Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2009

ČLANAK: Ekonomska analiza ili gatanje iz graha

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić-Dankoš  

ČLANAK: Ekonomska analiza ili gatanje iz graha

Izbori su prošli, političke opcije su postigle netko bolje, a netko manje dobre rezultate od očekivanih, no gorak okus recesije nije prestao. I nakon vrlo često parade kruha i igara, prosječnom poduzetniku ostao je kruh s tvrdom i oporom koricom koju je teško sažvakati.

Paket 10 antirecesijskih mjera nije saživio, pa tako nije napravljen ili nije jasan i transparentan strateški plan mjera i aktivnosti kojima Hrvatska planira "preživjeti" krizu sa što manjim dugoročnim teretom.

Država se početkom godine zadužila kod domaćih banaka kako bi platila dospjele obveze prema inozemstvo, sada je tu obvezu prema bankama "zatvorila" vraćanjem zajma, ali ne iz vlastitih izvora, nego plasiranjem euro-obveznica. Drugim riječima, prelili smo iz šupljeg u prazno i to nas je još i koštalo. Sada ministar Šuker sugerira bankama da vraćena sredstva plasiraju u realni sektor čime bi se zapravo trebala potaknuti privreda. Vjerojatno će banke barem dijelom tako i postupiti, no procjena odobravanja kredita realnom sektoru u sebi uključuje i procjenu rizičnosti odobravanja kredita, pa mislim kako krediti ipak neće biti odobravani olako. No, nadajmo se da će novac koji toliko nedostaje u realnom sektoru ipak napraviti pomake, te poboljšati "krvnu sliku" opće likvidnosti.

Gotovo nevjerojatno zvuče izjave po kojima nas MMF hvali, jer nije izgledno na temelju čega su donesene takve hvale, više mi to izgleda kao mjera poticanja u poznatom stilu "ma možeš ti to", nego doista hvala u kontekstu "dobro radite svoj posao". S druge strane Hrvatskoj pada kreditni rejting, što zapravo znači da, ukoliko budemo prisiljeni na dodatno zaduživanje, ili nećemo moći dobiti kredite ili ćemo ih dobiti pod vrlo nepovoljnim uvjetima, jer se naša zemlja percipira kao visoko rizična. Drugim riječima, biti će potrebno znatno više od političkog šarma za dodatno zaduživanje, ako ono bude bilo potrebno.

Problem koji se nameće je punjenje državnog proračuna. Smanjeno punjenje proračuna s jedne je strane rezultat recesije, smanjene proizvodnje, ali i niza zakona kojima je država ozbiljno ugrozila svoje prihode. Ograničavanje rada nedjeljom, zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima, kao zakonom definirane mjere imaju dalekosežne posljedice na proračun i moram priznati kako me dosadašnja izlaganja ministra Šukera nisu uvjerila kako postoje i procjene utjecaja ovih mjera na proračun. Lijepo je čuti ministra zdravstva koji je zabrinut za zdravlje nacije, lijepo je vidjeti kako se promišlja dugoročno, no bojim se da ukoliko država ne bude punila proračun onim tempom kojim se planiralo naša nacija neće izumrijeti od pušenja, nego od potencijalno moguće seobe naroda zvane "trbuhom za kruhom".

Iz ranije navedenog proizlazi kako će zbog smanjenih prihoda vrlo skoro uslijediti potreba za novih rebalansom, no manevarski prostor za nove rezove je sve manji, te će se vrlo vjerojatno morati odustajati od projekata, što je dugoročno loše. Užasava činjenica što do sada nije ozbiljno razmatrana varijanta privremenog stopiranja investicija kao što je npr. Pelješki most. Premijer doduše govori kako je smisao ove gradnje zadržavanje zaposlenosti, te zaposlenost definira prioritetom, no bez konkretnih podataka i ova izjava djeluje uvjerljivo, ali pomalo šuplje.

Nedavno su seljaci postigli dogovor s Vladom vezano uz cijenu mlijeka i zabranu uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina. Seljaci su postigli prvi veliki uspjeh, natjerali su Vladu da se ozbiljno suoči s problemom i da ponuditi konkretno rješenje. Osim toga, zabrana uvoza će sasvim sigurno poboljšati stanje seljaka, no izvjesno je i kako će inozemni proizvođači nastojati pronaći načina da izostanak s našeg tržišta kompenziraju, pa su moguće i protumjere. Loše je što seljaci nisu ostali jedinstveni, te što sve zahtjeve nisu formulirali kao jedan jedinstven. Ovako su mljekari iznevjerili ratare, pa će ubuduće ratari razmišljati o podršci mljekarima. No, loša je i činjenica što poljoprivreda nije segment kojem se može pristupati s djelomičnim rješenjima, ali i činjenica kako dogovoreno za sada još ne znači i provedeno. Drugim riječima, dogovor će se vrlo vjerojatno ispoštovati, no tempo izvršavanja preuzetih obveza predstavlja bitan segment pregovaranja, a i uz čvrsta jamstva nisam sigurna hoće li ga se moći provesti.

U svakom slučaju, mljekari su za sada prvi dali konkretan plan na koji način riješiti probleme, te se nadam da će takve i sve buduće aktivnosti realnog sektora svojim pritiscima uspjeti utjecati na Vladu, prije svega na preispitivanje vlastitih odluka, ali i donošenje jedinstvenog strateškog plana s jasno definiranim prioritetima. Bez strateškog plana, mislim da sve odluke Vlade imaju težinu proricanja iz graha, pa su takvi i rezultati. I možda je njihova konstelacija ponekad i povoljna, no dugoročno sasvim sigurno loša.

*Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

10.08.2018.

Četvrt stoljeća premijeri, potpredsjednici vlada i resorni ministri nekritički prepisuju recepte koji su prije dolazili iz Washingtona, a sada iz Bruxellesa. I odnose se prema tim receptima kao prema kakvoj religiji

SMANJUJU SE DUGOVI PODUZETNIKA: U Istri blokirano više od dvije tisuće tvrtki, duguju 668 milijuna kuna

07.08.2018.

Istarski dužnici zapošljavaju 1.265 osoba te u prosjeku duguju 330 tisuća kuna

Hrvati imaju velikih problema s neplaćenim računima, ali ima i puno gorih neplatiša

12.06.2018.

Prema broju blokiranih građana zbog neplaćenih dospjelih računa Hrvati se nalaze u samom vrhu među građanima zemalja Europske unije, ali još više problema s neplaćenim dugovima imaju Grci i Bugari

Blokirano oko 24 tisuće poslovnih subjekata, Zagrepčani najzaduženiji

14.05.2018.

Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata na kraju ožujka, 8437 su pravne, a 15.562 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Novi Zeland je prije 40 godina izgledao kao Hrvatska, a onda su smanjili javni sektor i poreze

16.04.2018.

Prvo je trebalo utvrditi što točno dobivaju za novac koji troše. Kako bi znali na što točno troše javni novac, uveli su pravila da razne državne agencije novac ne dobivaju tek tako jer, eto, moraju postojati i imati svoj proračun, već je vlada s njima skl

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1817 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP