Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Kol 2020

Cijene vikendica u Hrvatskoj, Španjolskoj i Italiji mogle bi osobito pasti

Izvor: www.lider.media · Autor: Mario Tešanović  

Cijene vikendica u Hrvatskoj, Španjolskoj i Italiji mogle bi osobito pasti

Većina država ove godine očekuje stagnaciju cijena nekretnina ili njihovu neznatnu promjenu prije nego što opet počnu rasti 2021. ili 2022., pokazuje istraživanje o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na stambene nekretnine. Stranim ulagačima privlačno zemljište imaju Luksemburg, Belgija i Nizozemska, a snažan pad tržišta očekuje se u Ujedinjenom Kraljevstvu i Mađarskoj. Negativne učinke osjetit će i tradicionalna ljetna odredišta

Nakon nekoliko godina rasta u svim segmentima tržišta stambenih nekretnina to se očekivalo i 2020. Međutim, potkraj prosinca 2019. novi se soj koronavirusa, potekao iz Kine, počeo širiti svijetom. U veljači i ožujku ove godine pandemija je pogodila većinu europskih država, zbog čega su bile prisiljene nametnuti restriktivne mjere svojim gospodarstvima i slobodnom kretanju građana. To je utjecalo i na tržište stambenih nekretnina i na ostatak gospodarstva. Brojni stručnjaci smatraju kako će gospodarska kriza koja će uslijediti nakon pandemije biti najteža od Velike depresije.

No iz perspektive tržišta stambenih nekretnina nova se kriza razlikuje od one koja nas je pogodila od 2008. do 2010. Prethodnu krizu prouzročili su nemar banaka u financiranju nekretnina i posljedično trgovanje kreditnim izvedenicama. Današnji gospodarski pad izazvale su odluke vlada donesene kako bi se spriječilo širenje bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2. Banke i developeri nekretnina u boljem su financijskom stanju nego na pomolu prijašnje krize. Zamolili smo stručnjake za tržište nekretnina iz dvadeset tri države koje sudjeluju u ispitivanju da podijele s nama svoje mišljenje i zapažanja o trenutačnim učincima koronavirusa na tržišta stambenih nekretnina i načinima na koji će se tržišta razvijati u mjesecima koji dolaze.

Razlike zbog različite strogoće
U prošloj smo krizi svjedočili velikom padu građevinske djelatnosti, brojni su se developeri suočili s financijskim problemima te je većina projekata zaustavljena. Zbog toga je i u godinama nakon krize zabilježeno najmanje započetih i dovršenih stambenih objekata, što je onda u kombinaciji s niskim troškovima financiranja i ekonomskim rastom izazvalo porast cijena stambenih nekretnina diljem Europe i povećani manjak stambenih nekretnina u više država. Naši stručnjaci tvrde kako u slučaju dugotrajnoga gospodarskog pada sličnu situaciju možemo očekivati na nekim tržištima.

Međutim, developeri su danas u boljem položaju za suočavanje s komplikacijama i iako može biti neznatnog kašnjenja u postupcima odobravanja i gradnje, ne smije biti znatnog usporavanja u gospodarstvu kako bi se zaštitilo tržište stambenih nekretnina. Državna pomoć u obliku jamstava ili izravnog financijskog angažmana imat će ključnu ulogu u otklanjanju te neizbježne opasnosti. Odmah nakon što su uvedene zaštitne mjere za gospodarstvo u državama koje su sudjelovale u ispitivanju, tržišta stambenih nekretnina u većini njih su stala. Većina je transakcija u tijeku, pogotovo onih u ranijim fazama, privremeno zaustavljena. Nije sklopljen gotovo nijedan novi ugovor jer su osobni obilasci nekretnine bili gotovo nemogući. Neke su države zabilježile godišnji pad transakcija do osamdeset posto. Učinak na građevinsku djelatnost razlikovao se među državama prema strogosti zaštitnih mjera. Naprimjer, u Francuskoj su radovi na devedeset posto gradilišta prekinuti, a u Češkoj su radnici samo morali poštovati dodatna higijenska pravila. Osim toga, problem za građevinske radove mogao bi postati nedostatak radne snage, osobito u državama u kojima su građevinski radnici strani radnici koji su se nakon pojave koronavirusa vratili u svoje matične države.

