Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2009

ČLANAK: Ekonomska analiza ili gatanje iz graha

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić-Dankoš  

ČLANAK: Ekonomska analiza ili gatanje iz graha

Izbori su prošli, političke opcije su postigle netko bolje, a netko manje dobre rezultate od očekivanih, no gorak okus recesije nije prestao. I nakon vrlo često parade kruha i igara, prosječnom poduzetniku ostao je kruh s tvrdom i oporom koricom koju je teško sažvakati.

Paket 10 antirecesijskih mjera nije saživio, pa tako nije napravljen ili nije jasan i transparentan strateški plan mjera i aktivnosti kojima Hrvatska planira "preživjeti" krizu sa što manjim dugoročnim teretom.

Država se početkom godine zadužila kod domaćih banaka kako bi platila dospjele obveze prema inozemstvo, sada je tu obvezu prema bankama "zatvorila" vraćanjem zajma, ali ne iz vlastitih izvora, nego plasiranjem euro-obveznica. Drugim riječima, prelili smo iz šupljeg u prazno i to nas je još i koštalo. Sada ministar Šuker sugerira bankama da vraćena sredstva plasiraju u realni sektor čime bi se zapravo trebala potaknuti privreda. Vjerojatno će banke barem dijelom tako i postupiti, no procjena odobravanja kredita realnom sektoru u sebi uključuje i procjenu rizičnosti odobravanja kredita, pa mislim kako krediti ipak neće biti odobravani olako. No, nadajmo se da će novac koji toliko nedostaje u realnom sektoru ipak napraviti pomake, te poboljšati "krvnu sliku" opće likvidnosti.

Gotovo nevjerojatno zvuče izjave po kojima nas MMF hvali, jer nije izgledno na temelju čega su donesene takve hvale, više mi to izgleda kao mjera poticanja u poznatom stilu "ma možeš ti to", nego doista hvala u kontekstu "dobro radite svoj posao". S druge strane Hrvatskoj pada kreditni rejting, što zapravo znači da, ukoliko budemo prisiljeni na dodatno zaduživanje, ili nećemo moći dobiti kredite ili ćemo ih dobiti pod vrlo nepovoljnim uvjetima, jer se naša zemlja percipira kao visoko rizična. Drugim riječima, biti će potrebno znatno više od političkog šarma za dodatno zaduživanje, ako ono bude bilo potrebno.

Problem koji se nameće je punjenje državnog proračuna. Smanjeno punjenje proračuna s jedne je strane rezultat recesije, smanjene proizvodnje, ali i niza zakona kojima je država ozbiljno ugrozila svoje prihode. Ograničavanje rada nedjeljom, zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima, kao zakonom definirane mjere imaju dalekosežne posljedice na proračun i moram priznati kako me dosadašnja izlaganja ministra Šukera nisu uvjerila kako postoje i procjene utjecaja ovih mjera na proračun. Lijepo je čuti ministra zdravstva koji je zabrinut za zdravlje nacije, lijepo je vidjeti kako se promišlja dugoročno, no bojim se da ukoliko država ne bude punila proračun onim tempom kojim se planiralo naša nacija neće izumrijeti od pušenja, nego od potencijalno moguće seobe naroda zvane "trbuhom za kruhom".

Iz ranije navedenog proizlazi kako će zbog smanjenih prihoda vrlo skoro uslijediti potreba za novih rebalansom, no manevarski prostor za nove rezove je sve manji, te će se vrlo vjerojatno morati odustajati od projekata, što je dugoročno loše. Užasava činjenica što do sada nije ozbiljno razmatrana varijanta privremenog stopiranja investicija kao što je npr. Pelješki most. Premijer doduše govori kako je smisao ove gradnje zadržavanje zaposlenosti, te zaposlenost definira prioritetom, no bez konkretnih podataka i ova izjava djeluje uvjerljivo, ali pomalo šuplje.

Nedavno su seljaci postigli dogovor s Vladom vezano uz cijenu mlijeka i zabranu uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina. Seljaci su postigli prvi veliki uspjeh, natjerali su Vladu da se ozbiljno suoči s problemom i da ponuditi konkretno rješenje. Osim toga, zabrana uvoza će sasvim sigurno poboljšati stanje seljaka, no izvjesno je i kako će inozemni proizvođači nastojati pronaći načina da izostanak s našeg tržišta kompenziraju, pa su moguće i protumjere. Loše je što seljaci nisu ostali jedinstveni, te što sve zahtjeve nisu formulirali kao jedan jedinstven. Ovako su mljekari iznevjerili ratare, pa će ubuduće ratari razmišljati o podršci mljekarima. No, loša je i činjenica što poljoprivreda nije segment kojem se može pristupati s djelomičnim rješenjima, ali i činjenica kako dogovoreno za sada još ne znači i provedeno. Drugim riječima, dogovor će se vrlo vjerojatno ispoštovati, no tempo izvršavanja preuzetih obveza predstavlja bitan segment pregovaranja, a i uz čvrsta jamstva nisam sigurna hoće li ga se moći provesti.

U svakom slučaju, mljekari su za sada prvi dali konkretan plan na koji način riješiti probleme, te se nadam da će takve i sve buduće aktivnosti realnog sektora svojim pritiscima uspjeti utjecati na Vladu, prije svega na preispitivanje vlastitih odluka, ali i donošenje jedinstvenog strateškog plana s jasno definiranim prioritetima. Bez strateškog plana, mislim da sve odluke Vlade imaju težinu proricanja iz graha, pa su takvi i rezultati. I možda je njihova konstelacija ponekad i povoljna, no dugoročno sasvim sigurno loša.

*Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju uzletjelo 3,3 posto

29.11.2017.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je više nego u prethodnom kvartalu, ali manje od očekivanja analitičara

Hrvati ne rade, a nasilna država guši privatnike i zato smo siromašni

26.11.2017.

Koje su direktne štete državnog uplitanja u biznis? Govori se o stotinama milijuna eura izgubljenih u arbitraži u Ini. Kako će to država nadoknaditi? Iz poreza. Platit ćemo svi mi

Tvrtka s desetak zaposlenih 'tuče' milijarde, a najveći poslodavci u grdnim problemima

19.11.2017.

Gospodarskom scenom Vukovara gospodari Pavao Vujnovac, najveći domaći trgovac plinom. Njegovo poslovno carstvo svake godine jača, ali problem je u tome što je riječ o biznisu koji zapošljava relativno mali broj ljudi

Fina: U blokadi 896 OPG-ova s dugovima od 422,9 milijuna kuna

17.11.2017.

Krajem rujna ove godine blokirane račune imalo je 896 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja iznosila 422,9 milijuna kuna, što je 90 posto veći iznos dugovanja nego sredinom 2011. godine

Zlatna kuna: Maistra iz Rovinja najbolja među velikim tvrtkama, nagrada za promicanje gospodarstva Mati Rimcu

14.11.2017.

U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Bruketa&Žinić&Grey

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija