'Cloud computing' najviše koristi malim i srednjim tvrtkama

Od računarstva u oblacima najviše bi koristi trebale imati male i srednje tvrtke koje nemaju kapitala za vlastitu IT infrastrukturu. Glavna vrijednost oblaka je u tome što omogućuje oslobađanje troškova infrastrukture koja, u prosječnoj kompaniji, čini i do 70 posto ukupnih IT troškova.

Ne prođe ni dan a da netko ne pozove državu da zaštiti ili potakne domaću proizvodnju, radnike, proizvode. I dok se klasičnim 'lassez-faire' ekonomistima od takvih apela diže kosa na glavi jer država nema što intervenirati na tržištu, drugi, iz redova onih na koje se kriza obrušila, ozbiljno nabrajaju razloge i primjere zašto ne sjediti prekriženih ruku i čekati da jeftiniji, veći, jači i strani odnesu sve.Poruka je razvijenih: tomu što domaća tvrtka proizvodi dovoljno kvalitetno ne može konkurirati ni uvoz, makar bio jeftiniji. Zašto ne slijediti njihov primjer? O protekcionizmu pišu Kristina Kardum i Jasmina Trstenjak. U godinu dana krediti poduzećima smanjili su se gotovo 200 milijuna kuna. Istodobno državnim je poduzećima odobreno 1,3 milijarde kuna više. Većih zaokreta nema na vidiku.Banke će vam u vrijeme suše rado posuditi kišobran, ali kad kiša počne liti možete biti sigurni da će vam ga oduzeti - tom je izrekom Marka Twaina profesor sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević možda najbolje opisao odnos između banaka i poduzeća. Više u priči Gordane Gelenčer 'Banke mnogo obećavaju, ali poduzetnici novac ne dobivaju'.

Ako je išta dobroga u krizi, to je veća otvorenost prema novim idejama i konceptima. Kad je riječ o biznisu i informatičkoj tehnologiji njihova je neraskidiva veza odavno 'ozakonjena', ali pod pritiskom smanjenja troškova i povećanja efikasnosti tvrtke sada postaju mnogo svjesnije potrebe da od IT-a dobiju što više, bolje i jeftinije.Iako pojam nije sasvim nov, 'cloud computing' (računarstvo u oblacima), kao novi koncept i model prodaje, počinje ulaziti u fazu primjene, a kako mu je glavni lajtmotiv ušteda, ujedno i privlačiti pozornost šire publike. Premda nije revolucija, cloud computing je, slažu se stručnjaci, važna evolucija od koje bi najviše koristi trebale imati male i srednje tvrtke koje nemaju kapitala za vlastitu IT infrastrukturu. Više u temi broja iz pera Matilde Bačelić. Hrvatska je iznimno likvidna ali nije solventna. Rješenje nesolventnosti koje predlaže ugledni ekonomist Branimir Lokin u intervjuu za poslovni tjednik Lider jest uvođenje komplementarnog novca kojim bi se zatvorili krugovi plaćanja. - Danas u razvijenim zemljama svijeta postoji više od 300 komplementarnih valuta s ulogom platnog sredstva, a nisu službena valuta. Bilo tko ih može izdati, udruga, poduzeće, jer se time ne ugrožava izvorni novac, a omogućuje se da se pojedini krugovi unutar sustava zatvore – naglašava Lokin. 'Hrvatskoj još veća potpora kad omogući strana ulaganja', tvrdi James B. Foley, veleposlanik SAD-a, Liderov ovotjedni opinion maker. 'Danas je teško ‘prodati’ Hrvatsku kao atraktivno mjesto za ulaganje. Projekti predugo čekaju dozvole i političke intervencije, parafi skalna davanja su prevelika, kaže Foley.

Oni biraju i treniraju, predlažu nagrade i kazne, u svakom smislu pridonose odluci o tome tko će biti u prvoj postavi velikih i uspješnih tvrtki. Ipak, najčešće ostaju izvan fokusa javnosti.Samozatajni stručnjaci odlučuju o tome tko će biti u prvoj postavi najvećih tvrtki. O djelatnosti koja se još bori za svoje mjesto pod suncem - upravljanju ljudskim resursima piše Tatjana Brebrić u priči 'Menadžeri HR-a direktore uče kako da dobro rade'. Naš savjetnik prof. dr. sc. Hrvoje Kačer u ovom broju piše o težini potpisa. Naime, tko svoj potpis stavi pod neki dokument, bio on ovjeren ili ne, smatra se da je na sve što u dokumentu piše pristao. Pravno baš ništa ne znači negirati potpis pravdajući se izjavama 'bilo je premalo vremena za provjeru' i sl. Za potpis na političke odluke takve odgovornosti nema. O državnim poticajima u rubrici Poslovna znanja piše André Bywater. Znate li da se službeni prigovor poduzetnika ugroženog državnim poticajima podnosi se Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Nezakonito dodijeljene državne potpore moraju se vratiti, i to s kamatama.Poduzetnik može uložiti prigovor ako mu je posao ugrožen zbog potpore drugima. Osnovna je novost Obamine reforme odvajanje poslovanja s derivatima od klasičnoga bankovnog poslovanja, ali kako je 'financijski paket' odobrio Senat, nužno je usklađivanje s prijedlogom Predstavničkog doma. To bankama daje još malo vremena za lobiranje i razvodnjavanje predloženog. Više u priči Vanje Figenwalda

Willie Walsh, čelni čovjek British Airwaysa, glavni je lik ovotjednog feljtona. Walsh se borio s nizom problema, ali ova mu je godina zacijelo najgora. Rekordan je godišnji gubitak 531 milijun funti bruto, slijedi novi štrajk zaposlenika, a vulkan s Islanda ne prestaje rigati opasne dimne oblake. Do sada je oblak cijelu industriju stajao otprilike 1,7 milijardi eura, a države i Europska komisija nisu voljne pomoći