Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Kol 2014

CHF - slučaj s kojim nitko ne zna što bi

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

CHF - slučaj s kojim nitko ne zna što bi

Ni pravomoćna presuda u slučaju Franak, tri godine nakon što je problem stigao na sud, nije donijela ni obrise rješenja. U ovom trenu tri su stvari jasne: Udruga Franak nije zadovoljna presudom, kao ni banke iako su bolje prošle, pa obje strane nastavljaju pravnu bitku ako treba i izvan Hrvatske. I konačno; problem kredita u francima je toliko složeno ekonomsko, pravno i sociološko pitanje da za njegovo rješavanje kapaciteta nema domaće pravosuđe, izvršna vlast ni regulator.

Pravomoćna presuda klatno je vratila na stranu banaka za razliku od privremene pobjede potrošača u prvostupanjskom pravorijeku. Upotreba devizne klauzule u kreditima proglašena je zakonitom i u tom dijelu je odbačen dio presude suca Dobronića, uključujući i nalog bankama da konvertiraju kredite u kune po tečaju na dan ugovaranja s fiksnom kamatom. Budući da je devizna klauzula, odnosno tečajne razlike, najveći razlog za dramatičan rast rata kredita koji je na noge dignuo klijente, “povijesna pobjeda potrošača” pretvorila se u trijumf banaka. Potvrđeni je dio presude o ništetnosti promjenjivih kamata, osim za Sberbanku koja je jedina cijenu kredita računala (i) na osnovi referentnog libora.

Što to znači? U praksi da se pravna bitka, a s njom nesigurnost i turbulencije, nastavljaju zahtjevom za reviziju na Vrhovnom sudu. Banke po pravomoćnoj presudi zasad ne moraju ništa činiti po automatizmu. Klijenti ako žele mogu zatražiti povrat preplaćenih kamata prihvaćajući rizik da, stane li Vrhovni sud na stranu banaka, budu suočeni s novim sudskim troškovima. Čak se i Sberbanka u kojoj su prvotno mislili da je za njih ta priča završena, vraća u igru jer će tužitelj tražiti poništenje presude budući da je unatoč padu libora banka dizala kamate.

Drugim riječima, slučaj nije daleko dospio otprije tri godine. Mišljenje suca Dobronića o nepoštenosti valutne klauzule (valjda utemeljeno u nekom propisu), njegovi kolege u potpunosti su odbacili jer je ona dopuštena u Zakonu o obveznim odnosima. Dok Visoki trgovački sud prihvaća ništetnost promjenjive kamatne stope citirajući jednu odluku Europskog suda pravde da ugovorna odredba ne mora biti samo gramatički razumljiva, zanemaruje dio iste odredbe koja se odnosi na valutnu klauzulu?

Kako sugeriraju neki analitičari, ekstremna pravna tumačenja ne trebaju čuditi jer je riječ o prvoj kolektivnoj tužbi s kojom pravosuđe ne zna baš što bi, te da bi bilo najbolje kada bi se banke i klijenti nagodili. Ali, dijametralni stavovi i zahtjevi, pri čemu obje strane imaju djelomičnu sudsku potvrdu, daju zaključiti da nijednoj strani takvo što ne pada na kraj pameti. Što se pravnog fronta tiče, slučaj Franak sve više počinje ličiti meksičkoj sapunici koja bi se mogla godinama otegnuti.

Budimo iskreni, nije problem samo u pravosuđu, nego u svim sudionicima ove igre. Na kredite uz valutnu klazulu pristajali su klijenti jer su za manje novca mogli dobiti više kvadrata stambenog prostora za život, za iznajmljivanje, za investiciju... Istovremeno, većinu štednje klijenti i dalje drže u stranoj valuti ignorirajući dvadeset godina stabilne kune pa nema druge nego imati valutnu klauzulu za kredite. Hrvatska narodna banka jest sporadično upozoravala na rizik vezivanja za franak koji s domaćom ekonomijom ima veze kao i tečajna lista s vremenskom prognozom, no ni blizu formalnom letku koji je Austrijska narodna banka 2006. izdala za tamošnje klijente. Slučajno ili ne, kredite u švicarcima donijele su upravo austrijske banke, no letak je “zaboravljen” kod kuće.

Banke se brane da su informirale klijente o riziku tečaja, no pitanje je tko bi normalan pristao plaćati i dvostruko više da je o tome bio informiran? Ili, da će mu nakon godina otplate glavnice (preračunata u kune) biti veća nego pri podizanju kredita? I da iz tog aranžmana ne može izaći jer vrijednost nekretnine (da je čudom i uspije prodati) ne pokriva glavnicu?

A država? Država je pod pritiskom javnosti (i zaobilazeći pravosuđe) banke natjerala da režu kamate čime se djelomično anulira rast tečaja. No, to je rješenje samo privremeno dok je vrijednost franka povišena 20 posto, no što kad padne na 19 posto? Da lijeva ne zna što radi desna vidi se i iz udara na stambene štedionice, jedine kreditore koji su odobravali kunske stambene kredite po fiksnoj kamati.

Drugim riječima, sve je bilo dobro dok je bilo dobro. Duboki strukturni problem valutne klauzule, bio to franak ili euro, ostaje krivnja/posljedica/realnost svih uključenih. Ključno pitanje za budućnost je, trebaju li to platiti isključivo klijenti banaka?


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

Udruga Franak: Konverzijom niti jedan CHF dužnik nije potpuno obeštećen!

08.03.2019.

Presudom se dobiva umanjenje glavnice koje je daleko veće nego kod konverzije, a osim toga se dobije i preplaćeni iznos kamata, i preplaćeni iznos na temelju rasta tečaja uz pripadajuću zateznu kamatu po oba zahtjeva za isplatu.

Pala prva pravomoćna presuda zbog promjene kamate kredita u švicarcima

11.02.2019.

Kako tužitelj nije tražio isplatu preplaćenih iznosa, mora još jednom tužiti banku zbog vještačenja preplaćenih iznosa i njihove naplate.

D. Döderlein: igrači poput Vise odmaknut će se od banaka, valute će dobiti svoju e-inačicu

17.01.2019.

Daniel Döderlein, jedan od vodećih europskih fintech poduzetnika i osnivač tvrtke Auka, predvidio je pet tema koje će imati najviše utjecaja u području financijskih tehnologija u 2019.

Europske burze oštro pale

02.01.2019.

NA EUROPSKIM su burzama danas, prvog dana trgovanja u 2019. godini, cijene dionica oštro pale, kao i na azijskim tržištima, jer su ulagače zabrinuli slabi pokazatelji iz kineskog gospodarstva.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija