Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Svi 2020

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

KORONAKRIZA je zaustavila rast cijena roba i usluga u Hrvatskoj i trendove u kretanju maloprodajnih cijena okrenula u suprotnom smjeru - pravcu pada.

Pokazuju to podaci državne statistike za travanj, prema kojima je opća razina cijena na malo u Hrvatskoj smanjena 0,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, a isti je pad zabilježen i u usporedbi s ožujkom. Time je prekinut niz od 40 mjeseci zaredom u kojima su cijene na malo u nas rasle na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s istim mjesecom godinu ranije.

Izbor između pada cijena i cjenovne stagnacije

Hrvatska je time, čini se, ponovno zakoračila u deflaciju, odnosno pad opće razine cijena. Dio ekonomista, naime, očekuje da ćemo u ovoj godini biti u negativnoj zoni kada je riječ o kretanju cijena roba i usluga, dok dio ekonomista u najboljem slučaju očekuje cjenovnu stagnaciju.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja, koji u ovoj godini očekuje pad opće razine cijena između 0,5 i 1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Analitičarka Raiffeisena Zrinka Živković Matijević, s druge strane, nije baš toliko pesimistična. Njene prognoze, naime, i dalje govore o rastu cijena u 2020. godini, ali vrlo blagom - moglo bi se reći simboličnom - od samo 0,2 posto. Naša sugovornica pritom napominje kako su te prognoze podložne daljnjim promjenama, pri čemu su veće šanse da potonemo u deflaciju, ma kako blaga ona bila, nego da ostanemo u zoni rasta cijena.

"Mislim da je u ovoj godini najrealnije govoriti o stagnaciji cijena, dakle o njihovom rastu vrlo malo iznad nule", ističe Živković Matijević. Očekivanja o blagom rastu, dodaje, temelje se na očekivanom povećanju cijena nafte, kao i na uvjerenju da će u drugoj polovici godine ipak doći do kakvog-takvog oporavka potražnje.

Životni standard u slobodnom padu

No u ovom je trenutku teško govoriti o zamjetnijem oporavku potražnje kada se životni standard strmoglavio. Mnoge su tvrtke smanjile plaće zaposlenima, a mnogi su ostali i bez posla. Uz to, poručuje Šaravanja, koronakriza je izazvala veliku neizvjesnost.

"Suočavamo se s padom kupovne moći i rastom nezaposlenosti, a problem je i velika nesigurnost jer ljudi ne znaju hoće li imati posao i kakva će im biti plaća pa će se teško odlučivati na neku veću potrošnju", upozorava Šaravanja.

U svakom slučaju, utjecaj koronakrize na kretanje cijena u Hrvatskoj već se vidi. Opća razina cijena na malo u travnju je pala, a najveći pad cijena zabilježen je u segmentu prijevoza, 9,5 posto u odnosu na travanj prošle godine, pri čemu je pad cijena posebno vidljiv kod kupnje i servisiranja automobila. Značajne padove cijena DZS je u travnju registrirao i kod energenata, tehnike i namještaja te kod niza usluga, kao i kod odjeće i obuće.

Ljudi kupuju samo hranu i lijekove

S druge strane, rast cijena u travnju statističari su zabilježili kod hrane i bezalkoholnih pića, 3,8 posto, kao i kod alkoholnih pića i duhana, 4,4 posto, te kod zdravstvenih proizvoda i usluga, 1,3 posto. Drugim riječima, rast potražnje uglavnom je koncentriran na kupnju najosnovnijih roba, prije svega hrane, lijekova i proizvoda za zaštitu od epidemije.

Iako pad opće razine cijena ide na ruku potrošačima, deflacija je zapravo dvosjekli mač. Deflacija, upozoravaju ekonomisti, nosi i pad prihoda tvrtki, više otkaza i manje prihode u državnoj blagajni. Pad povjerenja potrošača ogleda se u odgodi kupnje svega što nije neophodno za svakodnevni život. Krajnju štetu od toga na kraju imaju upravo obični građani, oni koji bi od pada cijena trebali profitirati.

Deflacija opasnija od inflacije

"Deflacija je opasnija od inflacije jer dovodi do produbljenja krize", zaključuje Živković Matijević.

Inače, podaci HNB-a pokazuju da je Hrvatska u 2014., 2015. i 2016. godini prošla kroz tri deflacijske godine zaredom. Naime, cijene na malo u 2014. pale su u prosjeku 0,2 posto na godišnjoj razini, u 2015. je njihov pad iznosio 0,5 posto, a u 2016. 1,1 posto. Deflacija je, zaključuju ekonomisti, u znatnoj mjeri otežala oporavak Hrvatske od posljednje recesije.


Komentari članka

Vezani članci

Da ne ugase tvrtku, prenamijenili su proizvodnju

26.05.2020.

Svaka je kriza za neke i nova prilika. Tvrtka iz Vinkovaca morala je, zbog otkazivanja narudžbi i manjka posla, nešto poduzeti ili se ugasiti. Osmislili su dezinfekcijsku barijeru za obuću koja se postavlja ispred ulaznih vrata. Zanimanje na tržištu je go

Prvi gosti došli na Kvarner, domaćini se nadaju uspješnoj sezoni

26.05.2020.

Nakon otvaranja granica prvi su gosti došli i na Kvarner. Sjeverni Jadran posjetili su nautičari, a vrata su otvorili i kvarnerski kampovi.

Hrvati zahvaljujući promotivnim cijenama pohrlili na Plitvice

26.05.2020.

U protekla dva tjedna, zahvaljujući promotivnim cijenama, Plitvička jezera posjetilo je više od 45 tisuća građana. Popunjeni su bili i okolni smještajni kapaciteti, a unatoč smanjenju gospodarskih aktivnosti zbog bolesti Covid-19, mnoge započete investici

Koje epidemiološke mjere moraju poštivati privatni iznajmljivači

26.05.2020.

Privatni iznajmljivači su na mukama zbog situacije oko koronavirusa, no što se tiče rezervacija, nešto se malo pomaknulo, ali to je i dalje jako nezadovoljavajuće, komentirala je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajedni

Potrošači biraju domaće ekoproizvode

24.05.2020.

Ekoproizvodi iz godine u godinu zauzimaju sve važnije mjesto u košarici potrošača, navode s portala Ja TRGOVAC i dodaju da hrvatski građani itekako prate taj globalni trend, pa ne iznenađuje da čak 99 % građana naše zemlje zna za ekološke (bio ili organsk

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1064 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 392 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija