzetništvu ispričana je već u medijima. Ali trebalo je doći na lice mjesta i osjetiti o čemu je riječ. Trebalo je proći kroz depresivni Sisak, ući u kompleks Željezare, doći do jedine pravo obnovljene zgrade. U čijem je prizemlju u jednom krilu proizvodni pogon, a u drugom kulinarska akademija Kul in u koju na naukovanje za 500-tinjak eura za dva mjeseca dolaze budući chefovi sa svih strana svijeta. Kat iznad poduzetnički je inkubator. Pun je i sada se novcem Europske unije širi na katove iznad koji se preuređuju.

Bešavna apokalipsa

Nakon što nas je proveo kroz drugu halu, krenuli smo preko ceste do treće, goleme hale koju je nedavno kupio. Unutarnje je uređenje pri kraju. Tu će se širiti proizvodnja. Planira se daljnja vertikalna integracija. Najdojmljivije je, ipak, bilo penjanje na četvrtu etažu. Tu je dvorana od nekoliko stotina kvadrata. Houston su je zvali. Pultovi s bezbrojnim tipkama i prekidačima prostiru se u polukrug u širini od dvadesetak metara. Nekad je to bila kontrolna soba za operacije u susjednim halama Tvornice bešavnih cijevi. Puno desetljeće (prema datumima uokolo razbacanih novina) u njoj se skuplja prašina. Zastori su pokidani, žbuka je otpala sa stropa. Kroz prljavo staklo u dubini se naziru prostorije u kojima su, prije nego što su ih Amerikanci demontirali, radili strojevi. Danas apokaliptična scena. Prije dvije godine srušio se krov hale i sad bi neki redatelj mogao pronaći idealnu scenu za film katastrofe. Takav koloplet polomljenih cijevi nisam nigdje vidio!

Sertić najavljuje da će uskoro urediti kontrolnu dvoranu. Ostaviti dio opreme kao podsjetnik na prošli život. Nekad je u Željezari radilo 14.000 ljudi. Sertić ih ukupno ima oko 140. Ali planovi koje ima daju nadu da će reinkarnacija ipak biti nastavljena. I da će ovaj slučaj jednog dana biti ‘case study’. A i do tada – ova priča može biti lijek protiv poslovne depresije i nekomu poticaj za ostvarenje njegova poduzetničkog sna.


Komentari članka

Vezani članci

Željezara nakon dvije godine počinje raditi

30.11.2017.

Ovaj sisački metalurški pogon u svojim je zlatnim godinama poslovanja bio pravi div, koji je zapošljavao 15.000 ljudi.

Prestaje proizvodnja u sisačkoj čeličani, 100 radnika bez posla

01.12.2015.

"Plan je da se aktivnosti ponovo pokrenu čim to omoguće uvjeti na tržištu."Uprava talijenske tvrtke ABS Sisak ...

Sisačka željezara opet u problemima: Talijani dijeli otkaze

05.10.2015.

Prvi su na redu bili radnici s ugovorima na određeno vrijeme kojima ugovori nisu produženi.Ovoljetne najave kako se crno ...

Američki san u Sisku: Spojio visoku tehnologiju, kuhinju i odgoj poduzetnika

03.10.2014.

Applied Ceramics u Sisku zapošljava 65 radnika, lani su ostvarili prihod od 29 mil. kn.Svi koji ga poznaju opisuju ga kao ...

Talijani će noćnom smjenom probuditi sisačku željezaru

19.10.2012.

Talijanski vlasnik sisačke željezare tvrtka ABS vrlo oprezno započinje prve aktivnosti na skorom ponovnom pokretanju proizvodnje u sisačkim pogonima...

Tag cloud

  1. 1829 članka imaju tag hrvatska
  2. 1860 članka imaju tag turizam
  3. 1507 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 970 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 660 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 796 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 866 članka imaju tag svijet
  12. 841 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 335 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 240 članka imaju tag potpore
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 363 članka imaju tag BDP