Šest negativnih
Tržišta najma nekretnina u većini država koje su sudjelovale u istraživanju najbrže su odgovorila na nove tržišne okolnosti. Osobito u velikim gradovima kao što su Pariz, Rim, Prag ili Budimpešta restriktivne su mjere zaustavile priljev turista te su mnogi stanovi u centru grada, koji su se izvorno nudili kao P2P smještajne jedinice, postali dijelom ponude tržišta dugoročnog najma, što je stvorilo pritisak na smanjenje cijena najma. Međutim, ne možemo sa sigurnošću zaključiti hoće li te smještajne jedinice opet postati dijelom ponude kratkoročnog najma nakon oporavka turističkih aktivnosti.

Razvoj tržišta nekretnina diljem Europe razlikuje se od države do države. U 10 država od 23 koje su sudjelovale u ispitivanju očekuje se stagnacija tržišta nekretnina, odnosno stagnacija cijena i pad broja transakcija. Kad je riječ o razvoju cijena i ukupnoj aktivnosti tržišta u budućnosti, stručnjaci iz šest država imaju negativna očekivanja. To su države koje je snažno pogodio virus (Ujedinjeno Kraljevstvo, Hrvatska) ili one čija tržišta usporavaju (Mađarska). Nasuprot tomu predstavnici država sa snažnim temeljima za daljnji razvoj tržišta nekretnina svoje izglede smatraju dobrima. Konkretno, riječ je o Belgiji, gdje u posljednjih 37 godina cijene stalno rastu, Nizozemskoj, Norveškoj, Izraelu, Slovačkoj i Češkoj. U svakom slučaju, njihova se predviđanja temelje na trenutačno dostupnim informacijama o epidemiološkoj i gospodarskoj situaciji te bi se mogla promijeniti bude li nečekivanih događaja.


Komentari članka

Vezani članci

Sve smo bogatiji, neto financijska imovina po Hrvatu iznosi 11.809 eura

25.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu. Za prošlog

Dalmatinski poduzetnici: Čeka nas crna zima! Pojedini među nama od Velike Gospe nisu inkasirali ni 10.000 kn

24.09.2020.

Prekid redovnog poslovanja, drastično smanjenje prometa i prihoda, ali i otkazi radnicima, tek su neki u moru problema s kojima su suočeni Mario Blažević, vlasnik dvorane za vjenčanja, novootvorenog restorana i tvornice za proizvodnju kolača u Kaštelima,

Velike banke sele stotine milijardi eura iz Londona. Ovo su nova odredišta kapitala

24.09.2020.

Velike banke i investicijske kuće ubrzano premještaju ogromne iznose financijske imovine s kojom upravljaju iz Londona u više europskih destinacija. Razlog evakuacije financijske imovine iz Londona je Brexit, što predstavlja težak udarac za britansku fina

Agencija Uniline baca se na novi poslovni model, ovo će zanimati vlasnike vila

23.09.2020.

Uniline će voditi računa o prihvatu i ispraćaju gostiju, kompletnu brigu o pripremi i održavanju iznajmljenih nekretnina, kao i cijelom procesu najma, uključujući fotografiranje i oglašavanje nekretnine.

Tjedan odmora vrijedan

22.09.2020.

Domaći gosti kojih je i ovaj vikend, kao što smo vidjeli, najviše - u ovoj izazovnoj godini ostvarili su 20 posto ukupnih turističkih dolazaka i noćenja, što je dvostruko više nego lani. Kako bi ih se i u posezoni potaknulo na putovanja, Ministarstvo turi

Tag cloud

  1. 2049 članka imaju tag hrvatska
  2. 2128 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1103 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici