Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Srp 2009

Cijene »plažnoga kvadrata« od tri do 70 kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev-Balen  

Cijene »plažnoga kvadrata« od tri do 70 kuna

Gotovo sve plaže na Jadranu pod koncesijom su kao pomorsko dobro, a koncesije odobrava nadležna županija. Tako je, primjerice, u Zadarskoj županiji koncesionirano ukupno 13 plaža za koje županija godišnje dobiva više od milijun i pol kuna. Za plažu Pinija u Petrčanima, veličine 13.000 četvornih metara, godišnje 104.000 kuna, za plažu Kolovare, veličine 17.000 četvornih metara u samome Zadru 86.000 kuna, za plažu Borik, veličine 44.000 četvornih metara, 222.000 kuna, za plažu Marex, 20.000 kuna, za plažu u turističkom naselju Zaton, 50.000 četvornih metara, 253.000 kuna, Crvenu luku kod Biograda, 74.000 četvornih metara, od 148.000 do 260.000 kuna, za plažu hotela »Alan« u Starigradu, 10.000 kvadrata, 82.000 kuna, za plažu Pakoštane, veličine 21.000 kvadrata, 127.000 kuna, za plažu u Šimunima na Pagu, veličine 63.000 kvadrata, 318.000 kuna, za plažu na Punta skali (Petrčane), 189.000 kuna, za plažu u Starigradu, veličine 4000 kvadrata, 23.000 kuna...

Šibensko-kninska županija pod koncesijom ima 80.774 kvadrata na 12 plaža. Godišnje prihod od koncesija iznosi 406.619 kuna, a najnižu cijenu po četvornom metru u županiji plaća hotelsko poduzeće Solaris. Za plažu u Zablaću, površine 40.494 kvadrata, Solaris plaća 121.482 kune godišnje ili tri kune po kvadratu.

Dubrovačka županija izdala je samo 14 koncesija za osam plaža i šest luka. Ukupna površina pod koncesijom iznosi 145.148 kvadrata, a prihod Županije iznosi 877.324 kune godišnje. Najvišu koncesiju u županiji plaća hotel »Excelsior« koji za 2973 kvadrata plaća 208.110 kuna ili 70 kuna po kvadratu. Tvrtka Kono za plažu Banje, veličine 4995 kvadrata, plaća 60 kuna po kvadratu ili 300.000 kuna godišnje, a hotel »Park« za plažu od 1792 kvadrata u uvali Lapad izdvaja 50 kuna po kvadratu ili 90.000 kuna, kao i tri posto prihoda s plaže, a za 1520 kvadrata kopna i 36.109 kvadrata akvatorija sportske luke u Korčuli naplaćuje se 20 lipa po metru.

Istarska županija, koja ima najujednačenije koncesije od svih županija u Hrvatskoj, u koncesiju je dala 35 plaža ukupne površine 281.884 četvornih metara i za to ubire 1.431.625 kuna godišnje. Najniža koncesija iznosi tri kune po kvadratu za plažu jednog naturističkoga kampa koja se proteže na 23.038 četvornih metara. Najviša koncesija od 15 kuna po kvadratu plaća se za hotelsku plažu od 5874 metara četvornih plus 5,12 posto prihoda.

Najskuplja ulaznica za naše plaže je ona za plažu Bonj kod hotela »Amfora« na Hvaru, a gosti plaćaju pakete usluga od 200 do 500 i više kuna po danu, ovisno o tome što izaberu: ležaljku, stol, suncobran, baldahin...

Osim Hvara, na području Splitsko-dalmatinske županije ulaz se naplaćuje na plaži hotela s pet zvjezdica »Le Meridien Lav« u Podstrani. Na zadarskom području najskuplja je plaža uz turističko naselje Crvena luka u Biogradu, a cjelodnevno kupanje stoji 70 kuna, koliko se zapravo naplaćuje parkiranje, a ne službena ulaznica za plažu. Na šibenskom području plaža se plaća u hotelskom naselju Solaris, dok u Vodicama još ne naplaćuju korištenje plaža.

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o prvim rezultatima mjerenja kakvoće mora na plažama duž Jadrana, obavljenim do sredine svibnja, na 882 točke nije utvrđeno jače onečišćenje mora, a na njih pet more je umjereno onečišćeno. Na tih pet plaža izmjerene su vrijednosti iznad graničnih, propisanih Uredbom o standardima kakvoće mora na plažama, odnosno more je bilo umjereno onečišćeno. To se odnosi na tri plaže u Primorsko-goranskoj te dvije plaže u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Zadru su plaže Jadran, Punta Bajlo i Arbanasi ocijenjene kao dobre za kupanje, što je druga ocjena po redu. Ostale plaže imaju more visoke kakvoće, odnosno najvišu moguću ocjenu.

Kakvoća mora na plažama na visokoj razini
Ispitivanja kakvoće mora provodi se svakih 15 dana na 882 točke duž cijele jadranske obale. Troškove uzimanja uzoraka podmiruju županije, a provode ga ovlašteni laboratoriji. Program stalnog praćenja sanitarne kakvoće mora provodi se od 1. svibnja do kraja sezone kupanja, odnosno do kraja rujna. Uzorci mora uzimaju se na plažama najmanje svakih 15 dana, 10 puta u sezoni kupanja (12 puta za plaže koje su uključene ili se planiraju uključiti u projekt »Plava zastava«). Ministarstvo ističe da je kakvoća mora u Hrvatskoj na vrlo visokoj razini, jer većina uzoraka odgovara standardima propisanima uredbom. Kakvoća mora na plažama na cijelom jadranskom obalnom i otočnom prostoru prati se od 1988., a Hrvatska je kao potpisnica Konvencije o zaštiti morskog okoliša u Sredozemlju bila jedna od prvih zemalja koje su počele sustavno pratiti kakvoću mora na plažama.


Komentari članka

Vezani članci

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

08.06.2018.

To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci

Naplaćuju nerealno visoke cijene i varaju strance, ali domaće se ne usude!

07.06.2018.

Poznati ugostitelj ogorčen praksom svojih kolega, drugi samo sliježu ramenima

Rade odličan i za zajednicu koristan posao, ali nitko ih ne želi za susjede

07.06.2018.

Kemis-Termoclean jedna je od vodećih tvrtki za sanaciju opasnog otpada, zaštitu okoliša i industrijsko čišćenje. Obavio je neke od ‘najopakijih’ poslova kod nas, posjeduje najveće kapacitete za skladištenje otpada u Hrvatskoj i najveći je izvoznik opasnog

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

06.06.2018.

Tijekom prvih pet mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (3,4 milijuna noćenja), dok je na Kvarneru i Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 1,8 milijuna noćenja. Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s 1,4 milijuna noćenja, Zadarska s 925.000 n

Nedostaje 15 tisuća sezonaca, loši uvjeti rada tjeraju ljude u inozemstvo

05.06.2018.

Posao je tijekom ljeta težak i naporan, te ne pruža sigurnost, zbog čega se veliki broj sezonaca, pogotovo onih iz Slavonije, odlučuje umjesto na hrvatskoj obali raditi u Europi gdje imaju normalnije radne vrijeme, stalnu plaću i posao 12 mjeseci u godini

Tag cloud

  1. 1758 članka imaju tag hrvatska
  2. 1788 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 941 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 899 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 916 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 800 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 384 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 390 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 281 članka imaju tag osijek
  31. 306 članka imaju tag agrokor
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija