Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Tra 2019

Cijene rastu, pretjerani optimizam na tržištu nekretnina

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji list  

Cijene rastu, pretjerani optimizam na tržištu nekretnina

– Tržište novogradnja je aktivno, puno se gradi u odnosu na prije i prodaje se po visokim cijenama. Razlozi rasta cijena su oporavak gospodarstva, rast potrošnje, kratkoročni najam stanova, niske kamatne stope na kredite i niske kamate na štednju, visoki troškovi gradnje i nedostatak radne snage, visoki PDV u cijeni stana – nabrojio je sugovornik, te naglasio kako su okidač rastu cijena bile subvencije iz rujna prošle godine kojima država pet ili više godina plaća od 30 do 50 posto rate kredita.

Vujović je podsjetio i na činjenicu da treba imati u vidu tražene i realizirane cijene, budući da realizirane mogu biti niže i do deset posto.

– Uglavnom, cijene rastu puno brže nego što pokazuju ekonomski fundamenti, tako da se uistinu može govoriti o pretjeranom optimizmu na tržištu nekretnina – komentirao za Jutarnji list je aktualnu situaciju Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dodajući kako ni jedan ekonomski održivi indikator ne može objasniti trenutačni optimizam kupaca.

– Nezahvalno je uspoređivati gradove jer postoje lokalni uvjeti koji djeluju na cijenu, na primjer rast zaposlenosti, slobodan prostor za razvoj, efikasnost lokalne administracije i slično. Na obali je prisutan i utjecaj stranih turista, iako je i dalje u transakcijama kupoprodaje dominantan utjecaj domaćih kupaca, ne lokalnih kupaca, ali domaćih svakako.

Dionice hotela puno više reagiraju na strane turiste, ali kupoprodaja stanova i apartmana i dalje je u sferi lokalnih ekonomskih prilika – odgovorio je profesor Tica na upit Slobodne Dalmacije da usporedi tržište u Zagrebu i Splitu.

Premda je uistinu nezahvalno uspoređivati tržište nekretnina po gradovima, odlučili smo zaviriti u glavne gradove susjedne Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine, kako bi nam usporedba barem dijelom pokazala jesu li kretanja na zagrebačkom tržištu sastavni dio općih kretanja u okruženju ili su, možda, iznimka.

U najbližoj Ljubljani, dakle, velika je potražnja za dvosobnim stanovima u središtu grada, posebice zbog potražnje turista preko Bookinga i Airbnba, pa se tako cijene rabljenih stanova kreću od 2800 do 4000 eura, ovisno o lokaciji, površini i opremi.

No, kako će se krajem ove godine ponuda novih stanova izrazito povećati, očekuje se pad njihove prosječne cijene sa sadašnjih 3500 do 4500 eura na 2300 do 2800 eura po kvadratu.

Dok se to ne dogodi, ostaje zabilježeno da je u centru Ljubljane ove godine ABC NEPREMIČNINE počeo s prodajom novih, najluksuznijih stanova po cijenama od 5000 do 7000 eura po kvadratu.

Ako se cijene u Ljubljani čine pretjerano visokima, o čemu se u Sloveniji dosta pisalo krajem prošle godine, gdje su porasle za 15 posto, a nastavilo se pisati i u dosadašnjem tijeku ove godine, valja odmah reći da Ljubljana nije usamljena, pogotovo kad pogledamo Beograd.

– Zahvaljujući povijesno niskim kamatnim stopama na štednju u stranim valutama, iznimno povoljnim stambenim kreditima, tržište nekretnina u Beogradu je u ekspanziji u posljednje tri godine, bilježeći rast cijena od oko 35 posto – informacija je Miroslava Cvetkovića, direktora beogradske agencije za nekretnine "Cvetković-Roškov".

Novogradnje su puno traženije od rabljenih stanova, zbog mogućnosti kupnje garažnog ili parkirališnog prostora, koncepta života u novim naseljima, infrastrukture. Razlika u vrijednosti novi-stari stanovi varira od 20 do 70 posto, ovisno o općini, tj. lokaciji, i očekivano je izraženija na "prime" lokacijama.

Ovisno o lokaciji i mikrolokaciji unutar nje, stupnju implementiranog luksuza, površini objekta te odnosu strukture i kvadrature, cijena varira od 900 eura po kvadratu na periferiji do 3200 eura za novogradnje u Novom

Beogradu, te do 4000-5000 eura za luksuzne nekretnine na Vračaru i rezidencijalnim dijelovima Senjaku i Dedinju. Prosječna cijena kvadrata u Beogradu kreće se oko 1600 eura.

– Cijene su stabilne i ne očekuje se znatnije odstupanje od sadašnjih vrijednosti – naglasio je Cvetković.

U Beogradu na vodi, međutim, novoj nekretninskoj atrakciji kakvu investitori žele graditi i u Zagrebu, cijene dosežu i 7700 eura po kvadratu.

U posljednjih nekoliko godina tržište nekretnina u Sarajevu prilično se oporavilo, pa je tako nakon stabilizacije koja se dogodila između 2014. i 2016. godine, u proteklom periodu došlo do porasta cijena svih tipova nekretnina na tržištu. Simptomatično je da rast cijena svoj najveći skok bilježi u proteklih godinu dana, i to u dijelu stambenih nekretnina, te ovisno o lokaciji u Sarajevu iznosi od 10 do 15 posto.

Prema kazivanju naših sugovornika iz Sarajeva, evidentan je i povećan interes investitora u sektoru novogradnje, što je rezultiralo brojnim novogradnjama na području cijelog Kantona Sarajevo.

Govoreći o uzrocima rasta cijena, kažu, najveću ulogu zasigurno ima sniženje kamatnih stopa na tržištu kapitala i povećano zanimanje dijaspore za kupovanje nekretnina, prije svega u sektoru novogradnje.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtke koje su postale hit u Zagrebu: Spasile su restorane, evo koliko plaćaju radnike

06.06.2019.

Sigurno ste primijetili mladiće i djevojke na biciklima s velikim četvrtastim torbama plave ili žute boje kako kruže zagrebačkim ulicama. Dostavljači su to Wolta i Glovoa, mobilnih aplikacija za dostavu ili, kako ih se često opisuje, “Ubera za hranu”. Kao

Cijene najma zagrebačkih stanova odletjele u nebo: Za godinu dana porasle čak 13 posto!

29.05.2019.

Prosječne tražene najamnine zagrebačkih stanova u travnju su u odnosu na ožujak porasle za jedan posto, a u odnosu na isti mjesec 2017. godine veće su za 14 posto, pokazuju podaci oglasnika Crozilla.com

Američki veleposlanik pohvalio Hrvatsku ali i otkrio koje stvari ne valjaju: "Pogrešno je što nemate porez na nekretnine"

28.05.2019.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Osječko-baranjska županija lani je ostvarila suficit od 911 milijuna kuna

30.04.2019.

Zagreb ostvaruje više od 30 posto ukupnog hrvatskog izvoza i gotovo polovinu ukupnog uvoza

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1916 članka imaju tag hrvatska
  2. 1929 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1223 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija