Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2017

Cijena maslaca leti u nebo, prijeti nestašica

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Cijena maslaca leti u nebo, prijeti nestašica

Već pomalo davne 1964. godine, kaže izvještaj Udruženja mljekarskih radnika Socijalističke Republike Hrvatske, litra mlijeka u gradovima koštala je oko deset dinara, kilogram trapista 650 dinara, a maslaca – tisuću dinara. Potonji je, Njegovo Visočanstvo Maslac, na ovim prostorima oduvijek bio nešto što se kupuje samo za posebne prilike, pa tako i pripremu božićnih/novogodišnjih kolača, odnosno na stol za doručak stavlja samo onda kad su u kući i gosti. Uvijek je malom džepu bio preskup pa se na kruh mazala ili svinjska mast, ili margarin. Kako je »krenulo«, čini se da ćemo opet tako, jer su nam, najgrublje rečeno, Rusi i Kinezi, s njima i nutricionisti, maslac opet učinili nedostupnim.

Vjerojatno nema kuće koja nije primijetila da je maslac u malo vremena opet poskupio, dosegnuvši astronomskih dvadesetak, do čak 24 kune za 250 grama. Što se dogodilo, kad je u ovo doba lani još, u prosjeku, koštao 16 do 18 kuna? Do Božića će biti i skuplji, kažu tržišni analitičari, ali je lako moguće da će ga za božićne potrebe biti i premalo. Želimo li na božićnoj trpezi kolače spravljene od maslaca, a ne margarina, uputno bi bilo, čini se, kupiti ga malo više pa zamrznuti. Jest, dotle je došlo. Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju »velikom krizom«, upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica. Ukratko, boje se da bi nedostatak maslaca mogao biti Grinč koji će ukrasti Božić.
Manjak proizvodnje

Cijena maslaca na europskom veleprodajnom tržištu je unatrag nešto više od godine dana porasla za čak 190 posto pa stoga ne čudi njegovo značajno poskupljenje u trgovinama. Samo od ljeta prošle godine, do rujna, cijena mu je na EU tržištu porasla sa oko 2.500 dolara po toni na 7.300 dolara, čemu je kumovao manjak mlijeka na tržištu, uzrokovan ruskim embargom iz 2014. godine i ukidanjem mljekarskih kvota godinu kasnije. Povećana je, nadalje, potrošnja maslaca u Kini, ali i drugim zemljama uvoznicama izvan EU-a te, u konačnici, prošlogodišnje istraživanje liječnika i nutricionista koji su nanovo otkrili da maslac ipak nije nezdrav. Potrošači su se iz tog razloga ponovno od margarina okrenuli maslacu, no učinila je to i pekarska industrija, poput one najveće, francuske, u želji da svojim potrošačima, pa i uz malo skuplju cijenu, ponudi proizvode sa što manje prerađenih namirnica.

Europsko tržište je bilo preplavljeno mlijekom nakon što je 2014. godine Rusija uvela embargo na uvoz hrane iz EU-a, a onda je i sama Unija godinu kasnije još ukinula dotadašnja ograničenja farmera u proizvodnji, tako da je Europa zaplivala u pretjeranim količinama mlijeka. Niska otkupna cijena mlijeka koju je ta poplava uzrokovala dovela je do propasti mnogih europskih farmera, ili, u boljem slučaju, smanjenja njihove proizvodnje. Kad se to dogodilo, međutim, Kinezi su »otkrili« maslac, počeli ga iz EU-a naručivati u većim količinama, jednako tako i SAD te arapske zemlje pa je zbog manjka proizvodnje naglo porasla njegova cijena.
Nije nezdrav

U prvom kvartalu prošle godine Kina je za nevjerojatnih 457 posto povećala uvoz maslaca iz EU-a u odnosu na isti period godinu prije pa sad gotovo 20 posto ukupno proizvedenog maslaca odlazi u tu zemlju. Oko deset posto odlazi u Egipat, kojem se isto maslac jako počeo sviđati pa je prošle godine uvoz povećao za 17 posto. Maslac danas, čini se, jede cijeli svijet, a više nego dosad, primjerice, Amerikanci. Nakon što su prošle godine njihovi, bostonski znanstvenici, objavili opsežnu studiju koja, ukratko, kaže da maslac nit' smrdi nit' miriši, odnosno da nije nezdrav, Amerikanci su povećali potrošnju maslaca na štetu margarina te uvoz iz EU-a povećali za preko 55 posto.

A što zapravo, kaže studija Friedman School of Nutrition Science and Policy na bostonskom Tufts sveučilištu, koja je objedinila devet studija nastalih od 2005. do 2015. godine na uzorku od preko 630 tisuća potrošača maslaca? Umjereno konzumiranje od jedne žlice dnevno ne utječe na smrtnost, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, zaključeno je. Maslac je, kažu, zdraviji od šećera ili škroba, odnosno od krumpira ili kruha na koji obično maže, ali je svakako manje zdrav od maslinovog ili ulja repice, kokosovog, lanenog ili sojinog ulja. Maslac ne treba demonizirati, kažu znanstvenici, ali niti ga smatrati putem do zdravlja. Postoje naznake da bi mogao čak biti i koristan u prevenciji dijabetesa, no do tog su zaključka, kažu znanstevnici, potrebna još mnoga istraživanja.


Komentari članka

Vezani članci

Gubitak Zvijezde 57,8 milijuna kuna

11.12.2017.

U tom je mjesecu započeo i izvoz u Italiju kao novo tržište te je u pripremi otvaranje još nekih novih izvoznih tržišta, navodi se uz ostalo u izvještaju.

Zaštićeno je i Međimursko meso z tiblice

30.11.2017.

Zaštitom Međimurskog mesa z tiblice, Hrvatska ima 18 zaštićenih proizvoda čiji je naziv registriran u EU

Zvijezda uložila 29 milijuna kuna u pogon margarina

29.11.2017.

Tvrtka iz sastava Agrokora Zvijezda uložila je u modernizaciju pogona margarina 29 milijuna kuna, od čega je dio iz sredstava Europske unije (EU), a proizvodnja se u njemu odvija u tri smjene, objavili su u srijedu iz Zvijezde

Od zrna pšenice do gotovog kruha treba 12 sati

27.11.2017.

Pošto se bavim pekarstvom, odlučio sam doma napraviti krušnu peć i raditi kruh kako se nekad radio, za svoje potrebe. Ubrzo sam shvatio da postoji interes za takve domaće proizvode pa sam ih ponudio tržistu

I pod cijenu manjeg profita u Purexu rade bez aditiva i hormona rasta

22.11.2017.

U početku je Dragošević želio farmu na kojoj može proizvesti zdravo meso za svoju djecu i prijatelje. Danas, šesnaest godina poslije, cilj se nije promijenio, ali Purexov obujam narastao je na petnaest peradarskih farmi.

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija