Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ruj 2009

ČLANAK: Neplaćanje - moda ili nužda

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić Dankoš  

ČLANAK: Neplaćanje - moda ili nužda

Poznata je priča o mišu, za kojeg je gazda pripremio mišolovku, s otrovom. Druge su se životinje samo okrenule i rekle to nas nije briga, jer je mišolovka za miša. No, miš je bio mudar i otrov nije pojeo, pirnuo je vjetar, pa je otrov pojela koka. Koku je pojela gazdarica. Za potrebe sahrane zaklali su kravu i gicu. Krava i gica doduše nisu imale nikakve direktne veze s otrovom, no, na kraju priče, ono za što su mislili da ih nije briga ih je jako puno stajalo.

Na ovim našim prostorima postalo je pravilo „kašnjenja“ u plaćanju. Tako je postalo gotovo uobičajeno da vam poslovni partner kojeg ste nazvali zbog potraživanja čije je dospijeće prošlo, odgovori kako trenutno nije u mogućnosti izmiriti svoje obveze. Vrlo vjerojatno istom nije neugodno zbog situacije u koju je doveo i sebe i vas, jer je u situaciji kao i vi da zove svoje poslovne partnere te dobiva onakav odgovor kakav je on dao vama. Nedavno sam čak prisustvovala jednom poslovnom razgovoru u kojem poduzetnik zove svog neplatišu, kako bi se dogovorili oko plaćanja, a ovaj mu odgovara, kako ima srca zvati ga sada kad je na rubu propasti?!

U vrijeme mode neplaćanja postavlja se pitanje svrhe cash-flow-a? Drugim riječima, vaše poduzeće može pratiti svoja potraživanja, ali ostaje pitanje jesu li i u kojoj mjeri sredstva osiguranja naplate, povjerenje i ini faktori značajniji od vašeg dnevnog podatka o dospjelim potraživanjima.

U tim uvjetima većina poslovnih partnera svoje obveze i dinamiku njihovog izvršavanja ne vodi više po kriteriju dospjelosti, te mogućih zateznih kamata u slučaju nepoštivanja dospijeća, nego prema listi prioriteta. Lista prioriteta najčešće je definirana snagom poslovnog partnera, pa se prvo izvršavaju obveze prema državi - porezi, doprinosi, itd., nakon toga prioritete definira opstojnost poduzeća. Drugim riječima poslovni partner koji svojim uslugama/proizvodima može ugroziti opstojnost poduzeća ima nepisano pravo prvenstva prilikom plaćanja. Istovremeno država još uvijek ima moć svoje obveze izvršavati dinamikom koja im odgovara. Tako, na primjer, povrat poreza ostvarujete kada dođete na red, naravno u ovisnosti o brzini obrade porezne prijave za to odgovornih službenika. Nekorektno i nerealno je očekivati da će se prijave obrađivati brže no što se obrađuju, no, država na vrijeme korištenja vašeg novca (jer ga ona koristi dok vam sredstva po poreznoj prijavi ne vrati) ne zaračunava kamatu. No, to je snaga države, ali i svih onih velikih poduzeća koja svojom snagom s jedne strane onemogućavaju poslovnim partnerima da njima zaračunavaju zatezne kamate, jer ih onda te zatezne kamate „koštaju“ gubitka posla, dok s druge strane svoje obveze izvršavaju dinamikom koja njima odgovara.

Do 1989. godine je u Hrvatskoj bio na snazi Zakon o osiguranju plaćanja između korisnika društvenih sredstava koji je predviđao obvezu posjedovanja sredstava osiguranja naplate, u slučajevima kada roba/usluga nije plaćena unaprijed. Navedenim zakonom nastojala se osigurati financijska sigurnost. Danas poslovni partneri sami odlučuju hoće li ili ne koristiti sredstva osiguranja naplate, te se oni gotovo u pravilu koriste samo kod poslovnih partnera s kojima do sada nismo značajno poslovno surađivali. No, ponovno snaga poslovnog partnera isključuje ili uključuje sredstva osiguranja naplate.

I ovdje se vraćamo na priču o mišu i mišolovki. Neplaćanje velikih poduzeća ozbiljno ugrožava poslovanje malih poduzeća, no, opća nelikvidnost nije samo problem malih nego i velikih poduzeća. Propadanje malih poduzeća, podiže razinu nezaposlenosti, smanjuje se kupovna moć, time i potrošnja, a velika poduzeća koliko god bila snažna i jaka, vrlo često svoju snagu grade iz kredita. Krediti jednom dolaze na naplatu, a veliko je pitanje hoće li tada ova poduzeća uistinu biti toliko jaka i snažna da se sa svojim obvezama mogu nositi.

Ekonomski oporavak, izlazak iz krize, moguć je onda kada u poslovnoj praksi uistinu budu funkcionirali zakoni društveno odgovornog ponašanja. Zakonska forma postoji, no, poslovna praksa, javna osuda, te snižavanje praga tolerantnosti prema neplaćanju uvjet je njegovog rješavanja. U trenutku kada novčani tijek, bude vjerodostojan parametar poslovnog odlučivanja, moguće je donošenje kvalitetnih poslovnih odluka, a ovakva situacija je moguća tek kada neplaćanje ne bude pravilo, nego izuzetak.

*Stavovi autorice ne odražavaju nužno stavove njezinog poslodavca.
Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

Europski BDP past će između 2 i 10 posto, sve ovisi o trajanju koronakrize

29.03.2020.

Američke vlasti poduzele su izvanredne mjere. Središnja banka Fed ekspresno je u dva navrata srezala ključne kamatne stope, spustivši ih rekordno brzo na nulu. Istodobno je počela kupovati državne, pa čak i korporativne obveznice te poručila da će i izrav

Evo koji poslodavci mogu dobiti 3250 kuna pomoći države po zaposlenome zbog korona-krize

20.03.2020.

Pravo na pomoć od najviše 3250 kuna po radniku, temeljem Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane Koronavirusom (COVID -19) narušena gospodarska aktivnost, imat će poslodavci iz sektora djelatnost

Ministar Aladrović: Apsolutno svi oni kojima je sada zabranjen rad imat će pravo na naknadu za zaposlenike

20.03.2020.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u četvrtak da će svi poslodavci koji će dokazati da su na neki način pogođeni epidemijom koronavirusa imati pravo na naknadu za zaposlenike te apsolutno svi kojima je rad zabranjen odnosno pri

Europska investicijska banka predložila mjere za pomoć malim tvrtkama

18.03.2020.

Sve ove mjere mogu biti brzo implementirane da bi se ublažio manjak likvidnosti, a bit će provedene u partnerstvu s nacionalnim razvojnim bankama gdje god je to moguće, kažu iz EIB Grupe, koja uključuje i Europski investicijski fond (EIF) specijaliziran z

Zbog epidemije građani oslobođeni plaćanja režija, poreza i rata kredita

16.03.2020.

Karantena je od ponedjeljka navečer proširena na cijelu zemlju i trebala bi trajati do početka travnja.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija