Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2009

ČLANAK: Ekonomska analiza ili gatanje iz graha

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić-Dankoš  

ČLANAK: Ekonomska analiza ili gatanje iz graha

Izbori su prošli, političke opcije su postigle netko bolje, a netko manje dobre rezultate od očekivanih, no gorak okus recesije nije prestao. I nakon vrlo često parade kruha i igara, prosječnom poduzetniku ostao je kruh s tvrdom i oporom koricom koju je teško sažvakati.

Paket 10 antirecesijskih mjera nije saživio, pa tako nije napravljen ili nije jasan i transparentan strateški plan mjera i aktivnosti kojima Hrvatska planira "preživjeti" krizu sa što manjim dugoročnim teretom.

Država se početkom godine zadužila kod domaćih banaka kako bi platila dospjele obveze prema inozemstvo, sada je tu obvezu prema bankama "zatvorila" vraćanjem zajma, ali ne iz vlastitih izvora, nego plasiranjem euro-obveznica. Drugim riječima, prelili smo iz šupljeg u prazno i to nas je još i koštalo. Sada ministar Šuker sugerira bankama da vraćena sredstva plasiraju u realni sektor čime bi se zapravo trebala potaknuti privreda. Vjerojatno će banke barem dijelom tako i postupiti, no procjena odobravanja kredita realnom sektoru u sebi uključuje i procjenu rizičnosti odobravanja kredita, pa mislim kako krediti ipak neće biti odobravani olako. No, nadajmo se da će novac koji toliko nedostaje u realnom sektoru ipak napraviti pomake, te poboljšati "krvnu sliku" opće likvidnosti.

Gotovo nevjerojatno zvuče izjave po kojima nas MMF hvali, jer nije izgledno na temelju čega su donesene takve hvale, više mi to izgleda kao mjera poticanja u poznatom stilu "ma možeš ti to", nego doista hvala u kontekstu "dobro radite svoj posao". S druge strane Hrvatskoj pada kreditni rejting, što zapravo znači da, ukoliko budemo prisiljeni na dodatno zaduživanje, ili nećemo moći dobiti kredite ili ćemo ih dobiti pod vrlo nepovoljnim uvjetima, jer se naša zemlja percipira kao visoko rizična. Drugim riječima, biti će potrebno znatno više od političkog šarma za dodatno zaduživanje, ako ono bude bilo potrebno.

Problem koji se nameće je punjenje državnog proračuna. Smanjeno punjenje proračuna s jedne je strane rezultat recesije, smanjene proizvodnje, ali i niza zakona kojima je država ozbiljno ugrozila svoje prihode. Ograničavanje rada nedjeljom, zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima, kao zakonom definirane mjere imaju dalekosežne posljedice na proračun i moram priznati kako me dosadašnja izlaganja ministra Šukera nisu uvjerila kako postoje i procjene utjecaja ovih mjera na proračun. Lijepo je čuti ministra zdravstva koji je zabrinut za zdravlje nacije, lijepo je vidjeti kako se promišlja dugoročno, no bojim se da ukoliko država ne bude punila proračun onim tempom kojim se planiralo naša nacija neće izumrijeti od pušenja, nego od potencijalno moguće seobe naroda zvane "trbuhom za kruhom".

Iz ranije navedenog proizlazi kako će zbog smanjenih prihoda vrlo skoro uslijediti potreba za novih rebalansom, no manevarski prostor za nove rezove je sve manji, te će se vrlo vjerojatno morati odustajati od projekata, što je dugoročno loše. Užasava činjenica što do sada nije ozbiljno razmatrana varijanta privremenog stopiranja investicija kao što je npr. Pelješki most. Premijer doduše govori kako je smisao ove gradnje zadržavanje zaposlenosti, te zaposlenost definira prioritetom, no bez konkretnih podataka i ova izjava djeluje uvjerljivo, ali pomalo šuplje.

Nedavno su seljaci postigli dogovor s Vladom vezano uz cijenu mlijeka i zabranu uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina. Seljaci su postigli prvi veliki uspjeh, natjerali su Vladu da se ozbiljno suoči s problemom i da ponuditi konkretno rješenje. Osim toga, zabrana uvoza će sasvim sigurno poboljšati stanje seljaka, no izvjesno je i kako će inozemni proizvođači nastojati pronaći načina da izostanak s našeg tržišta kompenziraju, pa su moguće i protumjere. Loše je što seljaci nisu ostali jedinstveni, te što sve zahtjeve nisu formulirali kao jedan jedinstven. Ovako su mljekari iznevjerili ratare, pa će ubuduće ratari razmišljati o podršci mljekarima. No, loša je i činjenica što poljoprivreda nije segment kojem se može pristupati s djelomičnim rješenjima, ali i činjenica kako dogovoreno za sada još ne znači i provedeno. Drugim riječima, dogovor će se vrlo vjerojatno ispoštovati, no tempo izvršavanja preuzetih obveza predstavlja bitan segment pregovaranja, a i uz čvrsta jamstva nisam sigurna hoće li ga se moći provesti.

U svakom slučaju, mljekari su za sada prvi dali konkretan plan na koji način riješiti probleme, te se nadam da će takve i sve buduće aktivnosti realnog sektora svojim pritiscima uspjeti utjecati na Vladu, prije svega na preispitivanje vlastitih odluka, ali i donošenje jedinstvenog strateškog plana s jasno definiranim prioritetima. Bez strateškog plana, mislim da sve odluke Vlade imaju težinu proricanja iz graha, pa su takvi i rezultati. I možda je njihova konstelacija ponekad i povoljna, no dugoročno sasvim sigurno loša.

*Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

20.03.2019.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

Gospodarstvo Hrvatske u 2018.: na površini dobro, ali nemojmo se zavaravati

31.12.2018.

Zagrebemo li ispod površine, Hrvatsku masovno napušta radno sposobno stanovništvo, a nedostatak radne snage ugrožava turističku sezonu. Pozitivnih događaja je malo, ali ih ipak ima.

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija