Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Srp 2009

Cijene »plažnoga kvadrata« od tri do 70 kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev-Balen  

Cijene »plažnoga kvadrata« od tri do 70 kuna

Gotovo sve plaže na Jadranu pod koncesijom su kao pomorsko dobro, a koncesije odobrava nadležna županija. Tako je, primjerice, u Zadarskoj županiji koncesionirano ukupno 13 plaža za koje županija godišnje dobiva više od milijun i pol kuna. Za plažu Pinija u Petrčanima, veličine 13.000 četvornih metara, godišnje 104.000 kuna, za plažu Kolovare, veličine 17.000 četvornih metara u samome Zadru 86.000 kuna, za plažu Borik, veličine 44.000 četvornih metara, 222.000 kuna, za plažu Marex, 20.000 kuna, za plažu u turističkom naselju Zaton, 50.000 četvornih metara, 253.000 kuna, Crvenu luku kod Biograda, 74.000 četvornih metara, od 148.000 do 260.000 kuna, za plažu hotela »Alan« u Starigradu, 10.000 kvadrata, 82.000 kuna, za plažu Pakoštane, veličine 21.000 kvadrata, 127.000 kuna, za plažu u Šimunima na Pagu, veličine 63.000 kvadrata, 318.000 kuna, za plažu na Punta skali (Petrčane), 189.000 kuna, za plažu u Starigradu, veličine 4000 kvadrata, 23.000 kuna...

Šibensko-kninska županija pod koncesijom ima 80.774 kvadrata na 12 plaža. Godišnje prihod od koncesija iznosi 406.619 kuna, a najnižu cijenu po četvornom metru u županiji plaća hotelsko poduzeće Solaris. Za plažu u Zablaću, površine 40.494 kvadrata, Solaris plaća 121.482 kune godišnje ili tri kune po kvadratu.

Dubrovačka županija izdala je samo 14 koncesija za osam plaža i šest luka. Ukupna površina pod koncesijom iznosi 145.148 kvadrata, a prihod Županije iznosi 877.324 kune godišnje. Najvišu koncesiju u županiji plaća hotel »Excelsior« koji za 2973 kvadrata plaća 208.110 kuna ili 70 kuna po kvadratu. Tvrtka Kono za plažu Banje, veličine 4995 kvadrata, plaća 60 kuna po kvadratu ili 300.000 kuna godišnje, a hotel »Park« za plažu od 1792 kvadrata u uvali Lapad izdvaja 50 kuna po kvadratu ili 90.000 kuna, kao i tri posto prihoda s plaže, a za 1520 kvadrata kopna i 36.109 kvadrata akvatorija sportske luke u Korčuli naplaćuje se 20 lipa po metru.

Istarska županija, koja ima najujednačenije koncesije od svih županija u Hrvatskoj, u koncesiju je dala 35 plaža ukupne površine 281.884 četvornih metara i za to ubire 1.431.625 kuna godišnje. Najniža koncesija iznosi tri kune po kvadratu za plažu jednog naturističkoga kampa koja se proteže na 23.038 četvornih metara. Najviša koncesija od 15 kuna po kvadratu plaća se za hotelsku plažu od 5874 metara četvornih plus 5,12 posto prihoda.

Najskuplja ulaznica za naše plaže je ona za plažu Bonj kod hotela »Amfora« na Hvaru, a gosti plaćaju pakete usluga od 200 do 500 i više kuna po danu, ovisno o tome što izaberu: ležaljku, stol, suncobran, baldahin...

Osim Hvara, na području Splitsko-dalmatinske županije ulaz se naplaćuje na plaži hotela s pet zvjezdica »Le Meridien Lav« u Podstrani. Na zadarskom području najskuplja je plaža uz turističko naselje Crvena luka u Biogradu, a cjelodnevno kupanje stoji 70 kuna, koliko se zapravo naplaćuje parkiranje, a ne službena ulaznica za plažu. Na šibenskom području plaža se plaća u hotelskom naselju Solaris, dok u Vodicama još ne naplaćuju korištenje plaža.

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o prvim rezultatima mjerenja kakvoće mora na plažama duž Jadrana, obavljenim do sredine svibnja, na 882 točke nije utvrđeno jače onečišćenje mora, a na njih pet more je umjereno onečišćeno. Na tih pet plaža izmjerene su vrijednosti iznad graničnih, propisanih Uredbom o standardima kakvoće mora na plažama, odnosno more je bilo umjereno onečišćeno. To se odnosi na tri plaže u Primorsko-goranskoj te dvije plaže u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Zadru su plaže Jadran, Punta Bajlo i Arbanasi ocijenjene kao dobre za kupanje, što je druga ocjena po redu. Ostale plaže imaju more visoke kakvoće, odnosno najvišu moguću ocjenu.

Kakvoća mora na plažama na visokoj razini
Ispitivanja kakvoće mora provodi se svakih 15 dana na 882 točke duž cijele jadranske obale. Troškove uzimanja uzoraka podmiruju županije, a provode ga ovlašteni laboratoriji. Program stalnog praćenja sanitarne kakvoće mora provodi se od 1. svibnja do kraja sezone kupanja, odnosno do kraja rujna. Uzorci mora uzimaju se na plažama najmanje svakih 15 dana, 10 puta u sezoni kupanja (12 puta za plaže koje su uključene ili se planiraju uključiti u projekt »Plava zastava«). Ministarstvo ističe da je kakvoća mora u Hrvatskoj na vrlo visokoj razini, jer većina uzoraka odgovara standardima propisanima uredbom. Kakvoća mora na plažama na cijelom jadranskom obalnom i otočnom prostoru prati se od 1988., a Hrvatska je kao potpisnica Konvencije o zaštiti morskog okoliša u Sredozemlju bila jedna od prvih zemalja koje su počele sustavno pratiti kakvoću mora na plažama.


Komentari članka

Vezani članci

Analiza turizma u Slavoniji: Broj privatnih kapaciteta raste četiri puta brže od broja gostiju

17.10.2019.

Većina informacija o Slavoniji u medijima ima negativnu konotaciju, od iseljavanja, zapuštenih sela do najezde komaraca i sl. Samo zbog komaraca u medijima Slavonci gube goste

Unatoč rastu broja oglasa, poslodavci sve teže do radnika

15.10.2019.

Od ukupnog broja objavljenih oglasa, njih 56 % odnosilo se na priobalne županije. Najviše oglašenih radnih pozicija, osim za Zagreb i Zagrebačku županiju (33 %), bilo je za Splitsko-dalmatinsku (20 %), Primorsko-goransku (12 %) te Istarsku županiju (11 %)

Turizam u Slavoniji ima odlične temelje, ali treba pomoć države

07.10.2019.

Turističko tržište traži nove proizvode, i to je prilika za Slavoniju, novu nerazvikanu destinaciju

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

HNB objavio: Vanjski dug je veći, a zarada od turizma manja nego što se mislilo

03.10.2019.

HRVATSKA je godinama imala manje prihode od turizma nego što se mislilo pa su tako prošle godine oni bili za čak 600 milijuna eura ili za oko 4,5 milijardi kuna manji, pokazuju revidirani podaci Hrvatske narodne banke. Umjesto 10,1 milijardu eura, prihodi

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija