Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2009

Crni scenarij HNB-a: kamate skaču na 13,5 posto

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Frenki Laušić  

Crni scenarij HNB-a: kamate skaču na 13,5 posto

Porast cijene zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala za hrvatsku državu, banke i poduzeća od četiri posto rezultirao bi rastom domaćih kamatnih stopa za 5,8 posto na kredite stanovništvu i 5,9 posto bodova na kredite poduzećima, pokazala je studija Hrvatska narodne banke, što znači da bi prosječna kamata na kunske kredite s deviznom klauzulom od 7,5 posto porasla na 13,5 posto.

- Radi detaljnijeg uvida u mehanizam prijenosa utjecaja porasta stranih kamatnih stopa i smanjenja hrvatskog izvoza na hrvatsko gospodarstvo, napravljena je simulacija pomoću dinamičkoga stohastičkog modela opće ravnoteže kalibriranog na hrvatskim podacima - navodi se u uvodnom dijelu članka pod nazivom “Procijenjeni utjecaj krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo”, objavljenom u posljednjem Biltenu HNB-a.

Restriktivne mjere
U HNB-u ističu kako ta projekcija nije službeni stav središnje banke, nego jedna od analiza koja je u obzir uzela situaciju u kojoj zbog poskupljenja inozemnog financiranja rastu i ulazni troškovi domaćim bankama.

Međutim, ako se financijska situacija u inozemstvu smiri, tada ni u Hrvatskoj neće doći do jačeg poskupljenja kreditiranja. Također, do jačeg rasta kamata neće doći i ako se banke odluče smanjiti profit ili ako HNB nastavi s daljnjim popuštanjem restriktivnih monetarnih mjera, što je i najavljeno.

Treba računati i na političku klimu jer, podsjetimo, Zagrebačka banka je najavila, pa pod pritiskom Vlade odustala od povećanja kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom od 0,5 posto od 1. siječnja 2009.

Uz to, napominju u HNB-u, dio porasta kamata već se dogodio na domaćem tržištu od dana pisanja analize. Osim toga, postoji mogućnost da će inozemne matične banke hrvatskih velikih banaka procijeniti, čak i u slučaju nastavka krize u Europi, kako im je ulaganje u Hrvatsku još uvijek najprofitabilniji posao, pa neće htjeti gubiti tržišnu poziciju i nastavit će s jakim i povoljnim financiranjem svojih banaka kćeri u Hrvatskoj.

Prelijevanje skupoće
Zdeslav Šantić, šef Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, kazao nam je kako je projekcija HNB-a o rastu kamata na stranom tržištu od četiri posto za državu

Prema njegovu mišljenju, zbog financijske krize inozemni izvori financiranja su već poskupjeli, i to više za poduzeća i državu nego za banke koje se financiraju kod matičnih banaka.

- No, kad se radi o prelijevanju poskupljenja inozemnih izbora financiranja na rast domaćih kamata, treba uzeti u obzir da u Hrvatskoj postoji jaka konkurencija banaka i želja za zadržavanjem tržišnih pozicija. To znači da će banke poskupljenje kredita odgađati što duže mogu, te da povećanje kamata, ako se dogodi, neće biti baš previše radikalno - kazao nam je Šantić.


Komentari članka

Vezani članci

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

21.11.2017.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača

Rumunjski rast 'u kineskom stilu' zastrašuje ekonomiste

21.11.2017.

Ekonomski je rast rezultat snažne osobne potrošnje što za posljedicu ima povećanje inflacije, trgovinskog manjka i proračunskog deficita.

Pojmovnik: Ekonomski rast

16.11.2017.

Ekonomski rast izražen rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) često zauzima središnje mjesto političkih rasprava. No prihvaćanje tih dvaju koncepata kao središnjih mjesta političke diskusije na (polu)periferiji ignorira činjenicu da je riječ o konceptima sk

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Štedljiviji smo od Mađara, Rumunja i Srba, ali Austrijanci su nam nedostižni

31.10.2017.

Muškarci su u Hrvatskoj štedljiviji od žena i prosječno mjesečno izdvajaju 519 kuna što je 20 posto više nego žene. Hrvatski građani, pak, u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što je povećanje od deset posto u odnosu na prošlu godinu

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja