Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Svi 2020

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

KORONAKRIZA je zaustavila rast cijena roba i usluga u Hrvatskoj i trendove u kretanju maloprodajnih cijena okrenula u suprotnom smjeru - pravcu pada.

Pokazuju to podaci državne statistike za travanj, prema kojima je opća razina cijena na malo u Hrvatskoj smanjena 0,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, a isti je pad zabilježen i u usporedbi s ožujkom. Time je prekinut niz od 40 mjeseci zaredom u kojima su cijene na malo u nas rasle na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s istim mjesecom godinu ranije.

Izbor između pada cijena i cjenovne stagnacije

Hrvatska je time, čini se, ponovno zakoračila u deflaciju, odnosno pad opće razine cijena. Dio ekonomista, naime, očekuje da ćemo u ovoj godini biti u negativnoj zoni kada je riječ o kretanju cijena roba i usluga, dok dio ekonomista u najboljem slučaju očekuje cjenovnu stagnaciju.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja, koji u ovoj godini očekuje pad opće razine cijena između 0,5 i 1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Analitičarka Raiffeisena Zrinka Živković Matijević, s druge strane, nije baš toliko pesimistična. Njene prognoze, naime, i dalje govore o rastu cijena u 2020. godini, ali vrlo blagom - moglo bi se reći simboličnom - od samo 0,2 posto. Naša sugovornica pritom napominje kako su te prognoze podložne daljnjim promjenama, pri čemu su veće šanse da potonemo u deflaciju, ma kako blaga ona bila, nego da ostanemo u zoni rasta cijena.

"Mislim da je u ovoj godini najrealnije govoriti o stagnaciji cijena, dakle o njihovom rastu vrlo malo iznad nule", ističe Živković Matijević. Očekivanja o blagom rastu, dodaje, temelje se na očekivanom povećanju cijena nafte, kao i na uvjerenju da će u drugoj polovici godine ipak doći do kakvog-takvog oporavka potražnje.

Životni standard u slobodnom padu

No u ovom je trenutku teško govoriti o zamjetnijem oporavku potražnje kada se životni standard strmoglavio. Mnoge su tvrtke smanjile plaće zaposlenima, a mnogi su ostali i bez posla. Uz to, poručuje Šaravanja, koronakriza je izazvala veliku neizvjesnost.

"Suočavamo se s padom kupovne moći i rastom nezaposlenosti, a problem je i velika nesigurnost jer ljudi ne znaju hoće li imati posao i kakva će im biti plaća pa će se teško odlučivati na neku veću potrošnju", upozorava Šaravanja.

U svakom slučaju, utjecaj koronakrize na kretanje cijena u Hrvatskoj već se vidi. Opća razina cijena na malo u travnju je pala, a najveći pad cijena zabilježen je u segmentu prijevoza, 9,5 posto u odnosu na travanj prošle godine, pri čemu je pad cijena posebno vidljiv kod kupnje i servisiranja automobila. Značajne padove cijena DZS je u travnju registrirao i kod energenata, tehnike i namještaja te kod niza usluga, kao i kod odjeće i obuće.

Ljudi kupuju samo hranu i lijekove

S druge strane, rast cijena u travnju statističari su zabilježili kod hrane i bezalkoholnih pića, 3,8 posto, kao i kod alkoholnih pića i duhana, 4,4 posto, te kod zdravstvenih proizvoda i usluga, 1,3 posto. Drugim riječima, rast potražnje uglavnom je koncentriran na kupnju najosnovnijih roba, prije svega hrane, lijekova i proizvoda za zaštitu od epidemije.

Iako pad opće razine cijena ide na ruku potrošačima, deflacija je zapravo dvosjekli mač. Deflacija, upozoravaju ekonomisti, nosi i pad prihoda tvrtki, više otkaza i manje prihode u državnoj blagajni. Pad povjerenja potrošača ogleda se u odgodi kupnje svega što nije neophodno za svakodnevni život. Krajnju štetu od toga na kraju imaju upravo obični građani, oni koji bi od pada cijena trebali profitirati.

Deflacija opasnija od inflacije

"Deflacija je opasnija od inflacije jer dovodi do produbljenja krize", zaključuje Živković Matijević.

Inače, podaci HNB-a pokazuju da je Hrvatska u 2014., 2015. i 2016. godini prošla kroz tri deflacijske godine zaredom. Naime, cijene na malo u 2014. pale su u prosjeku 0,2 posto na godišnjoj razini, u 2015. je njihov pad iznosio 0,5 posto, a u 2016. 1,1 posto. Deflacija je, zaključuju ekonomisti, u znatnoj mjeri otežala oporavak Hrvatske od posljednje recesije.


Komentari članka

Vezani članci

Konzum preuzeo istarski lanac Miracolo

06.10.2021.

Konzum je preuzimanjem istarskog lanca prodavaonica zaokružio ovogodišnje širenje svoje maloprodajne mreže u Istri i Kvarneru te će na tom području imati 101 prodavaonicu.

Korona pokosila cijeli turistički sektor i donijela vodeće mjesto McDonaldsu

04.10.2021.

Među 1000 najvećih ostalo je samo 13 od 38 hotelijera i ugostitelja, a nestale su sve turističke agencije. Prihodi su im pali čak 65 posto, a dobit od 1,2 milijarde iz 2019. istopila se u gotovo jednak gubitak. To je iskoristio najpoznatiji lanac brze hra

Neto gubitak ugostiteljstva i turizma u 2020. godini 3,4 milijarde kuna

24.09.2021.

Najviše poduzetnika u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane bilo je u 2020., nešto više od 13 tisuća, s time da im se brojnost povećavala od 2004.

Koronakriza ostavila dubok trag na hotelskom sektoru

23.09.2021.

Najveći dobitaš u 2014. godini bio je srednji poduzetnik Hoteli Živogošće s ostvarenom dobiti od 138,4 milijuna kuna, dok je najveće ukupne prihode ostvario veliki poduzetnik Valamar Riviera u iznosu od 1,1 milijarde kuna.

Prihodi trgovina na malo mješovitom robom rasli i u pandemiji: Evo tko je najviše zaradio

21.09.2021.

Prihodi trgovina na malo mješovitom robom u Hrvatskoj u 2020. godini premašili su 40 milijardi kuna, što je za 306 milijuna kuna više nego u 2019., podaci su Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) iz kojih je vidljivo da čak i u godini koju je obi

Tag cloud

  1. 2274 članka imaju tag turizam
  2. 2142 članka imaju tag hrvatska
  3. 1415 članka imaju tag izvoz
  4. 1643 članka imaju tag financije
  5. 1235 članka imaju tag svijet
  6. 939 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1162 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1086 članka imaju tag trgovina
  9. 1061 članka imaju tag ict
  10. 903 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 927 članka imaju tag investicije
  12. 748 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1047 članka imaju tag EU
  14. 950 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 445 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 647 članka imaju tag maloprodaja
  19. 444 članka imaju tag poticaji
  20. 610 članka imaju tag marketing
  21. 433 članka imaju tag opg
  22. 539 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 409 članka imaju tag eu fondovi
  25. 398 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 443 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 317 članka imaju tag potpore
  28. 462 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 319 članka imaju tag hgk
  35. 440 članka imaju tag banke
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 414 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 317 članka imaju tag start up