Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2017

Cijena maslaca leti u nebo, prijeti nestašica

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Cijena maslaca leti u nebo, prijeti nestašica

Već pomalo davne 1964. godine, kaže izvještaj Udruženja mljekarskih radnika Socijalističke Republike Hrvatske, litra mlijeka u gradovima koštala je oko deset dinara, kilogram trapista 650 dinara, a maslaca – tisuću dinara. Potonji je, Njegovo Visočanstvo Maslac, na ovim prostorima oduvijek bio nešto što se kupuje samo za posebne prilike, pa tako i pripremu božićnih/novogodišnjih kolača, odnosno na stol za doručak stavlja samo onda kad su u kući i gosti. Uvijek je malom džepu bio preskup pa se na kruh mazala ili svinjska mast, ili margarin. Kako je »krenulo«, čini se da ćemo opet tako, jer su nam, najgrublje rečeno, Rusi i Kinezi, s njima i nutricionisti, maslac opet učinili nedostupnim.

Vjerojatno nema kuće koja nije primijetila da je maslac u malo vremena opet poskupio, dosegnuvši astronomskih dvadesetak, do čak 24 kune za 250 grama. Što se dogodilo, kad je u ovo doba lani još, u prosjeku, koštao 16 do 18 kuna? Do Božića će biti i skuplji, kažu tržišni analitičari, ali je lako moguće da će ga za božićne potrebe biti i premalo. Želimo li na božićnoj trpezi kolače spravljene od maslaca, a ne margarina, uputno bi bilo, čini se, kupiti ga malo više pa zamrznuti. Jest, dotle je došlo. Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju »velikom krizom«, upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica. Ukratko, boje se da bi nedostatak maslaca mogao biti Grinč koji će ukrasti Božić.
Manjak proizvodnje

Cijena maslaca na europskom veleprodajnom tržištu je unatrag nešto više od godine dana porasla za čak 190 posto pa stoga ne čudi njegovo značajno poskupljenje u trgovinama. Samo od ljeta prošle godine, do rujna, cijena mu je na EU tržištu porasla sa oko 2.500 dolara po toni na 7.300 dolara, čemu je kumovao manjak mlijeka na tržištu, uzrokovan ruskim embargom iz 2014. godine i ukidanjem mljekarskih kvota godinu kasnije. Povećana je, nadalje, potrošnja maslaca u Kini, ali i drugim zemljama uvoznicama izvan EU-a te, u konačnici, prošlogodišnje istraživanje liječnika i nutricionista koji su nanovo otkrili da maslac ipak nije nezdrav. Potrošači su se iz tog razloga ponovno od margarina okrenuli maslacu, no učinila je to i pekarska industrija, poput one najveće, francuske, u želji da svojim potrošačima, pa i uz malo skuplju cijenu, ponudi proizvode sa što manje prerađenih namirnica.

Europsko tržište je bilo preplavljeno mlijekom nakon što je 2014. godine Rusija uvela embargo na uvoz hrane iz EU-a, a onda je i sama Unija godinu kasnije još ukinula dotadašnja ograničenja farmera u proizvodnji, tako da je Europa zaplivala u pretjeranim količinama mlijeka. Niska otkupna cijena mlijeka koju je ta poplava uzrokovala dovela je do propasti mnogih europskih farmera, ili, u boljem slučaju, smanjenja njihove proizvodnje. Kad se to dogodilo, međutim, Kinezi su »otkrili« maslac, počeli ga iz EU-a naručivati u većim količinama, jednako tako i SAD te arapske zemlje pa je zbog manjka proizvodnje naglo porasla njegova cijena.
Nije nezdrav

U prvom kvartalu prošle godine Kina je za nevjerojatnih 457 posto povećala uvoz maslaca iz EU-a u odnosu na isti period godinu prije pa sad gotovo 20 posto ukupno proizvedenog maslaca odlazi u tu zemlju. Oko deset posto odlazi u Egipat, kojem se isto maslac jako počeo sviđati pa je prošle godine uvoz povećao za 17 posto. Maslac danas, čini se, jede cijeli svijet, a više nego dosad, primjerice, Amerikanci. Nakon što su prošle godine njihovi, bostonski znanstvenici, objavili opsežnu studiju koja, ukratko, kaže da maslac nit' smrdi nit' miriši, odnosno da nije nezdrav, Amerikanci su povećali potrošnju maslaca na štetu margarina te uvoz iz EU-a povećali za preko 55 posto.

A što zapravo, kaže studija Friedman School of Nutrition Science and Policy na bostonskom Tufts sveučilištu, koja je objedinila devet studija nastalih od 2005. do 2015. godine na uzorku od preko 630 tisuća potrošača maslaca? Umjereno konzumiranje od jedne žlice dnevno ne utječe na smrtnost, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, zaključeno je. Maslac je, kažu, zdraviji od šećera ili škroba, odnosno od krumpira ili kruha na koji obično maže, ali je svakako manje zdrav od maslinovog ili ulja repice, kokosovog, lanenog ili sojinog ulja. Maslac ne treba demonizirati, kažu znanstvenici, ali niti ga smatrati putem do zdravlja. Postoje naznake da bi mogao čak biti i koristan u prevenciji dijabetesa, no do tog su zaključka, kažu znanstevnici, potrebna još mnoga istraživanja.


Komentari članka

Vezani članci

Škojo otvorio najveći Mlinar Caffe na pet etaža u Pakistanu

12.06.2018.

Tvrtka Mlinar je krajem prošlog tjedna u pakistanskom gradu Lahoreu otvorila dosad najveći Mlinar Caffe, na prostoru većem od 300 četvornih metara na pet etaža

U Hrvatskoj lani pala proizvodnja goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja

04.06.2018.

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen pad proizvodnje goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja, dok je povećan prirast svinja i ovaca, proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka i vune

Šećer pao ispod 3,30 kuna zbog ukidanja kvota, trend je kupnja mesa na akcijama

30.05.2018.

Mljekari kažu da je cijena trajnih mlijeka u posljednje vrijeme porasla. Podsjetimo, zadavala je velike probleme domaćim proizvođačima kada je znala pasti i na 2,89 kn/l

Podravka će u Virovitici graditi sušaru

27.05.2018.

Podravka će u Virovitici graditi sušaru za povrće, a povrtlari s područja Virovitičko-podravske županije proizvodit će mrkvu, celer, pastrnjak, peršin, luk i krumpir za Vegetu.

Prestiž kao u Londonu: Klara u Zagrebu otvara prvu premium pekarnicu

25.05.2018.

Klarin iskorak u ovaj visoki segment ponude dolazi nakon oporavka i sve boljih poslovnih rezultata, zasnovanih na prošlogodišnjim prihodima od prodaje koji su premašili 357 milijuna kuna, što je rast od 10 posto

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP