Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2017

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: RBA analize  

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

Prema posljednjim podacima DZS-a za listopad, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena zabilježile su mjesečni rast po stopi od 0,4% što je pozitivno doprinijelo rastu cijena i na godišnjoj razini.

Naime, u odnosu na listopad prošle godine potrošačke cijene su nastavile rasti po stopi od 1,4% dok je u prvih deset mjeseci prosječna stopa inflacije iznosila 1,1%.

Rast cijena na mjesečnoj razini posljedica je prvenstveno rasta cijena u kategoriji Odjeće i obuće koje su u odnosu na rujan više za čak 7% što je posljedica novih kolekcija. Isto tako više cijene zabilježene su u kategorijama Pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, koje su u prosjeku više za 0,7%, cijene Prijevoza, koje su u prosjeku više za 0,2%, cijene Zdravlja, cijene Obrazovanja te cijene Raznih dobara i usluga, koje su pojedinačno zabilježile rast od 0,1%.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%. Tako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u odnosu na isti mjesec lani više za 3,2% a podržane su rastom cijena mlijeka, sira i jaja (6,8%), povrća (10,2%), ulja i masti (9,4%) te mesa (2,7%).

Doprinos pozitivnim godišnjim stopama inflacije došao je i rastom cijena u kategorijama Alkoholnih pića i duhana (2,3%), Restorana i hotela (6,3%) te Prijevoza (1,9%). Suprotno tome, daljnji porast indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini ublažile su niže cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (-0,9%) te Komunikacija (-1,3%).

U narednim mjesecima očekujemo nastavak rasta indeksa potrošačkih cijena zbog porasta administrativno reguliranih cijena (električne energije) pa će ovogodišnji značajan porast i doprinos cijena prehrane polako jenjavati. Istovremeno očekujemo nastavak rasta doprinosa cijena energije u ukupnom indeksu potrošačkih cijena. Posljedica je to baznog učinka i već spomenutog podizanja cijena električne energije. Prosječna stopa inflacije s očekivanih 1,2% u 2017. trebala bi u 2018. ubrzati na 1,4%. Osim inflacije ponude, odnosno pozitivnog doprinosa rasta cijena prehrane i energije, očekujemo da bi i doprinos domaće snažnije potražnje trebao gurati cijene prema blago višim razinama.

U uvjetima još uvijek umjerenog rasta potrošačkih cijena i stabilnog tečaja monetarna politika će i dalje zadržati svoj ekspanzivni karakter podržavajući niske kamatne stope kroz izrazito visoku razinu likvidnosti u sustavu.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija