Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2009

Crni scenarij HNB-a: kamate skaču na 13,5 posto

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Frenki Laušić  

Crni scenarij HNB-a: kamate skaču na 13,5 posto

Porast cijene zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala za hrvatsku državu, banke i poduzeća od četiri posto rezultirao bi rastom domaćih kamatnih stopa za 5,8 posto na kredite stanovništvu i 5,9 posto bodova na kredite poduzećima, pokazala je studija Hrvatska narodne banke, što znači da bi prosječna kamata na kunske kredite s deviznom klauzulom od 7,5 posto porasla na 13,5 posto.

- Radi detaljnijeg uvida u mehanizam prijenosa utjecaja porasta stranih kamatnih stopa i smanjenja hrvatskog izvoza na hrvatsko gospodarstvo, napravljena je simulacija pomoću dinamičkoga stohastičkog modela opće ravnoteže kalibriranog na hrvatskim podacima - navodi se u uvodnom dijelu članka pod nazivom “Procijenjeni utjecaj krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo”, objavljenom u posljednjem Biltenu HNB-a.

Restriktivne mjere
U HNB-u ističu kako ta projekcija nije službeni stav središnje banke, nego jedna od analiza koja je u obzir uzela situaciju u kojoj zbog poskupljenja inozemnog financiranja rastu i ulazni troškovi domaćim bankama.

Međutim, ako se financijska situacija u inozemstvu smiri, tada ni u Hrvatskoj neće doći do jačeg poskupljenja kreditiranja. Također, do jačeg rasta kamata neće doći i ako se banke odluče smanjiti profit ili ako HNB nastavi s daljnjim popuštanjem restriktivnih monetarnih mjera, što je i najavljeno.

Treba računati i na političku klimu jer, podsjetimo, Zagrebačka banka je najavila, pa pod pritiskom Vlade odustala od povećanja kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom od 0,5 posto od 1. siječnja 2009.

Uz to, napominju u HNB-u, dio porasta kamata već se dogodio na domaćem tržištu od dana pisanja analize. Osim toga, postoji mogućnost da će inozemne matične banke hrvatskih velikih banaka procijeniti, čak i u slučaju nastavka krize u Europi, kako im je ulaganje u Hrvatsku još uvijek najprofitabilniji posao, pa neće htjeti gubiti tržišnu poziciju i nastavit će s jakim i povoljnim financiranjem svojih banaka kćeri u Hrvatskoj.

Prelijevanje skupoće
Zdeslav Šantić, šef Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, kazao nam je kako je projekcija HNB-a o rastu kamata na stranom tržištu od četiri posto za državu

Prema njegovu mišljenju, zbog financijske krize inozemni izvori financiranja su već poskupjeli, i to više za poduzeća i državu nego za banke koje se financiraju kod matičnih banaka.

- No, kad se radi o prelijevanju poskupljenja inozemnih izbora financiranja na rast domaćih kamata, treba uzeti u obzir da u Hrvatskoj postoji jaka konkurencija banaka i želja za zadržavanjem tržišnih pozicija. To znači da će banke poskupljenje kredita odgađati što duže mogu, te da povećanje kamata, ako se dogodi, neće biti baš previše radikalno - kazao nam je Šantić.


Komentari članka

Vezani članci

Na svako radno mjesto stvoreno 12 novih

09.08.2018.

Domaće tržište piva bilježi pozitivne trendove piva sa suficitom u trgovinskoj razmjeni - lani je iznosila 10,2 mil. dolara

Jeftinim kreditima do novih nasada, junica, traktora...

07.08.2018.

Ova nova kreditna linija apsolutno je prihvatljiva, a to se trebalo napraviti od prvog dana ulaska u Europsku uniju kako bi bili ravnopravni s proizvođačima s toga prostora. Do sada smo imali kredite s kamatama oko deset posto, što je bilo neprihvatljivo

Kreću povoljniji krediti za poljoprivrednike

02.08.2018.

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) pokrenulo financijske instrumente - "Mikro i Male zajmove za

Počnite tražiti stanove i skupljati dokumente

02.08.2018.

Štromar: Natječaj će biti raspisan najvjerojatnije 3. rujna, trajat će tjedan dana i svi koji se prijave dobit će subvenciju

Koliko banke zarađuju od naknada?

30.07.2018.

Banke u Hrvatskoj naplaćuju brojne naknade za svoje usluge, prema nekim izračunima čak ih je 400. Za mnoge doznamo tek kada nam ih naplate. Hoće li digitalizacija i konkurencija te usluge učiniti povoljnijima?

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1817 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP